verzija 9_2023

P, p

PACSICH, Johann, k&k. oficir

Rodjen u Baji, štacioniran u Gijeci, ukupno 10 kartov iz Gijece: I. Hrvatski seljaki iz Gijece, svakidanja oprava; II. Muziciranje seljakov iz Gijece; III. Seljak i seljakinja iz Gijece; VI: Hrvatski seljaki iz Gijece; VII. Hrvatski seljački junaki iz Gijece; XI. Hrvatski seljaki iz Gijece,

DJ: Volkstrachten zu Kittsee in der Wieselburger Gespanschaft nach der Natur 1808 …, 2x Croatische Bauren von Kittsee, 1808.; Gewöhliche Musique der croatischen Bauren in Kittsee, 1808.; Bauer, Bäuerin, 1808., 1808; Croatische Bauerjunge aus Kittsee, … deutsche BJ., 1808.; original u Széchenyi knjiž. Budimpešta. Publicirano od etnografa Jánosa Szendrei, 1907., 1934. od Ernsta Fritza Schmida kot ilustraciju za Haydn knjigu.

L: Prickler Clara, Historische Trachtendarstellungen burgenländischer Kroaten, hkdc 1998., 9

Pachfurt bei Bruck an der Leitha – Pokfurt

mala manjina, hrv. imena sve do 20. st.

L: WSt 16

Pacta Conventa,

ugovor sklopljen 1102. med 12 hrv. plemenitašev i ug. kralja Kolomana (Arpadovića), da ga priznaju za svojega kralja. U dokumentu su regulirani privilegi za hrv. plemiće. Sačuvan u djelu Historia Salonitana Tome Arhidjakona iz 14. st.

Paderovce – Pagyeróc/Pagyár

U SK, samo nekoliko hrv. portov. Gospošćina Dobra Vodá. Do sredine 18. st. imali većinu u selu, slovakizirano.

L: Botik, 31-32; WSt, 136

PAIN –> Panonski institut

Pajngrt – Baumgarten im Burgenland – Sopronkertes

U Matrštofskom kotaru, jugoistočno od Matrštofa. Po prvi put spominjeno oko 1267. 1362. kot Pungarth. Gospodari: familija Kanizsai, Frakno (Fortnava), Grafenegg, Oláh, Dersffy, Esterházy. U 16. st. naseljeno s Hrvati. Crikva u selu, napušćen –> pavlinski kloštar (1475.-1493.) Prilikom loznog požara izgorio, eremiti su pobigli u Wandorf/Sopronbánfalva kraj Šoprona. Revitaliziran od jurskoga eremita Arseniusa Braidenaichera i stao u upotribi jurskožupanijskih eremitov do 1836. ljeta. Od onda se fara u Pajngrtu brigi za kloštar. Stari dokumenat iz 1528., da je Christoff iz Aspanga ainem krabaten zu Paumbgarten ukrao dva vole. (HN 1929/7, 3), općinski list. Ženski zbor One, ke se prtu! Tamburaško društvo. U Pajngrtu su zaglušale prve tamburice u Gr. 1923. 

L: Monografija: –> Martin Meršić, Baumgarten im Burgenland, 1963; J, GHA, 96-97? NWSt 79; 750 ljet Pajngrt. 2017. (ur. Renata Roth)

PAJRIĆ, Feri/Ferenc, zubar

(*Šopron, 01.11.1966.

Odrasao u Koljnofu. Organizator –> Dani Hrvatov u Šopronu (2002.), kot i karavane „Po staza naših starih“ 2013. Izdavatelj Regionalnih studijov u madj. hrv. nim., …, Interaktivni muzej u Koljknofu: Etno-memorijalni i informativni Centar gradišćanskih Hrvata (EMC-GRAH, www.hrvati.hu), Redoviti književni susreti.

DJ: I. 2009.- Jurisich Miklós- Nikola Jurišić; II.- 1532, 1809, 1918-1919, Fekete Madonna, glagoljica, Isten és ördög?; III. 2011– različno; IV. – Sinkovits Ambrus, … korridor; V. 2013. – A nyugat-magyarországi horvátokról, Pinezich; 2014. – Ambruš Sinković, b. lj. – Čuvajmo jezik; b. lj. (2013.) – Po staza naših starih; Id. Storno Ferenc festő, … Šopron grad kulture i suradnje, Samobor-Šopron 2008;

L: HN 2008/17, 8

PAJRIĆ, Franjo, učitelj

(*Koljnof, 25.11.1940., H)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Šopronu, pak uč. šk. u Budimpešti (1963.). Učitelj u Koljnofu (1963,-2000.). Pelja kulturni dom i kulturno društvo, kot i Hrvatski klub u Koljnofu. Po prominjenju 1990. osnuje –> Hrvatsko društvo u Koljnofu, kot i nadregionalno –> Gradišćansko-hrvatsko društvo u Sambotelu, komu je predsjeduje.

