verzija 9_2023

O, o

Obćinske misije pitanje knjižice − Obchinszke miszie pitanya knyisicze

na tri skole po redu razdilyene, I. Jura 1759, II. Sopron 1759, III. Sopron 1759. za –> „horvatszko bratinstvo“, najvjerovatnije su autori –> Bogović i –> Palković,…

Obelisk,

postavljen u Frelištofu med Moravskimi Hrvati, CZ, trojezično (hrvatski, česki, nimški). Hrv. tekst: Hrvatsko selo, / hrvatski ljudi, / hrvatski jezik / Hrvat ljubi. // Hrvat si kodno more reć, / da je nigdo ništo već / nek si ti, nek brat je tvuoj, / od lieta selienja bruoj God. 1928. Na drugoj strani Na pamjat upadjenim vojakom. Ljeta 1938. su Nimci dali isklesati češki tekst, 1945. Čehi dali isklesati nimški tekst. Spomenik postoji do danas, do 1991. samo hrvatskim tekstom.

L: Pavličević, Dragutin, Moravski Hrvati, Zagreb 1994, 123-124.

običaji ili pravice,

predajom utvrdjeni načini ponašanja s normativnom, ceremonijalnom i simboličnom funkcijom. Med gr.H. osebito prošireni vjerski (Badnjak, Božić, Vazam, …), narodni (imen- ili rodjendan, kumstvo, pir, …). Oni zazlamenuju bitne hipce života, reguliraju odnose med ljudi i obilježuju protok tijekom ljeta. Knjigu je napisao Martin −> Jordanić, Narodni običaji Gradišćanskih Hrvatov, Filež-Nikitsch 2009; Robert Sučić, Narodni običaji, in Povijest i kultura gr. Hrvata, Zagreb 1995, (ur. Kampuš).

L: HL II, 193

običajno pravo,

pravila ka dugotrajnim ponavljanjem prerastu u pravila općepoznatog sadržaja. Imaju teritorijalni karakter odredjujućeg područja. Čudakrat uobičajeno, nepisano pravo. Poznato „Pravila židanske i prisičke gore“.

obramba = zaštita

nečega propisi. npr. autorska prava, ljudska prava, človičjega okoliša, prirode/nature, spomenikov, životinj, itd, itd.

obojak,

četverokutna krpa vojske za obvijanje noge u čizma i bakanči.

OBROVAC, Tamara, pjevačica,

Istranka, skupa s Gegijem –> Kustrićem, snimila jačke na CD Črni kos (2006.). Odlikovana Zlatnom Kogulom (2006). i Porinom (2006.) u Hrv. oglazbila pjesme Vilija –> Poroknoga Bidno i Haji beli, DJ: Črni kos (2006.), CD, Daleko je … tarantela (2006.), CD album, Madirosa CD album (2011.)

L: HN 2006/15, 13

obrti, narodni

proizvodnja i uslužna zanimanja, uvjetovano tradicionalistički. Dio gospodarstvenoga života sela. To su bili samouki ili izučeni obrtniki, kot su kovači, krojači, lončari, stolari, kolari, tesari, šustari i sl. (Da li imamo seljačke muzeje, zbirke za…)

L: HL II., 195

Obzor,

zagrebačke dnevne novine pokrenute 1860. onda još kot Pozor. Novine su pratile i razvitak i med gr.H. i redovito informirale hrvatsku javnost med dvimi boji o gr.H. Tako je 1932. donesao intervju s I. –> Horvatom, predstavio Rudolfa –> Klaudusa, pisao o 400 ljetnom jubileju doseljenja, o koncertu pandrofskoga jačkarnoga zbora Ivana Vukovića, o društvu „Prijatelja gradišćanskih Hrvata” i raspušćanju društva itd.

L: HL II, 196; Božena Vranješ-Šoljan, Formen der kulturellen Beziehungen zwischen den burgenländischen Kroaten und Kroatien von der Mitte des 19. Jhs. bis zu den 30er-Jahren des 20. Jhs., in Burgenländische Forschungen, Sonderband XXII, Festschrift Johann Seedoch, Eisenstadt 1999, 510-527.

odlikovanja,

vidljiva priznanja za zasluge od kakove inštitucije.

