verzija 9_2023
N, n
Na putu,
farski list Čajta, Čemba 1979., izdaje fara u Čembi. Odgovorni urednik Franjo −> Grozaj, i po nimšku.
Na Štajere,
navada gr.H. i susjednih narodov iz Ug. i Nim. izminjiti svoju dicu, u prvom redu mušku, prik ljeta, ada u školski ferija, zbog učenja jezika susjeda i da si nešto malo i zaslužu, pinez, pratež. Većinom su naša dica išla u austrijske nimške kraje, što su oni poistovjetili sa „Štajeri“, tako je nastalo Na Štajere. Znamo, da je Martin –> Meršić st. bio na Štajeri ali Ignac –> Horvat na Ugri.
nacionalizam,
pretirana ljubav prema svojem narodu.
nacionalsocijalizam,
u Nimškoj vladajuća politička struja, usmirenje od 1933. do 1945. Osnovano od Adolfa Hitlera (1889.-1945.) u Münchenu 1920. kod osnivanja NSDAP = Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei. Usmirenje je pokazati nadmoć nimške rase, doktrina nimške rasne nadmoći, −> antisemitizam, totalitarizam, sila.
U Gradišću do 1930. ljet neznatna, po tom se ideologija počne naglo širiti u Austriji i Gradišću. Ni gr.H. nisu bili iznimka i neki pristupili rano ilegalnim grupacijam po gh. seli. Pred bojem ima u 30 seli Gradišća ilegalnu ćeliju od tih u 9 hrv. seli.
L: Fritsch Otto, Die NSDAP im Burgenland 1933-1938, Wien 1993, Phil. Diss.
Nadalja –> Hrvatska Nadalja
NÁDASDY, plemićka obitelj
Od grane Petény, roda Nádasd. U rodu s mnogimi velikaškimi familijami. Imali su velika imanja i u zapadnougarskoj krajini, med njimi i Sárvár (Endrišće, Frakanava, Hećka, Kevežd, Mala Cenka, Livir, Sečemba (Sopronszécsény) Peresteg, Umok, Vedešin), Livka, Malištrof, Raterštof, Dolnja Pulja, Filež). Franc III. (1625.-1671.) je aktivno sudjelivao u –> Zrinsko-frankopanskoj uroti. Pogubljen je u Beču, gh. narodna jačka „Plač Nadaždijev“.
L: HL II, 148
Nadbiškupija Beč,
Erzdiözese Wien = Archidioecensis Viennensis ili Vindobonensis. Izlučila se je 1469. iz Pasavske biškupije kot mala biškupija okolo Beča. 1729., 1784. joj se je povećao teritorij, oduzelo se je nešto od –> Jurske i Bečanskonovomjestanske biškupije. Osnutak je započeo knez Rudolf IV. 1365 kod Štefanske crikve u Beču, kade je stvoren i stolni kapitel. Do nadbiškupije je ju dopeljao grof Sigismund –> Kollonitz 1722. Pod nju je podredjena 1922. i –> Apoštolska administratura Gradišće, ka je 1960. nastala biškupija.
L: wiki
nadimki,
dodatna imena, ka se pridivaju obiteljem, pojedinim, selam ili pokrajinam uz njevo osobno/pešonsko, geografsko, javno ime i(li) prezime. Najvećkrat karakterizirana tjelovna ili duševna osebina ili ka druga karakteristika. Med gr.H. su bili prošireni nadimki sel, većinom u za stanovnike. Dostali su je većinom od svojih susjedov: Bijelo Selo – ; Cindrof – Britve; Cogrštof – Blatnjaki; Cundrava – ; Čemba – Budvači; Čunovo – ; Gijeca – ; Jandrof – ; Frakanava – Tukavci; Kemlja– ; Klimpuh – Loznjaki; Narda – Kucari; Nova Gora – Švapari; Novo Selo – ; Otava – ; Pandrof – ; Pinkovac – Kunkari; Prisika – Huzovi; Prodrštof – Tumeri, Rasporak i Šuševo – Buhe; Štikapron – ; Trajštof – Mrkvari; Uzlop – ; Veliki Borištof – Varošćani; Vorištan – Srnci; Vulkaprodrštof – Takičari/Tumeri; Hajdenjaki – Dolnja Pulja; Makari ; Vušioci;
Med gr.H. su čudakrat i hiže dostale nadimak –> hižna imena.
L: HL II, 148; HN 1996/26, 14: Jačka od sel, Kurelac, br. 558; ORF-Volksgruppen; HN 2020/48, 14
Nadzorničtvo za hrvatski jezik,
Fabian Hauszer, 1842.-1858
Jure Fridetzky,1877.-1887.
Domnanović Franjo, 1880.-1897.
Ivan Dobrović, 1925.-1938
Jožef Liebeyeit, 1937.-1938.
Koloman Tomšić, pomoćni inšpektor, 1922.-1925.
Rudolf Kaludus, 1936-1938, 1950-1959.
Konrad Meršić, 1960.-1972.
Štefan Zvonarić, gornjopuljanski kotar 1950.-1975.
Ibešić Jožef, 1973.-1983.
Meszner Anton, 1984.-1989.
Edita Mühlgaszner,1990.-2011.
Karin Vukman-Artner, 2012.-
nagradjene gh. knjige,
Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, Zagreb 1992.
Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb 1995. ur. Ivan Kampuš, nagrada Josip Juraj Strossmayer;
Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas, Zagreb 2000., Nikola Benčić, ZIRAL
Croatia Liberata, Željezno 2002., izd. HŠtD, poema od Franca Rottera, nagrada Slavić 2002. DHK;
NAGY-FEKETE, Jolanka, slikarica
(*Petrovo Selo, H)
Hobi slikarica, slika od 1978. U sekciji „Haladás” u Sambotelu. Pastel-kretom ili uljem slika svoje selo, krajinu. Seoska Petrovišćanska tema s velikom nostalgijom. Brojne izložbe u zemlji i zvana nje.
L: HG 1995/13, 7
NAGY, Sabine, profesorica, slavistkinja
(*Cindrof,- A)
DJ: Kalendar, po hrvatsku krez cijelo ljeto, Željezno (b. lj.), šk. knj.; Soziale Integration und Assimilation der Kroaten im Burgenland von der Zeit ihrer Einwanderung bis zur Gegenwart, Wien 1988, dipl. djelo.; Pominajmo se! Željezno 2014., skupa sa Sanjom Abramović.
Nagykölked –> Veliki Kuked, Kuked
Nagynarda –> Velika Narda, Narda
Nahač – Nahács
u SK, malo seoce, obnovlejno od Hrvatov u drugoj polovici 16. st. Naselio Hrvate Markus Horvat-Pauličić, ki se nastanio u –> Lošonecu. Hrv. se je govrilo sve do kraja 18. st., slovakizirano.
L: Botik, 31, Breu, 116; WSt, 135
naivna umjetnost,
naziv za djelatnost neizučenih/samoukih umjetnikov. U Hrvatskoj na svitskom glasu, osebito tzv. Hlebinska slikarska škola u kojoj je akademski slikar Hegedušić počeo 1930. djelati sa seljaki iz Hlebine, podučavajući je u tehniki. Najpoznatiji su Ivan Generalić i Franjo Mraz. Ali iz nje dojde cijela generacija. Imali su izložbu posredovanjem Ivana –> Zakalla i u Trajštofu.