DJ: Koljnofski pir, 1964. tanac; Iz povijesti Koljnofa …, in Narodni kalendar, Budimpešta 1983, 55-58;2018.- različno

L: HN 2000/47, 16

Pajštun – Borinka – Pozsonyborostyánkő – Ballenstein

Selo u SK. s većinskim hrv. stanovničtvom, ko se doselilo tokom 16. st., poslovačeno.

L: Botik, 20; WSt, 118

palatin,

sridnjovjekovni dostojanstvenik u Ug., samo u ug. dijelu. Najviši dvorski službenik, upravlja kraljevskim dvorom, čuva državni pečat, vlada za vrime interegnuma, skrbnik maloljetne kraljevske dice, vrhovni sudac i zapovidnik vojske. Dužnost se je ukinula po 1848. Neki iz fam. –> Esterházy, –> Batthyány, … su bili na toj dužnosti. Preneslo se je i na predstojnike i dostojanstvenike u seli (prezime).

PALATIN, Anica, ud. Cepanec

(*Mjenovo, 12.07.1928. – †Zagreb,15. 05. 1987., A, HR)

Završila učiteljsku školu. Nije se mogla zaposliti u Gradišću i zato otišla 1956. u Zagreb. Radiospikerica u RTV-Zagreb, emisija za gr.H. (1957.-1982.).

L: HN 1987/21, 1, 4

PALATIN, Hanzi, muzičar

DJ: CD Luda je starost, 2001

L: HN 2001/44, 13

PALATIN, Jandre, pravnik

(*Novo Mjesto, 03.11.1963., A)

Odrasao u Pajgrtu. Študij prava na sveučilišću u Beču (1996.), predsjednik –> HAK-a, aktivan na folklornom polju kod –> Kolo-Slavuja i tamburice u Pajngrtu.

DJ: Rechtliche Grundlagen des Minderheitenschulwesens in Österr. und Lösungsvorschläge für minderheitenfreundliche Regelungen, Bildungssprache – Muttersprache, Konzepte – Konflikte, Wien 1990, 25-39;

L: HN 1996/7, 14

PALATIN, Marica, učiteljica

(*Mjenovo, 12.09.1931. – †na cesti od Šoprona na Koljnof, 26.03.2003. – A)

Učiteljica na GŠ u Cindrofu (1961.-1991.), gorljiva kulturna djelačica, peljačica ženskoga „Poljanskoga zbora“, mišanoga crikvenoga zbora u Cogrštofu, zbora u Filežu. Poginula u prometnoj nesrići.

L: Krpan 304-305; HN 2003/16, 21

PALATIN, Marijana,

(*Gornja Pulja, 25.06. 980., A)

Akoprem je rodjena u GP, OŠ je pohadjala u Filežu pak u Pilgersdorfu (1986.-1990.), gimn. na GP (1990.-1998.), od 1990. študij slavistike i španjolski. 2002. boravi jedan semestar u Zagrebu, od 2005. u ORF-u Gradišće, odilenje gh. Piše pjesme.

DJ: Neue Tendenzen in der burgenländischkroatischen Literatur, Wien 2008, dipl. dj., i u obliku knjige

L: dipl. dj. 2008, 162

PALATIN, Mate, učitelj

(*Mjenovo, 03.09.1942., A)

OŠ u Mjenovu, GŠ i trgovačku u Gornjoj Pulji, zaposli se najprije u Beču. Po nekoliko ljeti se preseli u Zagreb, kade maturira, učiteljsku školu u Željeznu. Učiteljsku službu počne 1967. OŠ Veliki Borištof, pa GŠ u selu (1969.-2002.), kade posluje sve do umirovljenja. Aktivan u kulturnom životu, folkloru, tamburica Pajngrt, –> TD Slavuj, različni pjevački zbori. Režizer igrokazov u Velikom Borištofu i –> Mlade inicijative u Mjenovu = MI, kot i u Radnoj zajednici učiteljev za GŠ. Za svoje režizersko djelovanje je 2001. primio nagradu –> Tetac Kunin.