Oedenburger/Ödenburger Heimatdienst

Udruženje na spodobu u Koruškoj za očuvanje/pridrženje Šoprona u Austriji, propaganda za priključenje Austriji, i na hrv. jeziku: Novi Glasi, 1921.-1922., u Odboru Franjo Čizmazija, podupiranje od Ivana Čukovića, protivniki Naših Novin.

L: Feliks Tobler, „Novi Glasi“ – naše prve novine u Austriji. NČ, 81-87

ODOBAŠIĆ, Željko, svećenik

(*Novo Selo/Bosna, 03.05.1959, HR)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Zagrebu, Vrhobosanska teologija (1985.). 1988. došao u Gradišće biškupija Željezno, usavršavanje u Heiligenkreuzu. Organizator nogometne reprezentacije svećenikov (1995,). Peljač „hrvatske sekcije biškupije“, stoji na čelu „Trajštofskoga dekanata“. 2019. Kanonik.

DJ: Šport − nova religija, etički vidi športa, 2012. Teol. dis. – knjiga! Izdanje hkdc.

L: HN 2015/47, 15

OESS = Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi

Sjedišće u Beču, nastala 1994. iz Konferencije za europsku sigurnost i suradnju. Sudjelivao Joško –> Vlašić.

Ognjišće, kalendar

Kalendar za gr.H. 1954.-1957, urednik –> Tukavac Branimir

L: BHbl. 1985/3, 114; K. Zvonarić, 2013, 135-138

ognjogasci, ognjobranci

ognjogasna društva: udruženja za obranu od ognja, većinom na dobrovoljnoj bazi. Organizacije se pojavu u naši seli krajem 19. i početkom 20. st. Petrovo Selo, Pajngrt, Stinjaki, Uzlop 1866; Vulkaprodrštof 1889, (u svakom selu). Danas dostanu i puno širju ulogu, ar se svaka nesrića, povodja, prirodni nedostatki, … autosudari, kemijske i druge škakljive nesriće nameću njevim zadatkom. Danas postoji zemaljska organizacija i hrvatska sela/društva su člani te organizacije.

Ogrun – Wagram, Kroatisch Wagram/ Wagram an der Donau

U 16. st. jedan dio naseljen s Hrvati i zove se do 1890. Kroatisch Wagram, danas Wagram a. d. D. (1560.), do kraja 19. st. imaju Hrvati većinu u selu.

L: Breu 94, 32; WSt, 30

OLÁH-CSÁSZÁR,

gospodari Landžera, familija, ka je naseljavala Kalištrof sredinom 16. st. s Hrvati, u rodu s obitelji Frangepan.

oltar,

povišeno mjesto sazidano od kamena, mramora ili drva, na kojem se u kršćanski bogoslužba prinosi euharistička žrtva/maša. U starije vrime smješćen u apsidi crikve, po II. Vatikanskom konzilu i na drugo mjeto.

L: HL II, 202

Fratrovo Selo − Ollersdorf − Barátfalva

jedna desetina hrvatska.

L: Breu, 70; WSt, nima

okružnica o jeziku,

uputio je ju Mihovil –> Naković faram, školam, općinam 16. 10. 1877. u poslu tiskanja molitvenikov, kade se propagira gajica, točnije slove: ž za zs, s za sz, č za cs, a ć je samo naveo prez ug. adekvata, i ki si to ne more zapamtiti je slaboglavac, ar za staropis (je) smrtna ura udrila.

OMČIKUS, Milan, prof.

(*Zagreb, 31.08.1916. –†Dubrovnik, 2001. HR)

Učiteljsku školu i filozofski fakultet u Zagrebu, osebito sudjelivao s –> PAIN-om. Djela kot pedagog u Zagrebu i Čakovcu, autor udžbenikov.

DJ: sudj. Moj prijatelj, Zagreb 1981., šk. knj.