Med gr.H. znamo za takove umjetnike iz predaje: Frank iz Klimpuha, Marenić iz Fileža, Metuš/Demeter Sučić iz Trajštofa, Robert −> Palković iz Trajštofa, …
L: HL II, 150
najselo,
nagrada, ku dili –> HMI po inicijativi Ante Belja i Hrvoje Salopeka svako ljeto za kulturno djelovanje najuspješnijega sela hrvatske manjine u Europi. Pinkovac 1996., Petrovo Selo 1999., Mjenovo 2000., 2005. Novo Selo
L: KG 2000, 173-175
Nakladno društvo,
stvoreno 1947. za osiguranje izdavačke djelatnosti tajednika Naš tajednik. Od 1960. pretvoreno u –> Hrvatsko štamparsko društvo.
NAKOVIĆ/NAKOVICH, Gizela, ud. Poór, učiteljica
Kćer uč. Nakovića, prvu pjesmu od jedne žene u KsvAP 1904. Hodmo k majki Mariji.
(*Koljnof, 12.01.1878. – †Koljnof, 23.01.1937., H)
L: Kinda Zrinka, dipl. dj.
NAKOVIĆ/NAKOVICH, Mihovil, učitelj,
(*Veliki Borištof, 27.09.1840. – †Koljnof, 24.94.1900., H)
OŠ u rodnom selu (1846.-1852.), preceptor u Židanu, Frakanavi, Ciklešu, Otavi, preparandiju u Šopronu (1858.-), učitelj u Vulkaprodrštofu, Cogrštofu (1860.-1874.), kantoručitelj u Koljnofu (1874.-1900.), peljač Djelatne zajednice hrv. učiteljev u županiji Šopron. Urednik: Kršćansko-katoličanskoga kalendara = KKK (1890.-1900.), časopisa –> Knjižnica za seljačke ljude. Nekoliko pjesam za odrasle i dicu, potvrdjuje se, da je bio i dobar slikar.
DJ: izd.: Prirodopisz…, Pešta 1973. Skupa s G. –> Glavanićem; Nova mjera i nova vaga, Sopron 1875; Jacskar narodne jačke… Ug. Stari Grad 1876; Podučavanje u jezikoslovlju …, Željezno 1877; Zemljopisz…, Budapešt 1878,1880; Ugarska slovnica, Jura 1880, 1894; Knjižnica za seljačke ljude, Nežider 1891. i 1892.; Kerštjansko- katoličanski kalendar, Kismarton 1891-1900; Krštjansko-katoličanski Crikveni jačkar, Jura 1901, suizdavač Martin Borenić; Početak hodočasne crikve B:D.Marije u Kolnofu, rp.;
Molitveniki: Duhovni Venac, Željezno 1877, 1881, 1882, 1886.; Vênac, Željezno 1878, 1881, 1882, 1884, ; Novi Duhovni Venac, Šopron 1880, 1887, 1889, 1897, 1899, 1900, 1902.; Srêdnji Vênac, Bl.D.M., Nežider 1892, 1903, 1906; Zlatna Koruna Bl.D.M., Sopron 1882, 1888, 1905, 1907; Perva molitvenica …, Nežider 1892, 1906; Novi Vênac …, Željezno 1894, 1899, 1905, 1906; Nova zlatna koruna Bl.D.M., Željezno 1905, Nebeska kitica …, Nežider 1906, ; Nebeska koruna …, Nežider 1906.
L: KKK 1900; V-VI; HN 2000/45,8; Wanschitz Felix, Die kroatischen Lehrerpersönlichkeiten und ihr Wirken in der Literatur des Burgenlandes, Gornja Pulja 1954, dipl dj.; KG, 1950, 47-51
Nalog,
periodične novine –> Katoličanske akcije Gradišća, (1953.-1968.), urednik Štefan –> Horvath prevagjao 1958.-1968, urednik 1965.-1966, Matija Semeliker 1956.-1957., Iva Dobrović 1954.-1955.
L: NČ 125
Náray familija – naseljavanje
Narda – Narda – Nahring
Hrvatsko selo u Ugarskoj, županija Vaš, prvo spominjanje 1221. Sastoji se od Velike i Male Narde, ko je bilo maloplemićko naselje. Obadvi su 1950. lj. ujedinjene. Hrvati se doselili u 16. st., gospodar obitelj –> Batthyány. 1921. su dodiljeni s drugi seli Pinka doline Austriji ali se na osnovi –> Venecijanskoga protokola izjasnili za Ugarsku, koj su najzadpriključeni 1923. U zadnjem ljetu DSB kopali –> Ostwall u hataru sela. 2001. u selu Dan mladine. Na granici postavljen 1997. Križ pomirenja. Partnerstvo med Čembom i Nardom. Grb, podiljeni šćit, plava podloga, na livoj: križ, na desnoj: klas, kosa, grablje. U hataru sela lignit.
U VN Crikva Uzvišenje sv. Križa, u MN crikva Sv, Mihalju. na cimitoru i hrv. natpisi, danas postoji u selu samo čuvarnica, dvojezični natpisi.
DJ: Horváth Sándor, Narda, monografija serije “Száz magyar falu”, Budapest 2002
L: JH; GHM i HSK, 68 -75.
Narda,
katoličanski kulturni informativni list za Hrvate u Nardi, 1997… u gh. jeziku i dvojezično, visti iz i o selu.
narječja hrvatskoga jezika
na području Hrvatske kot i na području gh. jezika se govoru svi tri hrv. dijalekti. Oni su dostali svoje ime po upitnoj zamjenici ča-što-kaj. U gh. najveći dio ljudi govori čakavski, to su Hati, Poljanci, Dolinji, južni čakavci, u Slovačkoj i Moravskoj, štokavski u južnom dijelu jezičnoga prostora, a kajkavski u neki seli, kot je to Vedešin i Umok.
L: HL II, 155
narodna medicina, vračenje
spoznaje liječenja na iskustvu naroda, pravic, praznovjerja. Postoji od prastarih vrimen, sve do najnovijeg vrimena proširena i med gr.H. U njoj se liječi travami: kamilica, kadulja, metvica, sljez, lipa, pelin, ružmarin, češanj, i td. Rabili su se i životinjski produkti mast, kiselo mliko, loj i žuč, ali i tzv. nečisti lijeki, kot je šac, sline, ušna mast, … To znanje se nije zapisalo nego dalo od jedne peršone drugoj. Čudakrat se je gledalo u tom viškarenje, čaranje. Poznate publicirane zapise imamo od Jure Treuera u knjigi Hrvatski Jandrof (2005.).
L: HL II, 157
narodna muzika/mužika,
autentična glazba/muzika naroda, uskladjena s mentalitetom i stilom života ljudi ki ju stvaraju, čuvaju i dalje daju. Sastavni je dio običajev i obredov, svakidašnjega djela. Povezana je s različitim dogadjaji života i ima različne funkcije u životu ljudi. Nekada smo imali samo autentičnu, tradicionalnu narodnu muziku, danas se ona izvede i folkloristički na festivali, nastupi, zabavni priredbami. U Hrvatskoj je narodna glazba do danas jako razvijena. I med gr.H. je ona do sredine XIX. st. bila možda jedina muzika narodnoga života. Ispeljala se je vokalno, jačenjem ili uz pratnju kakovoga instrumenta. Poznati instrumenti su: danas na prvom mjestu tambure, nekada i frula, gusle (violina), cimbal, bubanj, citera, … Dude su se med gr.H. potpuno izgubile i pozabile.