L: HN 1992736, 6

PALATIN, Petar,

(*Mjenovo, 15.06.1936. – †Pajngrt, 15.01.2017., A)

Pjesme u –> Glasu, drugi novina i kalendaru, glumac –> Blazovićevih igrokazov. Na glasu pjevač i tamburaš.

L: HN 1991/36, 11

PALATIN, Šimun, svećenik

(*Mjenovo, 08.10.1788. – †Szepetnek, 31.10.1840., H)

zaredjen u Sambotelu za svećenika (1811.), kapelan u Petrovom Selu, farnik na Stinjaki (1814.-1821.), Zalaszentgyörgyu, pa Sepetniku/Szepetnek (1823.-1840.). Glavni –> Čaplovićev informant. Preveo „Hrvatski Virgiliuš“ na zapadnoug. jezik.

DJ: Hrvatski Virgiliuš, rp. tiskan 2002. ur. Zvonimir Bartolić; Slovnica, rp. izgubilo se; Nediljne prodike, rp. izgubljeno, gramatika, rp.

L: HN 1992/16, 5; HN 2001/51-52, 11

Pálava,

folklorna grupa u Nikišporku, istraživa hrv. tance u Moravskoj.

L: HN 1999/30, 5

PALEŠ/PALLESCH, Ivan, urednik

(*Mali Borištof, 23.06.1917.- †Beč, 16.05.2003., A)

OŠ u rodnom selu, bojišće, zaposljenje kod –> St. Martinsverlaga (1947.), korektor nimš. i hrv. crikvenih novin. Odlikovan –> Vitez sv. Silvestra, dopisnik novin.

L: HN 1982/28, 5; HN 2003/23, 5

PALIĆ, Emil,

(1890. – 1974.)

DJ: Život Hrvata u austrijskom Gradišću, Narodni kalendar, Budimpešta 1960; Magyar- szerbhorvát kéziszótár, Budapest 1968.

PÁLFFY obitelj

Starougarska velikaška obitelj, ka ima od 16. st. do Nagodbe s Ugarskom veliki uticaj. Pristaše Habsburgovcev. U naseljavanju i organizaciji hrvatskih naseljenikov imaju u Gornjoj Ugarskoj (Slovačka) velike zasluge. Bili gospodari današnje Slovačke zapadno od Malih Karpatov, na kojem teritoriju je naseljeno veliki broj Hrvatov. Gospodari Črvenog Kamena/Bieberburg, nastavu –> Fuggerovu kolonizaciju od 1588. kada su preuzeli gospošćinu.

L: Ku, 206, 226, 232.; wikip.; Breu, 115

PALKOVIĆ, Andrija, liječnik

(Cindrof, 07.09.1752. – †Budim, 27.07.1819., H)

Kraljevski liječnik u Budimu, vrhovi

sudac, dekan med. fakulteta u Budimu.

DJ: Dissertatio inaug. Medica de vulvulis pulmonum, Budae 1778

L: HL II, 226; SzJ X, 188

PALKOVIĆ/PALKOVITS, Elisabet(h), slavistkinja

(*Vulkaprodrštof, – A)

najprije sekretarica, odluči se za študij slavistike i publicistike. Obdjelala riči ke su izostale iz “normativnoga” rječnika.

DJ: Wortschatz des Burgenländischkroatischen …, Wien 1987. ÖAdW.; Povidajke davnih vrimen – Erzählgut aus der Vergangenheit, 2014, PI

L: HN 1986/ (31.01), 5

Paneks,

gh. časopis za mlade, Panonska gimn. GP, 1998, ur. Gizela −> Čenar.

PALKOVIĆ Franjo, učitelj

(*Štikapron, 03.10.1913. – †Filež, 25.07.1980., A)

OŠ u rodnom selu, GŠ u Neufeldu, učiteljsku u Strebersdorfu (1933.). Učitelj je u Celindofu, od 1934. do 1975. u Filežu. Za vrime boja tumač u YU, u ropstvu u Frieslandu, 1948. kantorska služba u Kalištrofu pa ponovno u Filežu., šk. dir. od 1963. Predsjedatelj –> Hrvatske učiteljske djelatne zajednice. = HURZ. Različna odlikovanj.

DJ: Majkin dan, 1956, rp. igrokaz za šk. dicu; Stanićeva Dorica, 1961, rp. igrokaz; Put i cilj, 1962, rp, igrokaz za šk, dicu; 50 ljet Gradišće, 1971, rp, igrokaz za dicu.