L: HN 2001743, 14

OMISCHL, Martin

(*Čajta, – A)

Visoka škola (FHS) u Željeznu 2006. Položio ispit magistra FH, Boravio u Wolverhamptonu u Engl. i u Zagrebu. Pjesme i proza u KG (2017.). Aktivan član folklorne grupe –> Stalnost. Socijalno djelovanje u Ekvadoru.

L: HN 2006/9, 23

opatice,

ženski crikveni red. Za gh. žene tek od kraja 19. st. ili u 20. st. Za školovanje gh. Dice, odličnu ulogu u Therezianum u Željeznu i Štamperku.

općina, opčina,

se upotribljavala za upravnu jedinicu sela ali u nimš. obliku gmajna, gmajnska pravica.

Općeslav(en)ski lingvistički atlas,

projekt slavistov za kartografiranje slav(en)skih govorov. Za gh. jezik odgovoran Neweklowsky i Lončarić.

ophod hatara,

običaj, okolo početka protulića obajti skupno ili pojedinačno hatar.

Hrvatski Jandrof, Narda, stari običaj u Hrvatskoj.

OPLUŠTILOVA, Hermina, rodj. Slunsky

(*Frielištof, 01.06.1941. – †Brno, 06.10.1991., CZ)

inženirka, peljačica Koordinacijskog odbora Moravskih Hrvatov u ČS. Organizira stvetačnost 450 ljet Hrvati u Frielištofu

L: HN 1991/41, 11

Orašje/Orišje/Gamištrof – Gamischdorf – Ganócs

Urbar 1576. govori o 2 porti i 12 hiž, od njih 7 hrv. 1588. je polovica hrv. 1635. je po Breu većina nim. i samo mali dio hrv. Bocskayevi hajduki su 1605. požgali selo, germanizirano.

L: Matisovits M., Chronik der Marktgemeinde St. Michael, St Michael 1995, 383-415; WSt, 106

Orba na Dunaju/Šari Grad – Orth an der Donau,

u DA, Maračko polje, kotar Gänserndorf, sjedišće gospošćine. U 16. st. u starom selu postojala jedna „Kroatenzeile“, do 19. st. nim.-hrv. selo, germanizirano. U selu postoji i danas kaštel.

L: Breu, 130; wiki; WSt, 29

ORF = Österreichischer Rundfunk = ORF Burgenland

Hrvatske emisije su započele 1979. s dvimi zaposleni. Televizijske emisije 1989. „Dobar dan, Hrvati“ (7.1.1990.) trideset minuta dužička. Prva hrv. emisija se zvala „Kennwort Hrvati“, prve emisije su bile dvojezične od 1981. Visti od 23.12.1979., „Za jedan časak radosti“ od xxx, „Naš kulturni tajedan“ od 1981., „Nema problema“ od 1984. do 1988., „Rodi Bože rodi“ od 1988., od 1989. „Dobar dan Hrvati“. Na čelu: Ewald −> Pichler, Hanes −> Pinterić, Fred −> Hergović, Anka Schneeweis,…

L: KG ’94, 76; HN 2019/4, 6 (12.IV.), 6-7

ORF-Burgenland,

u okviru Austrijskog radija i televizije ORF-a, od 1975. izgradnja zemaljskih študijov. U Gradišću i manjinska redakcija za Hrvate i Ugre.

organac,

instrument za pratnju epskih/storičarskih pjesam. Majstor na njem Heinz –> Hoffman. Rič dojde od argan u značenju organ, organac = orgule.

orgule, orgulje,

glazbalo koje se sastoji od jednoga ili više manualov, klavijature, pedal, reda registarov i velikog broja sviralov/frulov. Zvuk nastane pritiskom na tipku klavijature, ki omogućuje pritok zgusnutoga zraka iz miha u sviralo. Instrument je poznat već u II. st., od VIII. st. je imamo u zapadnoj crikvi, od XIII. st. sastavni dio bogoslužbe. Orgulje su smješćene većinom na korušu. Imamo je i u neki koncertni dvorana.