L: HL II., 157
narodna nošnja,
tradicionalna narodna/seljačka pratež od sredine 18. st. Muško: rubača, gaće, prsluk. Žensko: rubača, suknja/kiklja, oplećak, prsluk, pregače, rubac oko ramena, žužnje. Na noge čižme. Regionalne posebitosti. Angelika −> Kornfeind predstavi narodne nošnje 1985.; Clara −> Prikler u Historische Trachtendarstellungen burgenländischer Kroaten, 1998, hkdc
Narodna stranka – > ÖVP
Narodna visoka škola Gradišćanskih Hrvatov = NVŠGH
Osnovana 1984. s posebnim ciljem održanja i gajenja jezika i kulture gh. narodne grupe. Djelovanje: jezični tečaji, publikacije, obrazovanje, savjetovanje za obitelji, pomoć za bigunce. Prvi predsjednik Herbert –> Gassner (1984.-1990.), slijedi Edita Mühlgassner (xxx).
L: 10 ljet NV·GH, 1994
Narodne novine,
list Demokratskoga saveza u Madjarskoj, Budimpešta 1946., nastale od –> Naše novine u Madj …, za Hrvate i Srbe po Drugom svitskom boju, pisane u srpskohrvatskom jeziku.
narodno pjesničtvo/jačke,
u knj. poznata kot usmena knj., ar se širi predajom. Početki su vezani uz nabožnu knj. u staroj domovini, kade su se jačili poučni sadržaji o sveci. I kod –> Bogovića moremo najti još takove jačke: od Antona, Apolonije, Sebastijana, Roka, Rozalije, Teofiluša i dr. Svitske su korenom iz stare domovine ali najveći dio je nastao u novoj postojbini. Prvi sakupljač narodne jačke je bio Fran –> Kurelac, ki je kašnje i izdao veći dio svojega sakupljenoga materijala. Po njegovoj slijedi je hodao i Fran –> Kuhač, ke je ugradio u njegove popêvke. Od gr.H. se osebito bavio Miho –> Naković, File –> Sedenik, Martin –> Meršić ml., ki se je povezao s Vinkom –> Žgancem, Jakob –> Dobrović, a Mihaela –> Vlašić je o lirski narodni pjesma napisala dipl. djelo. −> Vuk.
DJ: Sudár Lászlóné, Molnár Zsuzsanna, Balladák, románcok balladásdalok a Répce mellékéről, Cepreg 2003., 131-160
Narodni kalendar,
ug. Hrvati, pojavi se u Budimpešti, do 1990.
narodni običaji,
predajom učvršćeni načini ponašanja s normativnom, ceremonijalnom i simboličnom funkcijom. To moru biti: pravni, npr. gorizimanje stražarov, vrdirov, poljarov, pastirov; vjerski, npr. Božić, Novo ljeto, Tri kralji, Vazam, žetvena zahvalnica; imendan, kumstvo, svatba, karmine, likovo, kumstvo u junačkom društvi, …
L: HL II, 193
narodni preporod
drugačije i Hrvatski narodni preporod je hrv. dio preporodnoga pokreta nacijov u 19. st. Intenzivno djelovanje na narodnu svist.
Počinje djelovati nakon pada apsolutizma 1790. Najistaknutiji je bio zagrebački biškup Maksimilijan –> Vrhovec, a plemstvo je branilo samostalnost hrv. politike od ugarske. Zahtjevi su bili, da Kraljevska akademija dobije status sveučilišća, izdavanje novin na hrv. jeziku, osnivanje tiskare, izdjelanje gramatike i rječnika i standariziranoga skupnoga jezika. Programski spis je bio od grofa Janka Draškovića 1832. Disertacija iliti razgovor, gramatika od Ljudevita Gaja 1830. Kratka osnova hrvatsko-slavenskoga pravopisanja, od 1835. izdavanje Novina i Danice od Ljudevita −> Gaja i upeljanje skupnoga pravopisa, prvi hrv. saborski govor 1843. od Ivana −> Kukuljevića. Po cijeloj zemlji su se organizirale čitaonice, naučna društva, 1836. Narodni muzej 1842. Matica ilirska, 1843. Gospodarstveno društvo i pisana mnoga književna djela u tom duhu. Politički se je pokret borio za samostalni politički položaj Hrvatske unutar Ugarske i Habsburške monarhije. Zaoštrio se je politički život i došlo do sukoba izmedju madjarona i iliraca i do tzv. srpanjkih žrtav (xxxx). Na to je dvor zabranio ime ilirski i suzbijao težnje ilircev. U takovoj situaciji dojde 1848. do revolucije u kojoj je ban –> Jelašić i Narodna stranka ostvarila bitne zahtjeve preporodnoga programa. Nakon ugušenja revolucije je pak zapeljan neoapsolutizam, ki je zakočio započeti razvitak.
Med gr.H. Hrvatski narodni preporod nije imao izravnih posljedic. Fran −> Kurelac je letkom 1848. pokušavao privlačiti zapadnougarske Hrvate na Jelašićevu stranu. Ilirske jezične ideje su počele med zapadnougarski Hrvati djelovati po ugušenju revolucionarnoga pokreta i došle u jeziku i ojačanoj narodnoj svisti do izražaja.
L: HL II, 160
Narodni savjet = NS − Volksgruppenbeirat,
je ustrojen po austr. manjinskom zakonu od 7.07.1976. (BGBl. Nr. 196/1976.). U njemu se uredi tzv. Volksgruppenbeirat = Narodni savjet/Narodni tanač u Bundeskanzleramtu/Uredu saveznog kancelara sa savjetodavnom funkcijom. O sastavu govori izvodni zakon od 18.1.1977 (BGBl Nr. 38) za gr.H. 24 kotrigov, 12 od Crikve i politički strankov, 12 od manjinskih organizacijov. GH zbog različnih mišljenja do 1993. nisu konstituirali NS. O zadaći su do danas gh. organizacije različnoga mišljenja, zbog čega NS do danas ne ispunjuje svoju najvažniju zadaću, naime savjetovanje savezne vlade u manjinski pitanji. Jedino djelovanje je podilenje na raspolaganje stavljenih financijskih sredstav med narodnimi organizacijami.
L: Österr. Volksgruppenbücher, bgld. Kroaten, Bd. 5., Klagenfurt 1992.
Narodni vladari,
su oni vladari u Hrvatskoj, ki su vladali kot knezi ili kralji Hrvatskom od početka do 1102. i bili hrvatskoga porijekla.
Naš dom,
prilog CGG za mladinu, 1946.-1947., urednik Štefan –> Horvath,
L: NČ 113
Naš glas,
politički list hrvatskoga poljodjelca i tobrača, tajednik socijaldemokratske stranke, Kisela Voda 1923.-1931., ur. Koloman –> Tomšić.
L: NČ 92
Naš hrvatski kalendar,
Bečko Novo Mjesto 1924.-1925., urednik F. Č.= –> Franjo Čizmazija
Naš kalendar za gradišćansku hrvatsku družinu,
Kisela Voda 1928/30., urednik Koloman –> Tomšić
Naš tajednik = NT,
neodvisni glasnik za informaciju političkih, kulturnih i društvenih dogadjajev, Beč 1947.-1960., uredniki: Fric –> Bintinger (1947.-1952.), Feri –> Sučić (1952.-1960.)
L: NČ 120
Naša budućnost,
crikveni kvartalni časopis biškupije Željezno, 1991.1996., gl. urednik Leo –> Stubić, Egidij –> Živković.
Naša domovina kalendar,
kalendar, Niuzalj 1931.- 1940., uredniki –> Tetac Franjo, t.j. Franjo –> Brešić i Ignac –> Horvat, HKD.