Prepisao za filešku pozornicu: Anzengruber, Kriva prisega, 1946; Majkice, 1947; Matko, Moć zemlje, 1957; Čehov, Konjska obitelj, 1962; Širola, Ljubav nadvlada, 1965; Nušić, Nasamareni stric, 1971; Kolar, Svoga tijela gospodar, 1970; Budak, Divljan, 1974; Mesarić, Gospodsko dite, 1976; Budak, Mećava, 1977;

L: HN 1980/32, 2; Martin Jordanić, Školski direktor Franjo Palković – 100. obljetnica rodjenja, KG 2913, 265-268

PALKOVIĆ/PALKOVITS, Franjo,

(*Filež, 28.05.1957., A)

OŠ u rodnom selu, študij na sveučilišću u Beču, aktivan u HAK-u, predsjednik 1966.-1969., organizator Symposion Croaticon I. (1973.), aktivan član –> Graničarov. Peljač odilenja Strategije i planiranje NÖGUS-a. Nagradu Euroregije DA, peljač –> LIKUD-a u Filežu.

DJ: urednik Symposion Croaticon-a I., 1974;

PALKOVIĆ/PALLKOVICS, Godefrid, svećenik, fr.

(*Celindof, 05.12.1714. – †Sambotel, 19.03.1778., H)

Filozofiju u Juri, teologiju u Požonu. U 1735. stupi u red franjevcev, zaredjen 1739. Vršio službu hrv. prodikača u Novom Gradu i Željeznu.

DJ: Šlabikar, 1753, skupa s L. Bogovićem; Duhovni vertlyac, … Šopron 1753. skupa s L. Bogovićem; Duhovna kiticza, …, Juri 1758, 1760, 1778, 1802, 1852, 1856, 1860, 1864, 1888, molitvenik;

L: HN 1978/134, 5, 7

PALKOVIĆ Joško, svećenik

(*Trajštof, 28.08.1928. – †Čajta, 05.09.2000., A)

za svećenika posvećen 1953., kapelan u Niuzlju, provizor u Novoj Gori, Vincjetu, Pandrofu, farnik Čajta, Čemba, Vincjet (1982.-1999.), peljač Marijanske legije, različna odlikovanja. Posebni angažman na polju narodnoga kazališća. U Pandrofu s pomoću prof. Dragutina –> Raljušića pokrenuo Tamburaški orkestar Ivan Vuković.

L: HN 2000/37, 25

PALKOVIĆ, Petar, karikaturist, vračitelj

(*1976.?)

Gimn. Beč-Währing, študij umjetnosti, 2002. položio ispite farmacije i medicine. Redoviti karikaturist HN.

Izložbe: Početak u KUGI (1993.); AKH-Galerie (1997.); KUGA u Velikom Borištofu (2002.); Filež (2003.); Centar u Beču (2006.); Željezno HN (2010.); Novo Selo (2015.);

DJ: Norištof – Narrendorf, Hrvatske karikature iz Gradišća, Kroatische Karikaturen aus dem Burgenland 1993-2015, Filež-Željezno 2015, LIKUD

L: HN 1997/33, 6; HN 2002/30, 9; Filež 2003; HN 2015/24, 19

PALKOVIĆ/PALKOVICH, Robert, naivni kipar, pisatelj

(*Trajštof, 14.04.1923. – †Trajštof, 08.06.1997., A)

OŠ u rodnom selu, bio pastirić, poljodjelski djelač, dobrovoljac kod mornarice 1939.-1940., iz ruskoga ropstva se vrati1947., zaposli se kod pošte u Željeznu. Pjesme po novina i kalendaru, skulpture različno, više izložbov.

DJ: Kominac, Željezno 2002, pjesme sa skulpturami; K50

L: HN 1978. (22.12.)

PALKOVIĆ, K.

DJ: Chorvatske narečie v Devinskej Novej Vsi a v Dubravke, in Zahorska Bratislava, Bratislava 1986, 235-240;

Pama –> Bijelo Selo

Pandrof – Parndorf – Pándorfalva

Na sjevernom rubu –> Nežiderskog jezera, Hrvati su naselili selo sredinom 16. st., gospodar fam. –> Harrach, za vrime doseljenja vlada Leonhard IV., kuga 1713., za vrime Marije Terezije i Jožefa II. prominjena hrvatska imena u nim.: Bogatić = Reich, Kerznar = Kirschner, Podvorčić = Kammerhofer, Skutaić = Gutdeutsch, … ???, ljeta 1848. ug. vojska u Pandrofu, koj je na placi Kossuth držao govor. Za vrime drugog svitskog boja jako djelovanje –> Südmarka u selu. Glasovita Tamburaški orkestar „Ivan Vuković” – osvojili zlatnu medaliju u Osijeku (2007.). Trgovački centar, brojno doseljenje Turkov. Do 1971. imali Hrvati većinu u selu.