L: HL II, 208

ORIŠIĆ/ORISICH, Rudi, inženir

(*Filež, A)

Djelovao u vanjskoj trgovačkoj komori.

L: bvz 12.10.1988.

orsag,

iz ug. országa, zemlja, država. Hasnovao se je u starijoj hrv. literaturi i med gr. H.

ORSOLICS, Hans/Johann, boksač

(*Beč/Nova Gora, 14.05.1947., A)

Boksač sridnje težine, hrv. porijekla. Imao 53 meča, dobio 42. Poslije karijere osiromašenje, novi pokušaj kot jačkar.

DJ: Mei potschetes Leben, jačka od Charlyja Kriechbauma.

L: wiki; HN 2007/21, 11

Ort na Dunaju/Šari Grad – Orth an der Donau,

seoce u DA, kotar Gänserndorf. 1530. naseljeno od Niclasa –> Salma s Hrvati. Naselili „Alte Dorf“ i tzv. Bauern Zeile ada jedan dio sela, ki dijeli su se zvali od 1611. Kroatenzeile. Već 1537. su naseljeni Hrvati u podnožju grada, odakle su se zbog česte povodje morali odseliti. Sve do kraja 19. st. mišana općina. Urbar 1568. od 130 domaćinstva 61 navede kot hrvatsko. Pri brojidbi 1869. je još 469 Hrvatov i 620 Nimac. Tokom 19. st. su se asimilirali, germanizirani. Ovoj gospošćini su pripadala sela: Breitstetten, Andlersdorf, Kimmerleinsdorf/Franzensddorf. Danas Nacionalni park Donau-Auen.

L: Breu, 130; WSt, 29; wiki

orudje,

instrumenti, ki su se upotribljavali u seljačkom gospodarsvu u svakidašnjem životu. Većinom su je načinjali sami seljaki za potriboće domaćega gospodarstva. Takove isntrumenta su izdjelali za oranje, mrvenja zemlje, kopanje, gnjojenje, žetvu, sakupljanje sijena, ribolov, izdjelanje tkanine, obdjelanje drva, itd.

L: HL II, 211

osiguranja, asekuracija

inštitut za obranu gospodarstvene djelatnosti, očuvanje ljudi i njeve djelatnosti od kvara i zgubitka.

OSLI, plemićka obitelj

ka je u sridnjem vijeku bila mogućnija, porijeklom od Kanizsayev, gospodari –> Unde

oslobodjenje od kmetstva,

zaključilo se je 1848. na prijedlog sleškoga študenta Kudlicha. Patent se je pojavio 1853. Tim su i naši seljaki nastali slobodni od vlastelinske obaveze Posljedice napušćanje, iseljenje u grade, industrijske centre, prik morja.

OSREDEČKI, Eduard,

djelao kod HŠtD

OSTBURGENLAND(FRAGE),

po Drugom svitskom boju, od 1945. do 1948. je Austrija, na osnovi Moskovske deklaracije o Austriji iz 1943. kanila pridobiti nimška sela uz a.-ug. granicu na produžetku Zajezerja: Jandrof, Čunovo, Rosvar, Rajka, Bizonja, Hegyeshalom, Mosonszolnok, Jánossomorja, Pusztasomorja itd., Šopron i okolicu, pak Plajgor, Nimški Židan, hrvatska i nimška sela Pinka doline. Za Hrvate je bio argumenat, da bi njim bolje bilo ako dojdu svi skupa u jednu državu, imali bi bolje osigurana manjinska prava. To je bilo mišljenje dra. Fritz Zimmermanna, ki je peljao Propagandabiro na tu temu u Beču. Tovaruš u tom pitanju mu je bio Milcsinszky.

Dr. Ludwig Leser je bio mišljenja: „die Kroaten müssen weg!“, da bi mogli načinjiti mjesta za Nimce/Švabe, ke su istočne vlade (Ugri, Jugoslaveni, Rumuni, Čehoslovaki, Poljaki) istirali iz svojih držav. Za plan je znala i austrijska kot i ugarska vlada, ar je Zimmermann poslao „Memorandum“ na austrijsku vladu.: dr. Renner, dr. Bischof, ug. ministar Gyöngyösi i dr. i jugosl. Min. Vilfan ?, ki je na konferenciji u Parizu govorio o temi.