Naša domovina, novine
dvotajednik, opozicionski list u komunističkom duhu (1952.-1956.), izdavač Franc –> Schreiber, urednik Tome –> Schneider (1952.-1956.), naklada Globus.
L: NČ 122
Naša opčina,
visti iz Frakanave, Dolnje Pulje i Pervan, Gornja Pulja od 1976., ÖVP org.
L: NČ 160
Naša stara pobožnost,
periodični časopis o staroj pobožnosti, Nikištrof 1982., 1984., urednik: Anton –> Šatović.
L: NČ 182
Naša zora,
časopis za stare i mlade, Željezno 1961.-1962., urednik Feri –> Sučić.
L: NČ 134
Naše novine,
društveni, gospodarski i zabavni list, tajednik, Jura 1910.-1922., vjera, domovina, svitska i društvena znanost, politika i novosti, uredniki: Štefan –> Pinezić (1910.1913.), Lovre –> Barilić (1913.-1915.), Jandre Prikosović (1915.-1922.).
L: NČ 72
Naše selo,
tajednik za informaciju o mirovni pregovori, kulturi i dogadjaji u Gradišću, (1947.-1949.), ur. i izdavač Rudolf –> Klaudus.
L: NČ 115
Naše novine,
osnovane u Budimpešti 1946. kot glasilo –> DSJS za Hrvate i Srbe u Ug., pisane u srpskohrvatskom jeziku.
naticanja,
Djačko (literarno) naticanje: 1935,
Književno naticanje Ignac Horvat: 1949, 1956, 1962, 1967, 1974, 1980, 1993, 1996,
Linak: 2004, 2009
Naticanje u strani jeziki: 2001, 2004, 2008,
Naticanje za školare: HŠtD, 1977,
Recital: 2003, 2005,
Nakovićevo naticanje: 2008,
NDH –> Nezavisna država Hrvatska
Nebersdorf –> Šuševo
NEĆAK, Dušan,
DJ: Das Minderheitenproblem in den össterr.-jugoslawischen Beziehungen, Belgrad 1977
NEITZEL Renate,
DJ: „Der Kroatenähne“, wie sich der Weingrabener Kroate Johann Roschütz im Schwabenland einen Namen machte, BHBl 1992/4, 169-186;
NÉMETH, Endre, učitelj
(*Petrovo Selo, 25.11.1919. – †Sambotel, 08.12.2009., H)
OŠ u rodnom selu (kod oca), učiteljsku, učitelj u rodnom selu od 1941., 1942. morao na vojsku, bio u zarobljeničtvu odakle se je vratio 1945. Nastavio podučavanjem do 1950. kada ga je ÁVO uhapsio, zatvorio u Kistarcsi i poslao u KZ Recsk. U selu su ga zvali „mladi školnik” ili „Bandi bácsi”. Od 1953. se nije smio vratiti u selo, namjesti se u ug. seli. Duga ljeta bio kantor u Kamanbi, naselio u Lipártu i Vasszécsényu, kantor i na hrv. maša u Sambotelu.
DJ: Azok az 50-es évek (spominki); Mese az apátlan kislányról (pjesma); Recski ballada
L: Lajoš Škrapić, Prošal je „mladi školnik”, Hrvatski glasnik, (14. siječnja 2010.), 9;
NÉMETH, Ferenc/Franjo,
(*Hrvatska Kemlja, 06. 06. 1948., H)
Savjetnik za izbor zvanja škorarov u Beču.
DJ: Stara lipa, pjesma; Neretljanska krajina; Badnjak kod Kišovoga udovca u Hrvatskoj Kemlji, „“Zadnji dan u služi farnika“ – fiktivni razgovor o Miloradiću u Kemlji,
L: HN 1991/9, 9
NÉMETH, Ivan, učitelj
(*Hrvatska Nadalja, 2ö. 06. 1880. – †Kermenda, 07. 04. 1961.)
Kantoručitelj u Kermendi i Petrovom Selu (1904.-1941.), pjesme o dolini Pinki, dopisnik novin i kalendara. U selu osnovao „Seljačko gospodarsko društvo“ (1906.) i „Štedionicu pinčene drage“. U PS su ga zvali „stari školnik“. Organizator seoskog referenduma za Ugarsku (1921.).
DJ: Hrvatska mati othranila…, KG 1958, 42-45; Petrovo Selo, snopić pjesam, KG 1957, 37; Dvi kronike sela (od 1904): Szentpéterfa község multja és jelene, rp. u Vas Megyei leváltár, tisak 2012.; Dnevnik staroga školnika, Szentpéterfa, 2011, ur. Horváth Sándor.
L: HN 1961/15, 3; KG 1957, 37-39
NÉMETH, Štefan, učitelj
(1913.-1922. školnik u Žamaru.
DJ: Na očenašku nedilju, u KsvF. 1915, 48; Preminjuje teplo ljeto,
Neuberg im Burgenland –> Nova Gora
Neudorf bei Parndorf –> Novo Selo
Neudörfl im Burgenland – – Lajtaszentmiklós
Kod zadnje brojidbe 2001. još nekoliko hrv. useljenikov.
L: WSt, 80
Neufeld an der Leitha – Najfeld/Novo Selo – Lajtaújfalu
Hrvati se uselili tokom industrializacije, postavljenjem željezničke pruge Raab-Šopron-Ebenfurt. 1910. broji selo oko 200 Hrvatov, do danas nekoliko hrv. familijov u selu.
L: WSt, 72
Neumarkt im Tauchertal – Ketelj − Felsőkethely
Sridnjovjekovno nimško naselje. Zimanji u 16. st. govori o znatnoj hrv. manjini i nekoliko ug. Vizitacija 1697. govori o principaliter Croatica ac deinde Germanica. U 18. st. germanizirano.
L: Breu, 76: WSt, 98
Neuhaus in der Wart – Dubrava – Őridobra
Najstariji naziv za selo je Krobotdorf ali kasnije na ug. Horvát-Dobra. Novoosnovano od Hrvatov u 16. st. Do sredine 18. st. čisto hrv. selo, kada se počnu useljavati Nimci, asimilirano tokom 20. st., germanizirano.
L: WSt, 97
Neumarkt im Tauchental – Ketelj − Felsőkethely
Sridnjovjekovno nimško naselje. Zimanji u 16. st. govori o znatnoj hrv. manjini i nekoliko ug. Vizitacija 1697. govori o principaliter Croatica ac deinde Germanica. U 18. st. germanizirano.
L: Breu, 76: WSt, 98
Neweklowsky, Gerhard, jezikoslovac
(*Linz, 14.04.1941., A)
OŠ u Bad Ausseeu i Linzu, gimn. u Linzu (1951.), filoz. fakultet u Beču (1959.) slavistiku i perzistiku, 1961. boravio stipendijom u Zagrebu, pa kasnije u Sofiji i Varšavi, promovirao 1963., habilitacija, gastdocent u Charlottesville (USA), redovni profesor slavistike u Celovcu (1979.-2000.), pa od 2000. u Beču. Specializirao se je kod prof. –> Hamma na gh. govore. Sudj. hrv. dijalektološkoga atlasa. Umirovljen 2006.