L: I, GHA, 67-68; Šutrić Liza, rp., WSt, 67

pandur,

naziv za naoružane odrede na slavonski vlastelinstvi u XVIII. st. Osebito su poznati panduri baruna –> Trenka iz vrimena Naslijednoga boja (1741.-1748.) za spasenje cesarstva Marije Terezije. Trenk je uveo osebitu opravu i mužiku tzv. “tursku bandu”, zato se gleda i osnivačem vojne glazbe (muzike). Panduri su bili osebito hrabri vojaki ali i prilično nedisplinirani. U ug. jeziku znači i redara, policajca.

L: HL II., 227

Pangort na Moravi

PANKL/PANKEL, Máté, SJ

(*Uzlop, 13.08.1740. –†Požon, 22.03.1798., H)

Študij filozofije je završio u Beču 1758., stupio u red jezuitov u Trenčinu, zaposli se u konviktu u Trnavi, 1777. predavač filozofije, 1784. prof. prirodnih i gospodarstvenih naukov. Prodikač mladine. Poslije ukinuća reda svećenik ostrogonske nadbiškupije.

DJ: Lobrede ... (Ursulinenordenhaus), Pressburg 1776; Német szent beszéd … (Pressburg 1780; Lobrede … (Maria Th. Podhradzky), Tyrnau 1782; Compendium… (Psysicarum), Posonii 1790; Compendium Oeconomiae Ruralis …, Pozsony 1793 (ug., nim, slav(en)ske natuknice).

L: SzJ, X, 258-259

Panonci, tamburaški orkestar,

na gimn. u Gornjoj Pulji od 1994., pelja Gizela −> Čenar.

DJ: CD snimke, 2000 Širom barom tamburicom; 2008. Naše najdraže; 2010. Radujmo se; 2010. Heavy Panonci. rock na tamburici.

Panonija,

područje od Bečke loze do utoka Save u Dunaj, na desnoj obali Dunaja na zapadu do Alpov. Naziv je iz Antike. Stanovniki su joj bili Panoni. Po propadu Rimskoga cesarstva nastane prolazni prostor za mnoge narode (Ostrogoti, Langobardi, Avari, …). U 6. st. ju naselu Slavi u društvu s Avari, ke pak porinu Madjari u 9. st.

L: HL II. 227

Panonska gimnazija,

na Gornjoj Pulji, osnovana 1963. s mogućnosti podučavanja hrv. jezika. Prva hrv. matura 1970/71. s prof. Ivom –> Sučićem. Od 1972. prof. Vladimir –> Vuković, Gizela –> Čenar, Karin –> Gregorić.

Panonija, tamburaški orkestar

Pannonhalma,

samostan benediktincev, osnovan 996. na brigu sv. Martina. U red je stupio i cijeli red gr.H.: Fabijan Karall (1744.-1794.), Veliki Borištof; Leopold Leiwolf (1781.-1856.) Devinska Nova Ves; Luka Roženić (1784.-1835.), Filež; Damasus Karner (1817.-1849.), Hrv. Jandrof; Galus Strommer (1813.-1867.), Frakanava; Krizostom –> Krues (1819.-1885.), Celindof; Irenej Koltai (1844.-1874.) Frakanava; Gerald Ostović (1852.-1917.), Širokani; Viktorin Strommer (1875.-1948.), Frakanava; Roman Varsányi&Vilich (1874.1918.), Harastin; Tibold Rezner (1874.-1942.), Frakanava; Jakov Blazović (1886.-1952.), Frakanava; Virgil Kuzmić (1891.-1940.), Štikapron; Lazar Grubić (1892.-1921.), Kalištrof; Klemens Lackner (1895.-196.), Filež; Leo Grašan (1900.-1983.), Harastin; Hubert Pellya/Czadilek (1907.-1983.), Lakindrof; Filip Domboš (1914.-1978.), Parapatić Brig, Augustin Blazović (1921.-2004.), Frakanava; Abel Domnanović (1931.-), Unda, med ostalim je u kloštru i Miloradićeva biblioteka i Blazovićeva ostavšćina.