Podloga «Potsdamer Konferenz».

L: Predavanje dr. G. Schlag 04.02.2014. u ZA.

Österreichisch-Kroatische Gesellschaft –> Austrijsko-Hrvatsko Društvo

OSTFY, plemićka obitelj,

nastala zmožna za vrime Anjou, posjedi u županiji Vaš i Zala,

gospodari –> Unde.

Ostbahn Kurt, Dr. –> Resetarits Willi

Ostrogonska nadbiškupija,

postavljena naredbom pape Silvestera II. 1001. nalogom opata Astrika, da postavi na kraljevskom sjedišću u Ostrogonu nadbiškupiju. Naslovom mater et caput (mati i glava) ugarske crikve. Od 1714. titula knezprimaša. Danas ima titulu „Ostrogonska-budimpeštanska nadbiškupija“. Gornjougarski (slovački) Hrvati potpadali pod tu biškupiju.

OSTOVIĆ/OSZTOVITS, Franjo, učitelj

(*Bandol, 08. 02. 1956., A)

OŠ u Bandolu, GŠ u Rohuncu, Mu-ped. gimn. u Beču (Marianum) PA u Željeznu. Od 1977/78., počinje podučavati u Politehničkom razredu u Novom Gradu (1993.-2016.), kasnije u GŠ Sv. Mihalj: E, hrv. Suradjelač PAIN-a. Mnogobrojne doprinose u novina, časopisi i kalendaru.

DJ: Vlahi su malo drugačiji, PLjp 1994; Stanislav Geza Milošić, Pljp 1995; Die Lebenserfahrung eines Burgenlandkroaten aus Großmürbisch im südlichen Burgenland, Pljp 1996; Žamar – hrvatsko selo na rubu hrvatstva, Pljp 1997; Die Überwindung der Randsituation und Isolation bei den Burgenlandkroaten, Pljp 1998; Slovenci u Ugarskoj su dostali svoj centar, Pljp1999; Josef Reichl Kulturträger in der pannonischen Region, Pljp 2000; Povaljska listina – značajni povijesni spomenik, Pljp 2000; Dr. Joško Lang, Pljp 2001; Prvi trilatertalni park Raba-Őrség-Gorčan, Pljp 2002; Sluga Božji – dr. Ladislav Batthyány-Strattmann, Pljp 2003; Prva sveta maša u čast blaženoga Ladislava, Pljp 2003; Jožef Reichl i gradišćanski Hrvati, Pljp 2004; 20 ljet hrvatski jezik kao obavezni predmet u Sv. Mihalju, Pljp 2004; Stari Hodas prije i danas, Pljp 2005; GŠ Sv. Mihalj 40 ljet stara, Pljp 2006; Aktivnosti GŠ Sv. Mihalja u ljetu 2006, Pljp 2007; Međugorje se mora osobno doživiti, Pljp 2007; Ladislav Batthyány-Strattmann, Pljp 2008; Crikvenica – poznato turističko mjesto, Pljp 2008; Hajszanyi Paul, Pljp 2009; Lang Joško, Pljp 2009; Šeškut – bivše hrvatsko selo na jugu Gradišća, Pljp 2009; Nekoliko aktivnosti na GŠ Sv. Mihalja 2009., Pljp 2010.; suurednik Panonske ljetne knjige; Sudbina Stanislava Geze Milošića, pjesnika grad.-hrv. porijekla, KG 2002, 56-60;

L: Panonski ljetopis 2011, 511, HN 2016/6, 23

OSTOVIĆ/OSZTOVICS, Gerő/Gerardus (Jožef), svećenik, cistercit

(*Širokani, 29.08.1864. -†Pančevo, 14.03.1952., A, YU)

Stupio 1884. u red cistercitov, posvećen 1889., dušobrižnik u Porva, prof. u Zircu, vjeroučitelj u Egeru, 1894. prestupi u Čanadsku biškupiju, djelovao med Hrvati u Krašovi, Rešici, Merczyfalva, Glogovcu, 1896.-1898. odgojitelj kod Bámhidy familiji.