DJ: Die Akzent- und Intonationssysteme der čakavischen Mundarten im Burgenland, Wien 1965, fil. dis.; Zur kroat. Mundart von Weingraben im Bgld., WSlJb. 1967/68; Die kroatischen Dialekte im Burgenland, 1969; Akcenantski sistem čakavskih govora u Gr., in Zbornik za filologiju … 1970/1, 195-204; Ein Beitrag zum čakavischen: die kroatische Mundart von Eisenhüttl im südlichen Burgenaland, in Zbornik za filologiju i lingvistiku, Novi Sad 1973, XVI/2, 149-172; Über die Klassifizierung von Auswandererdialekten, WSJb 1973/18, 177-189; Die čakavische Mundart vom Schandorf (Čemba) …, WSJb 1974/20, 123-143; Zwei kroat. Mundarten des südl. Burgenland, WSJb 1975/21, 173-181; Die Toneme in einer čakavischen Mundart des Bglds, in Opuscula slavica … Klagenfurt 1976, 269-280; Iz leksičkog blaga Gradišćanskih Hrvata, Posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovina, knj. 6., Sarajevo1977, 295-300; Gh. govori u okviru srpskohgrv. dijalektologije, in Naučni sastanak u Vukove dane,6/11, Beograd 1977, 213-223; Iz leksičkog blaga GH, Sarajevo 1977, 295-300; Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes un der angrenzenden Gebiete, Wien 1978; Die Herkunft der Burgenländischen Kroaten, in Pokus !978/1, 7-11; Bei Burgenländer Kroaten in Amerika, Studia Slavica Hung. XXV, Budapest1979, 267-271; Vokalizam čakavskoga sela Stinjaki, Hrv. dijalektološki zbornik JAZU, Zagreb 1981, 131-135; Einige linguistiscvhe Aspekte der Sprachenforschung, am Beispiel der BK; in Minderheiten und Regionalkultur, Ethnographia Pannonica Austriaca, Wien 1981, 205-214; O kajkavskim osobinama u „nekajkavskim govorima“ Gradišća, Hrv. dijalektološki zbornik, Zagreb 1982/6, 257-263; Erzählgut der Kroaten aus Stinatz im südlichen Burgenland, … 1983, skupa s Károlyom Gálom; Investigating Burgenland-Croatian dialect, Melburne Slavonic Studies, Melbourn 1984, Nr.18; Das bgld-Kroatische als wertvolle Quelle für die Erfassung des südslawischen Wortschatzzes, BF, Eisenstadt 1984/Sonderband VII, 274-279; Eine phonographische Aufnahme aus dem Jahre 1910: čakavisches aus, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, Novi Sad 1984-85, 533-538; Dijalekatska osnova Miloradićevoga jezika, in Forum, Zagreb 1992, 539-545; Zur Namengebung bei den Kroaten des Burgenlandes, BHBL 1993/2, 59-66; Zbirka hrv. narodnih pripovjedaka i naricaljki iz Stinjaka (Gradišće), Nemzetközi szlavisztikai napok, Szombathely 1995, 125-132; Hrvatska narječja u Gradišću, in Povijest i kultura GH, Zagreb 1995, 531- 464; sudj. Gradišćanskohrvatske gramatike, Željezno 2003; skupa s Károlyom Gaálom Erzählgut der Kroaten aus Stinatz, Wien 1969; Totenklage und Erzählgut in Stinatz, Wien 1987; Der kroatische Dialekt von Stinatz, 1989, rječnik; Ivan Golub, Almanach der ÖAdW, 2019 Wien
L: HN 2001/16, 7
Nezavisna država Hrvatska,
država nastala za vrime Drugoga svitskoga boja na teritoriji današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Odredjena ustaškim peljanjem i politikom saveznikov Italije i Nimške. Zničena je pobjedom antifašističkih sil. Proglašena od Slavka Kvaternika u ime Ante –> Pavelića, poglavnika Ustaškoga pokreta 10.04.1941. Hrvatska vojska se je predala Jugoslavenskoj narodnoj armiji 15.05.1945. u –> Bleiburgu.
L: HL II, 173
neznatna hrv. manjina,
mnogobrojna sela u današnjoj Ug. i A., kade su Hrv. iznašali manje od 1/4.
A: Breitenbrunn/Patipron, Deutschkreutz, Geresdorf b. G., Heiligenkreuz, Krensdorf/Kreništof, Kukmirn, Leithaprodersdorf, Lindgraben, Mannersdorf a. d. Rabnitz, Male Leváre/Kleinschützen, Mattersdorf/Matrštof, Mitterpullendorf, Müllendorf/Melindrof, Schützen/Česno, Steinberg a. d. Rabnitz, Purbach/Porpuh, Stotzing/Štutcinga, Stöttera/Štedra, Strebersdorf, Šarfia/Blatné, Oberloisdorf, Raiding, Ritzing,
SK.: Cajla/Zeil, Časta, Čekliš/Bernalákovo, Dlhá, Gajary/Gairing, Grinova/Myslenice, Klčovany/Goltspan, Lozorno, Marianka/Marienthal, Rača/Račištof, Slovensky Grob, Stupava, Suha nad Parnou, Šelpice/Selpycz, Štefanová/Stefansdorf, Vajnory, Visoka pri Morave (Breu, str. 117, 119 opiše po nekoliko fam. po seli)
Ug.: Cák, Csapod, Egyed, Fertőboz, Fertőrákos, Fertőszentmiklós, Fertőszéplak, Halászi, Himod, Káptalanvis, Kőszegdoroszló, Kőszegszerdahely, Lébény, Máriakálnok, Magyarkimle, Magyaróvár/Ugarski Stari Grad, Moson, Mosonszentmiklós. Nagybarát, Öttevény, Petőháza, Rábacsanak, Rábafüzes, Sopronszécseny, Sütör, Velem,
L: Breu, Zi.
Nežider/Niuzalj na jezeru – Neusiedl am See – Nezsider
Danas mali varoš na sjeveru u blizini Pandrofa, školski centar. Prvo spominjanje 1209. pod imenom Sumbotheil, u 13. st. porušen od Mongolov zato novo ime Niusidl. Tiskara Horvat. Oltar vani na kiritov (Patrozinium) sv. maša za Hrvate. ???
Nežidersko/Niuzaljsko jezero – Neusiedlersee – Fertő tó
Plitko jezero na sjevernoj granici Austrije i Ugarske. Veličina izmedju 245-320 km2, nadmorska višina 115 m, dugo 36 km, široko do 14 km. Veći dio pripada Gradišću/A, manji Győr-Sopron-Moson županiji. Jezero je dobilo ime po gradiću Neusiedl iz čega su Hrv. izveli Nežider/Niuzalj Nežidersko jezero, starije Niuzaljsko jezero. Prosječna dibina jezera je 1 m., nima prirodnoga oticanja, isparuje se. Pritoki su –> Vulka i Wolfsbrunn. Znatan dio obale je zarašćen trskom, bogato ribami i pticami, zato i privlačno za turizam. Zvanaredan životinjski i biljni svit je proglašen Nacionalnom parkom skupa sa Zajezerjom i Fertő-Hanság svitskom jerbu UNESCO-a.
L: wiki
Niczky de Niczk, plemićka obitelj,
dobili zbog „velikih zaslugov“ 1456. i 1465. posjed Šuševo, kaštel u –> Šuševu dao izgraditi Krištof 1770. 1941. je obitelj Niczky prodala kaštel bonbon-firmi Heller, ka se je 1952. povukli iz kaštela, ki se je koristio kot stambeni i gospodarstveni objekt, 1961. projde u posjed Rudolfa Golubića, u 80-ih ljeti obnovljen po plani arh. Mate –> Sauera.