L: KG `96, 98-108

Pannonhalmi Szemle = Pannonhalmska smotra

Četvrtljetni časopis kloštra, pojavio se je od 1926.-1944. i ponovno od 1993. Gh. sudjelaći –> Blazovich Jákó, –> Strommer Viktorin, …

PANNONIUS, Janus, latinski pjesnik u Hrv. Ivan Česmicki.

(*Medvjedgrad kraj Zagreba, 29.08.1434. – †Pečuh, 30.11.1472., H. HR)

Izobrazba u Ferrari, pravo u Padovi, kanonik u Varadinu/H,1459. biškup Pečuh, slavonski ban, veliki ugled u državi Corvinusa, protiv kojega se uroti s neki velikaši. Najpoznatiji klasični pjesnik humanizma u našem prostoru. Prvi ki piše u slavu Panonije.

L: HL I, 533-534

Panonski institut = PAIN / Pannonisches Institut

kulturna ustanova osnovana 1993. od R. –> Hajszana. Središće u Pinkovcu. Cilj: osiguranje kulturnog dobra u panonskom prostoru, osiguranje i čuvanje hrv. jezika, gajenje kulture i običajev u južnom gr. prostoru, sakupljanje zviranjkov kulture u svakoj formi, širenje gh kulture, suradnja s drugimi institucijami. 1994. Velika izložba: Seljačtvo i crikva u južnograd. prostoru., „Panonski list“ glasilo Panoskoga instituta, dva puta godišnje, zadatak informacija o djelatnosti Panonskog instituta u različni panonski jeziki. Po prvi put izašlo 1994. i „Panonska ljetna knjiga“ = PLK/PLP, godišnjak. Časopis od 2019. digitalizirano.

L: Fröhlich, 55-56

Papin pohod u Traštofu,

papa Ivan Pavao II. je 1988. pohodio na svojem drugom pastoralnom putu u Austriji i Trajštof i tako častio biškupa Lászlóa.

L: HN 1998/27, 15

Parapatić Brig/Parapatićev Brig – Parapatitschberg – Paropatics Berek/Bándoltelep

nedaleko od –> Bandola, osnovano u 17. st. od fam. Parapatić. (imenovano 1698.),

pretežno još hrv. govoreće stanovničtvo, germanizirano.

L: Breu, 82; WSt, 99

PARAPATIĆ, Ludvig, muzičar

(*Vincjet, 05.03.1935. – †Beč, 20.10.2000., A)

prijemni ispit u konzervatorij 1957. u Beču, struka klarinet, klavir, orgulje, teoriju kompozicije, završio 1970. podučava privatne školare, kompozicijski ciklus na oko 100 pjesam A. –> Leopolda. Stanovao u Penzingu, kojemu je poklonio nekoliko kompozicijov.

DJ: Gradišćanski tanci, kompozicija; Cvijeće iz Gradišća, pjesme A. Leopolda; knjiga: Die musikalische Grundschulung, djelo u muzičkom podučavanju 2 sv.; Dürnbacher Phantasie, Kroaten Walzer, Cikljinska rapsodija, Šetanje u Cikljinu, Cikljinska polka, Gradišćanski marš, Bortanski tanci br 1. i. 2., Sigetski čardaš, Dolnjopuljanski landler, Gradišćanski valcer, …

L: HN 1985(24.05), 9; HN 2000/43, 8

paravojničke organizacije = Wehrverbände,

skoro po PSB su vojniki stvorili tzv. Frontkämpferverband = Savez vojnikov s frontre u Matrštofu. Kršćanskosocijalna stranka 1925. tzv. Heimwehren = Domobranci, a socijaldemokrati 1926. Republikanischer Schutzbund = Republikanski obrambeni savez. Zemaljski komandant je bio Hrvat Koloman –> Tomšić, a okružni komandant Matrštofskog kotara Tome Presich iz Pajgrta. Stalne svadje med njimi, radikalizacija i besposlenost su 1927. u Schattendorfu/Šundrofu peljale do krize Austrijanske Republike, pobunom u Beču i krvave dane 1934. U redi organizacijov i veliki broj gr.H.

PARIĆ, Tome, nogometač

(*Cindrof, A)

igrao kod momčadi Austria u Beču, trener (1984.-1985.).

L: HN 1986 (16.05.)

Parisermühle-AWMühl,

Mlin na Vulki u Trajštofu, za vrime Haydna se ovde prikazivale pastirske igre. Umjetnički obrazovan plafon danas u ZMuzeju.