DJ: A magyarországi egyházi javak jogi természete. Veszprém 1892.

L: SzJ IX, 1446-1447

OSTROSITH, Ghilethius, rod. Joannes, fr

DJ: Dissertationem de Maiestatis absoluta potastate circa Sacra, 1617

L: Horányi II,711

OSTROŠIĆ, Jožef, narodni poslanik

(*Gornji Čatar, H)

L: Narodni kalendar 1976

Ostwall,

istočna utvrda Nimškoga Reicha na granici izmedju Ugarske i Nimške (Austrije). Izgradjivali su ju Židovi ili prisilni djelači. Ki nisu mogli od iznemoglosti/nemoći dalje djelati, te su poslai u KZ ili je masakrirali. Masovni grobi kod St. Margarethena (ekshuminari) i kod Kreuzstadla u Rohuncu, do danas se nije našlo. (Kako je s Preravom?)

L: wiki

OSZVALD, Melani, ud. Rešetarić

(*Veliki Borištof, A)

piše redovito u HN za dicu Za naše najmladje.

Otava – Antau – Selegszántó

Južno od Željezna, prvi put spomenuto 1245. Poslije turskih pohodov u 16. st. naseljena s Hrvati, ki si na početku sami smili farnike izabrat. U 19. st. dijelom germanizirano, 1971. združeno s Hirmanom, 1991. opet samostalno.

L: NH 1995/32-33, 6; Franz Migschits: Dorfentwicklung als Zielvorstellung einer naturnahen Kulturlandschaft im Burgenland am Beispiel der Gemeinde Antau. Diplomarbeit, Technische Universität Wien 1993; WSt, 79

otpor,

protiv nacionalsocijalizma: poznatija imena Anton Ferčak, Štikapron; Tome von der Haude – Sigrob; Ana Horvat – Nova Gora; Rudolf Klaudus – Mali Borištof; Štefan Kuzmić – Filež; Ludvig Meršić – Vincjet; Štefan Ostović – Rohunac; Štefan Porić – Rohunac; Mate Semeliker – Kalištrof, Hana Sturm – Klimpuh, … i mnogi drugi po knjigi „Wiederstand und Verfolgung im Burgenland 1934-1945“, Wien 1979. oko 144 osobov iz hrv. sel.

L: KG 1946, 42-43

OZOLIKH, Georg, seljak

iz Velike Holovajne je 16. 09. 1582. citiran pred –> Kloštarski savjet, ar je pobunio stanovničtvo protiv rim.-kat. vjere/crikve.

Ödenburger Heimatdienst = Šopronska domobranska služba

U pripremi za plebescit u Šopronu se organizirala po primjeru Kärntner Heimatdiensta za širenje propaganda za priključenje Austriji pomoću letkov, glasinov, grožnje, vkanjivanjem, polemikom i humorom. Nimško izdanje novin se je zvalo „Der freie Burgenländer“ (1921.-1922.). Za Hrvate u okolici Šoprona su izdali Novi Glasi (1921.-1922.), urednik Franjo –> Čizmazija, odgovorni Mate –> Jurasović.

Österreichisch-kroatische Gesllschaft,

predsjednik Varga

Österreichische Volkspartei = ÖVP – Austrijska narodna stranka,

pod tim imenom osnovana partija 17.04.1945. u Schottenstiftu u Beču. Kod konstitucije se je odredila stuktura, bündisch = saveznički: Bauernbund, Wirtschaftsbund, Arbeiter-& Angersteltenbund. Prvi program je iz 1945. ljeta od 15 točkov, ke su izrasle iz programa Kršćanskosocijalne stranke –> Prve Republike i katol. socijalnoga nauka. Od onoga vrimena do danas stranka na prvom ili drugom mjestu parlamentarnoga i društvenoga života.