L: KG 2001, 152-161
Nikitsch –> Filež
NIKLOS, Johann, pjesnik
(*Raušer, 22.10.1908. – †Neudörfl a. d. R, 09.01.1989., A)
majka Hrv. iz Pandrofa. Preveo na nim. Ptičica Božja.
Nimci,
narod, ki ima nimški kot materinski jezik u odnosu prema Romani (Welsche). U 10. st. diutin za narod u istočnoj Franačkoj. Postao od različnih germanskih plemen Sachsen, Franken Thüringer, Allmannen, Baier,… ali i druga plemena i Slavi (Prusi, Koruški Slovenci, Sorbi) med njimi. Po napoleonski boji se počeli ujedinati za Deutsche = Nimce.
Nimške Šice/Livir – Deutsch Schützen – Németlövő,
nimško naselje iz 13. st. u 16. st. se u prazne porte naselu Hrvati. 1613. 38 nim. 19. hrv., 8 ug. familijov, a vizitacija 1697. govori i o hrv. kapeli. Germanzirano krajem 17. st. U paru –> Hrvatske Šice = Horvátlövő.
L: Breu, 75, WSt, 93
Nimški Biel/Malý Bél – Nemecky Bél – Deutsch Bell – Kisbél
je 1553. naseljeno od Hrvatov, ar je bilo pusto selo, danas dio Vel’kog Biela- Magyarbél, madjarizirano, slovakizirano.
L: Breu, 113, WSt, 135; Ku, 211
NITSCHE-KURDOGLU, Gerald
(*Wien, 1941., A)
Umjetnik i izdavač manjinske literature u Austriji. Ime Kurdoglu je primio 1993. iz protesta oduravanja strancev u Austriji.
DJ: Österreichische Lyrik und kein Wort Deutsch, Innsbruck 1990; Haymon; Neue österreichische Lyrik … und kein Wort Deutsch, Innsbruck-Wien 2008, Haymon
No pasarant! –> Španjolci
Geslo Španjolcev, borcev u španjolskom gradjanskom boju (1936.-1939.). U medjunarodni brigadi su se borili i gr. Hrvati: Arlits Ludwig – Gijeca; Hedl Karl – Gerištof; Horvath Franz – Prestek; Ivanschitz Josef – Krojspuh; Jakits Stefan − Pandrof; Kuzmich Otto; Nogal Koloman – Mali Borištof; Ranich Johann − Raušer; Schreiber Franz − Mali Borištof; Schuschitz Alois; Soldatits Karl – Cindrof; Zvonarich Josef – (po Ludvig −> Kuzmiću).
L: KG
NOGAL, Ivan/János, biškup
(*Jura, 25.06.1820. – †Veliki Varadi, 19.07.1899., H)
Obitelj porijeklom iz Maloga Borištofa. Teologiju u Tirnavi, Budimpešti. Diplomira 1843. u filozofiji i teologiji. 1845. je üpiritual centralnoga sjemenišća u Pešti, od 1853. je u Beču na –> Augustineumu, 1857. u Velikovaradinu/Nagyváradu, direktor sjemenišća, 1880. nastane biškup, dopisnik Pesti Napló.
DJ: Die Mutter der Barmherzigkeit zu Rimini. … Pest 1850; Jézus az én üdvösségem … Pest 1850; Szent-kilenczed …, Pest 1851; Szentek tudománya, … Pest 1851; Einige Gebete an die göttliche Fürsehung …, Pest 1851; Lelkiismeret tüköre …, Pest 1850; Kalauz …, Pest 1851; Sacerdotis secundum … Pest 1851; A keresztény vitézek paizsa, … Pest 1852; Tavaszirány. … Buda 1852; Pilgerreise nach Heilsburg. … Pest 1852; Kirchliche Glaubensleuchte. … Pest 1852; Észrevételek a lelkipásztoról. … Buda 1852; Magyar nagy Officium. … Buda 1853; Vademecum sacerdotale. … Viennae 1854; Magyar nyelvtan …, Nagyvárad 1861; Az egyház története. …, Nagyvárad 1871; Egyházi szertartások, … Nagyvárad 1861; Pócsi Nefelejts. … Nagyvárad 1862; Boldogasszony gyöngykoszorúja. … Nagyvárad 1862; Keresztény hitélet csarnoka. … Nagyvárad 1862; Magyar ország története. … Nagyvárad 1862; Hitszózatok. … Pest 1863; Keresztény vezérczikkek, Pestz 1863; Kempis Tamás négy könyve. … Pest 1864; Szent ereklyéink. … Buda 1864; Adalékok a közép-katekizmushoz. … Eger 1865; Kegyelet kötelékei. … Pest 1865; Szent halmok. …, Pest 1865; Liguari szt. Alfonz …, Pest 1866; Boldogasszony követéséről …, Pest 1867; Liliomszálak. … Pest 1871; Az életkérdés. …, Pest 1873; Katechetikai különlegeségek …, Budapest 1874; Elemi-, kis, közép és nagy káté …, Nagyvárad 1875; Egyházi történelem. … Budapest 1875; A keresztény hitrendszer. …, Budapest 1875-76; Emlények magyar nyelvtanból. …, Budapest 1876; Emlények földrajzból. … Gyula 1876; Az áldozás áldozatja. … Gyula 1876; Beati Petri Canisii. … 1876; Káté …; Nagyvarad 1876; Tükördarabok Nogall Kátéjából…, Budapest 1876; Napraforgók …, rp; Boldogasszony köveése. Pesyt 1865; Tiszt. Skupuli Lœrincz Lelki harcza., Eger 1880; Az Úr Angyala. Nagyvárad 1882; Szerafhangok …, Budapest 1882; A keresztény vallás tankönyve. … Békés-Gyula 1885; Bodlogasszony követése …, Budapest 1893;
L: HN 1972/11,3; Vucskics István, Žitak Ivana Nogalla; SzJ IX, 1072-1078; SzJ IX, 1072-1077; HN 1972/11-13
NOGAL, Károly, svećenik
(*Jura, 24.04.1816. – †Jura, 02.07.1896., H)
Obitelj porijeklom iz Maloga Borištofa. Posvećen za svećenika 1840., jurski kanonik 1864., imenovan biškup Ansare.
DJ: Emlékkönyv Pázmándi Horváth Endre…, Győr 1879
L: SzJ. IX, 1077
nogomet (ritanje),
športska igra loptom izmed dviju momčadi, ki dodajući i udarajući/ritajući loptu u prvom redu nogom u skladu s pravili kanu nadigrati protivnika zgoditkom u ljesu. Hrvatski nogometni kup (1978-XXX),
L: HL II. 176, Glasilo (HKD) 2013, posebni broj
nogometni klubi/društva:
Nogometni klub „Uzlop“, početki 1946. 1949 Fussball club Oslip: SC Szentpéterfa – Football Club Szentpéterfa (oko 1930); Diozimatelji u kupu: Bijelo Selo, Čajta, Cindrof, Cogrštof, Dolnja Pulja, Filež, Frakanava, Gerištof, SC Gradišće-Beč, Klimpuh, Mali Borištof, Mjenovo, Nova Gora, Novo Selo, Novi Hodas, Otava, Pajngrt, Pandrof, Pinkovac, Prodrštof, Rasporak, Sabara, Stinjaki, Trajštof, Uzlop, Veliki Borištof/Šuševo.
L: Glasilo HKD-a, posebni broj 2013.