L: Josef Klamper, Die Parisermühle in Trausdorf a. d. Wulka, BHBl, www.zobodat.at

Pariška mirovna konferencija,

po PSB su se mirovne konferencija održale u kašteli oko Pariza. Za Austriju u St. Germainu (1919.), za Ugarsku u Trianonu (1920.). Po DSB potpisana 10. 02.1947. s kojom je završen DSB. Ona je uz mnogobrojne odredbe zaključila i pre- i iseljenje (istiranje) Nimac (Švabov) iz istočnih zemalj. Zaključila i priključenje tri većinom s Hrvati naseljena sela iz Ug. priključiti ČS (−> Čunovo, −> Hrv. Jandrof i −> Rosvar, 1947.). Uspostaviti granice iz 1938.

PARR, Adolf,

DJ: Bgld.-es Volksschulwesen 1921-1931. Das bgld. Volksschulwesen im ersten Jahrzehnt der Zugehörigkeit zu Österreich, Wie-Leipzig 1931

Parndorf –> Pandrof

partizani,

pripadnik grupe, ka djeluje pod uvjeti okupacije. U novijoj povijesti osebito poznati jugoslavenski partizani u vrimenu 1941.-1945. kot antifašisti i antinacisti. Med njimi je bilo i gr.H. (da li i imena?), onda moramo i NSDA-je) Partizani primjenjuju posebnu vrstu taktike protiv nadmoćne regularne vojske. Ženevskom konvencijom su po pravu izjednačeni regularnom vojskom.

L: HL II,232; HN 2018/12, 9

Pasohlávky – Krabatendorf ahn der waißen Gschteten – Weißstätten

U južnoj Moravskoj, u 16. st. hrvatska većina, gospošćina Wositz, Zničeno u tridesetoljetnom boju, popunjeno s Nimci i Čehi, čehizirano u 18. st., nadimak

Breu 141; MH 47; WSt, 40

Pasija/pašija – pasijske/pasionske igre,

priredbe u Velikom tajednu, dramatično prikazivanje, čitanje muke Kristuševe.

Dio liturgije u Velikom Tajednu.U Hrvatskoj dokažene od 14. st. Jako poznate na otoku Hvaru. Poznate one u Oberammergau u Bavarskoj u, Sv. Margareti kod Željezna.

Josef Tomassits, Passija na Czvitnu nedilyu, 1838., slav, institur Beč.

File Sedenik ima u II. dijelu „Svete ceremonije“ Macicna po Mateju i na Veliki petak po Ivanu, (pogledati I druge!!!)

L: HL II, 232

pastirstvo/stočarstvo,

grana zemljodjelstva ka se bavi s uzgojem i hasnovanjem domaćih živin. Naša klima je vrlo povoljna za pastirstvo, prošireno govedarstvo, ovčarstvo, svinjogojstvo, pčelarstvo, u manjoj mjeri konjogojstvo, kozarstvo. Med gr.H. u prvom redu za domaću upotribu, u manjem na veću prodaju.

Paston – Pajštún = danas Borinka – Pozsonyborostyánkő

Gospošćina Ballenstein, gospodar Serédy, od Hrvatov novoosnovano (1548.) u 16. st. ali bili u manjini, većina Slovaki, slovakizirano.

L: Breu, 118; WSt, 118

Pastoralni ured u Željeznu −> Hrvatski pastoralni ured

peljači: Leo –> Stubić, Egidijus –> Živković, Štefan –> Vukić, Željko –> Odobašić

Patakfalu,

po vizitaciji 1697. filijalka –> Sv. Kataline, da je čisto hrv. selo. Nije se moglo točno lokalizirati. Izgleda u 18. st. se ljudi odselili kamo drugamor.

L: Breu, 72

patentno pravo,

skup pravnih propisov i običajev kojimi se regulira sticanje i hasnovanje nekog prava. Regulirano pravnimi propisi države. Patente je na propisani način stećeno pravo isključivoga ishasnovanja nekog izuma, ki predstavlja novo tehničko rješenje odredjenoga problema, rezultat je stvaralačkoga djela, tehnički je primjenljiv u industriji ili drugoj djelatnosti. Nositelj patenta ima isključivo pravo upotribljavanja u proizvodnji zastićenoga produkta, isključivo pravo stavljanja u promet izdjelanih zastićenih predmetovte pravo na naknadu ako ki drugi zatićeni izum upotribljava i proizvodi zastićeni izum. Druge osobe moru ishasnovati patent samo na osnovi licencije, kojim nositelj patenta ustupa drugim pravo potpuno ili djelomično. Med gr.H. znamo za takov patent kod Ivana –> Čukovića.