Nomenklaturna komisija,
je gremij Grad. Zem. Vlade kod Zemaljskoga arhiva za jezično normiranje geografskih i zemaljskih nazivov. U njoj su djelali Josef −> Breu, Anita −> Čenar-Jugović, Joško –> Ibešić, Ivan −> Seedoch, Günther −> Stefanits, Joško
–> Vlašić.
norma
dokument ili standart, kim se odredu pravila, odrednice ili značajke nekog djelovanja ili posljedic na nekom polju ljudskoga djelovanja. Nastane uskladjivanjem svih zainteresiranih, a odobrava ga ovlašćeno državno tijelo ili medjunarodni organi. Medjunarodne normizacije ima ISO, u Europi CEN, za elektrotehniku CENELEC, za europske norme EN. Svaka država ima i svoje organe za normiranje. U Autriji ÖNORM od Österr. Normungsinstitut, u Ug. Matáv Hitelesitő Intézet, u Hrvatskoj Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
L: HL II. 178
nošnja,
tradicionalna seljačka narodna nošnja, istražena od 18. st.: muška i ženska. Opisi nošnje GH od Čaplovića, Angelike Kornfeind, Clara Prickler, opisi pojedinih sel.
L: HL II 178-179
Nova Gora – Neuberg im Burgenland – Újhegy
Novogradski kotar, istočni dio. Novoosnovana od Hrvatov, ki su se doselili u 16. st., gospodar −> Batthyány, crikva Sv. Jurja, Tamburaško društvo od 1932. lj. Do 21. st. prepolovljeno na Hrvate i Nimce. Ima prirodni rezervat Lug.
L: J, GHA, 168-170; KG 1952, 107-11; Zi 21; Breu, 66; WSt, 109
Nova Prerava – Nový Přerov − Neuprerau
Hrv. selo u južnoj Moravskoj naseljeno tokom 16 st., oko 1570., gospošćina Drinovac i Staatz u DA. Hrvate je naseljavao Hartmann II. Lichtenstein, filijala Frielištofa. Hrvati imali do početka 20. st. većinu u selu. Komunistička Čehoslovačka je je raselila/rapršila po cijeloj zemlji. U crikvi je iz 2000. ploča, ka spominja na i(raz)seljenje Hrvatov 1948.
L: MH 45; Breu, 138; WSt, 40
Nova Ves –> Chorvátská Nova Ves, Oberthemenau
novac –> pinez
NOVAK-KARALL, Gabrijela, novinarka
Urednica časopisa –> Put, glavna tajnica Centra u Beču.
Odlikovanje „Autrijski počasni križ za znanost i umjetnost“.
DJ: Gradišćanski Hrvati u Beču, in Gradišćanski Hrvati 1533-1983, Zagreb 1984, 35-30; Svetačni spis / Festschrift. 10. Ljet školska sekcija HGKD u Beču / 10 Jahre Schulsektion des Burgenlandes kin Wien, Put 1993/4
L:HN 2010/17, 12
Novak, Slobodan Prosperov
(*Beograd, 11. 04. 1951.)
književni povjesničar i esejist. Filozofski fakultet u Zagrebu, doktorira 1978., profesor na katedri za stariju hrv. književnost u Zagrebu, bio je urednik časopisa DHK Most-The Bridge. Mnogobrojni doprinosi o hrvatskoj literaturi i kulturi. 1992. je adaptirao za pozornicu tekst gh. narodne jačke –> Aleksander pod naslovom Julijana kreposna
L: HLII, 181
NOVAKOVIĆ, Robert, učitelj, režizer
(*Nova Gora, 10. 06. 1953., A)
Dir. Centra za posebnu pedagogiku u Santaleku. Nadzornik za „posebne“ škole (Sonderschulen (2004.). Peljač kazališne grupe NG, specijalizacija na Nestroya. Oduševljen ognjogasac.
DJ: Gemeinde Neuberg, Gemeindechronik, 1994; prijv.: Boing, Boing (1997), krimić Elternabend (2017)
L: HN 1997/18, 23; HN 2004/43, 12; HN 2017/19, 7
Novi fosili,
vokalno-instrumentalna pop grupa u Zagrebu (1970.). Gostovali nekolikrat i u Gradišću.
Novi glas,
četvertoljetni intelektualni, društevopolitički časopis HAK-a, (1975. do danas kot oživljavanje „Glasa“, ki je prestao izlaziti 1963., prvi urednik: Vladimir –> Vuković (1969-1970), Franjo Perušić (1971-1972), Štefan Pavetić (1973-1974), Branko –> Kornfeind (1975, 1976), Gerhard Emrich (1975), Franjo Bauer (1976-1979), Herbert –> Gassner (1979-1980), Doroteja –> Lipković (1982), Marko Sučić (1983-1985), Stanko Horvath (1985.-1987.), Agnjica Csenar Schuster (1988.-1989.), Jandre Palatin i Franjo Schruiff (1990.-1991.), Franjo Schruiff (1991.-1993.), Joži Buranić i Martin Farkas (1994.-1996.), Kristijan Safić, Silvija Vuković, Manfred Čenar i Julia Schweiger (1997.-1998.), Manfred Čenar i Kristijan Karall (1999.-2000.), Kristijan Karall (2000-2002.), Silvija Buczolich i Kristijan Karall (2002.), Marin Berlakovich i Silvija Buczolich (2003.), Silvija Buczolich i Agnes Höld (2004.), Agnes Höld (2004.), Katarina Biricz i Marijana Palatin (2005.), Julia Palatin i David Karall (2005.), Joško Emrich i Štefan Emrich (2005.), Sonja Horvath i Marko Mikula (2005.), Marko Emrich i Petar Pavetić (2006.), Julija Palatin i Marko Mikula (2006.),
David Karall (2006.), Silvija Buczolich i Georg Čenar (2006), Katarina Zvonarich i Marko Emrich (2007.), Joško Emrich i Benjamin Roženić (2007.), Julija Kornfeind i David Karall (2007.), Štefan Emrich i Julija Palatin (2007.), Benjamin Roženić (2008.), Zrinka Kinda (2009.), Julija Klemen (2009.), Michael Hirschler (2009.), Julija Klemen i Michael Hirschler (2009.), Michael Hirschler (20010.), Zrinka Kinda (20010.), Viktoria Wagner i Florian Wagner (2011.), Lukas Kornfein (2011.), Matthias Wagner (2011.), Viktoria Wagner i Florian Wagner (20011.), Matthias Wagner (2012.), Katarina Zvonarich (2012.), Matthias Wagner (2013.), Konstantin Vlasich (2013.-2014.), Viktoria Wagner i Florian Wagner (2014.), Konstantin Vlasich (2014.), Viktoria Wagner i Florian Wagner ( 2015.), Konstantin Vlašić (2015.), Viktoria Wagner i Florian Wagner (2015.), Konstantin Vlašič (2015.), Vikroria Wagner i Florian Wagner (2016.), Konstantin Vlašić (2016.), Konstantin Vlašić i Davor Frkat ((2016.), od 2017. Konstantin Vlašić.
L: NČ 148
Novi Glasi, novine
Izlazile u Beču 1921.-1922., u službi priključenja na Austriju. Ur. Franjo Čizmazija.
L: NČ, 80
Novi Grad – Güssing – Németújvár
Grad je 1523. ug. kralj Ludovik II. darovao s cijelim posjedom svojem peharniku/vinotoči Francu −> Batthyany, hrv. banu (1524-1532), ki je sa svojim bratićem Krištofom naseljavao Hrvate u svoju gospošćinu –> pisma obj. od Roberta –> Hajszana. I okolo samoga grada veći broj hrv. familijov. Najpoznatije naselje je po povelji –> Sv Mikula pod gradom.
L: Breu, 69; Zimányi
Nóvi horvaczki kalendar 1806.
Pozna se samo ov jedini primjerak, tiskan u Šopronu, gleda se za „prvoga“ ali rič „novi“ nas upućuje na nešto drugo. Zvana kalendarija sadržava neke male šaljive štorice.
L: BF 1985/3, 107, Zvonarić 33-36
NOVIK Andrej, slavist
Studirao slavistiku u Pragu, Sofiji, Zagrebu i Konstanci. Završni studij (2001.) na temu hrvatski dijalekti u Jandrofu i Čunovu. Asistent na sveučilišću u Pragu.
DJ: Chorvati a chorvaština na Morave: včera, dnes, zitra? 2004., ref. u Beču.
L: HN 2004/5, 12
novine,
Ditinstvo po Jezušu, prilog CGG, Beč 1946;
Dolnjopuljanski farski list, Frakanava 1973;
Crikveni glasnik Gradišća, Beč. Željezno 1946-
Farski list Čembe, Čemba 1967-80,
Farski list Klimpuh, Klimpuh od 1966,
Farski list Trajštof, 1978.
Farski list Velikoga Borištofa, Maloga Borištofa, 1985.
Farsko pismo, Vorištan 1973,
Glasnik dela sv. Martina, St. Gabriel 1935
Hrvatske novine, 1923-1942. 1960- do danas,
Hrvatske novine za dicu, prilog HN od 1970, ur. Mirko Berlaković;
Impuls, Beč 1977, HAK;
Informativni vjesnik, Željezno 1968-72, ur. Konrad –> Meršić;
Kod nas – Bei uns u Velikom Borištofu, Malom Borištofu, Šuševu, Longitolju, Veliki Borištof 1985, SPÖ;
Kroatische Berichte, Željezno 1936-42, za unutrašnju upotribu ZV, strojopis;
Kršćanske hrvatske novine, 1922, ur. Ignac –> Horvat
Male crikvene i školske novine, Beč 1931-39; ur.: Slavko Marhold
Misionske hartice … Beč 1931-32,
Mladina, Veliki Borištof 1979-80,
Most/Brücke, Bandol 1966-74,
Na putu, Čemba, Čajta 1979,
Narodne novine, Budimpešta 1946-,
Naš dom, prilog CGG, Beč 1946.47,
Naš glas, Kisela Voda 1923-31, ur. Koloman –> Tomšić;
Naš tajednik, Beč 1947-60, ur., Friedrich –> Bintinger;
Naša domovina, Beč 1952-56;
Naša opčina, Frakanava 1976
Naše novine, Jura 1910-22;
Naše selo, Beč 1947-49, ur. Rudolf –> Klaudus;
Novi glasi, Šopron 1921-22;
Pfarrblatt Wulkaprodersdorf, Bečko Novo Mjesto 1978,
Pressedienst der bgld. Kroaten, Wien 1976, HAK;
Radost, prilog HN, Matrštof 1976-84, ur. Mirko Berlaković;
Rompotanje, književni prilog HN, 1987, 1988, 1989, 1991, 1996, ur. Nikola –> Benčić
Sadašnjost, Frakanava 1971,
Stinjačke novinice, Stinjaki 1980,
ViNo =Vincječke Novine, 1994
Zagersdorfer Pfarrnachrichten, Cogrštof 1978,
Novine iz čuvarnice – Kindergartenzeitung,
izdaju odgojiteljice iz dječjeg vrtića Pinkovac za predškolsku dicu, pojedina prigodna izdanja, pjesmice, molitvice, crtice, igrokazi, 1999. …
Novo Selo – Neudorf b. P. – Mosonújfalu
Hrvatsko selo na Hati u Nežiderskom kotaru, prvi put imenovano 1074.! kot Nowendorf, novonaseljeno od Hrvatov u 16. st., gospodar obitelj –> Harrach, crikva Sv. Leonhard, grb iz 1721. na seoskom pečatu, na njem pelikan, seoski muzej, –> honvéd spomenik iz 1910., u selu su bile dvi fabrike: Kiste – Wolfsberger (1962) i špiritus (1907), u hataru su bili dva marofi, dolnji marof je bilo sjedišće Johanna Wyhyatysha od Zelyna Zintmiklos, ki je dopeljao Hrvate 1573. u NS i zato od Harracha dobio posjed, tamburaški sastav –> Hatsko kolo. 2005. najselo.
L: J, GHA, 65-66; Petar Huisza, 900 Jahre/ljet Nowendorf/Neudorf/Újfalu/Novo Selo, Graz 1974, monografija; WSt, 66
NOVOSEL, Andi Karl, pjesnik
(*Nova Gora, 1948. – † 07.01.2020, A)
Po OŠ u rodnom selu se izuči za trgovca, djelačku gimn. 1974.-1978.). počeo študirati pravo, angažiran u –> HAK-u, pjesme po novina, kalendari, časopisi. Slobodni suradnik ORF-Gradišće. Član DHK.
DJ: Pohota, 1994, pj.; zastupan u antologija Ptići i slavuju, Beč 1983, Österreichische Lyrik – und kein Wort Deutsch, Innsbruck 1990; Dokumentarni filčm o Katarini Sasso.
L: HN 1994/47, 7; HN 1996/41, 18; HN 2020/3, 34
NOVOSEL/NOVOSZEL, Erich, slikar
(*Nova Gora, 1955.- A))
Akademija likovne umjetnosti u Beču (1975.-1982.), postdiplomski študij u Zagrebu (1982.-1983.) i Japanu (1989.-1991.). Dojde od figurativne do apstraktne umjetnosti. Nagrada Theodora Körnera (1983.), Rudolfa Hausnera (1982.), Theodora Keryja (1988.), Lovre Karalla (1989.). Mnogobrojne izložbe i koncepcije: KAKO 99, Sve ptičice iz gore 1999, SRAZSBARU (2000.), Instalacija u prostoru (2000),
DJ: Geborgener Blick – Spašeni pogled, Wien, katalog
L: HN 2003/13, 14; KG ’02, 96-97
Novosielski glas,
misečne novine Hrvatskoga kulturnoga društva u Devinskom Novom Selu kraj Bratislave, urednik Vilijam –> Pokorny, prinosi u novoselskom dijalektu, lokalne visti, 1994.-2001.
NOWOTNY, Ernst,
DJ: Die Kroaten im Burgenland, Deutsche Arbeit 1927/28/8-9, 105,106
NS -> nacionalsocijalizam
NOVOTNY, Walter, činovnik, slikar
(*Cindrof, 1948., A)
član grupe –> „Kaštel“
nuncij,
papinsnki poslanik, apoštolski nuncij, papinski nuncij je veleposlanik pri nekoj vladi, zato se poslanstvo Vatikana zove nuncijatura. Postoji od druge polovice 16. st., konačnu formu od 19. st od kada države sklapaju posebne ugovore s –> Vatikanom o crikveni i vjerski pitanji.
L: HL II., 188
NUNKOVICH/NUNKOVITS, András Gottfried,
(*Zurndorf, 22. 11. 1715. – †Ugarski Stari Grad, 22. 08. 1798., H)
Po ocu i majki (Gerdenich) bi mogao biti Hrvat. Podžupan Moson županije. Piaristom ostavio 10 000 ft. vridnu zakladu, bio veliki dobrotvor županijskih siromahov i nemoćnih.
L: Moson megyei életrajzi lexikon
NT –> Naš tajednik