L: HL II, 235

PATZENHOFER, poduzetnička familija,

Konrad Patzenhofer je 1852/53. dao u Cindrofu postaviti cukornu fabriku. Bio djelodavač za cijelu okolicu Cindrofa. Cukorna farbrika iz Tullna je 1977. Preuzela fabriku a 1988. se je zatvorila.

L: wiki

PAUER, Sebastian, vračitelj

(*Beč/Veliki Borištof, 10.10.1993., A)

Hrv. odgoj u –> Viverici u Beču. Trgovačka akademija.Medicijski študij na sveuč. u Beču. Djelao u Španjolskoj u Gijonu, osnovna vračiiteljska izobrazba na Gornjoj Pulji, aktivan kod –> Barani.

DJ: Positronenemis-stonstomographie =PET, Wien 2020, dipl dj.

L:HN 2020/3, 29

PAUER, Štefan, inž.

(*Veliki Borištof, 15.08.1962., A)

Predsjednik GHKD u BečuStudij na Dunajskom sveučulišću u Kremsu: Public relations i integrirana komunikacija“. (2010.). Zaposlen kod Austr. Savezne Željeznice (ÖBB).

DJ: Pametne iskre, Pokušaj misliti glasno / Ein Versuch laut zu denken, Veliki Borištof, 1986, pjesme, dvojezično, zajedno s Hemma Sturm-Lechner i Fritzi Triendlom; Burgenlandkroaten in Wien – ein Modell für alle autochtonen Minderheiten, stimme, 2004/51, 4-5; Posljedice medijalnoga izvješćavanja na motivaciju suradnikov u poduzeći, blizu državi., dipl. dj.

L: HN 1986. (02.05.); HN 2010/30, 18

PAUKOVICS, András

(*Šenkvice, – †Tiba, 06.12.1823., SK)

1806. do 1816. špan putnočkog kotara, od 1817. predsjedatelj kraljevske stolice, 1820. Kraljevski savjetnik.

DJ: Positiones ex institutionibus philosophicis anni II., Pestini 1782.

L: SzJ, X, 536

PAUKOVITS, Márton, pravnik

(*Šenkvice, SK)

upravitelj santovskih i apatinskih kraljevskih dobar 1795.-1816.).

DJ: Herkulán és Pompeja városoknak pusztulása, 1792.

L: SzJ X, 536

PAUL Hans, nastavnik

(*Zemendorf, 09.02.1910., A)

DJ: Britische Reiseberichte über unsere Heimat im 17-19. Jh., BgHBl 1967/3; Die Volksschule im burgenländisch-westungarischen Raum 1849-1860, BF 74, Eisenstadt 1991; 50 Jahre Stadtgemeinde Mattersburg – Heimatbuch der Stadtgemeinde Mattersburg.

PAULEŠIĆ/PAULESCHITZ, Josef, kipar

(*Rasporak, 15.05.1933. – †Željezno, 11.08.2022., A)

OŠ u rodnom selu, niže razrede gimn. u Matrštofu, pa državnu obrtničku školu u Mödlingu. Visoku umjetničku školu u Beču (1958.). Osvojio Andre-nagradu. Izdjeluje portrete, spomeničku plastiku, kipe na sakralne i profane teme. Uz Austriju djelao je i u USA, Braziliji, Nimškoj i Lichtensteinu. Izlagao u Austriji i u Hrvatskoj.

HL II, 235; K 50

Paulinus a Sancto Bartholomaeo Filip –> Vezdin

Pauschenwein, Johann, slikar,

(*Pinkovac, 23.06.1945. – †Vincjet, A).

Odrasao u Cogrštofu, po obaveznoj školi je pohadjao obrtnu školu s diplomom trgovačkoga činovnika. Zaposlio se je kod austrijske vojske. Živio u Željeznu i Zagrebu. Umjetničku izobrazbu je dobio na Narodnoj visokoj školi, razred prof. E. Schenk. Slikao je od 1970. Izložbe: Cogrštof, Trajštof, Filež, Vulkaprodrštof (1979.).

L: Katalog Izložba hrvatskih likovnih umjetnikov, Gradišća, HKD, 1979.; K 50

PAVAO iz Šenkvic = Senquiczy, Pál, franjevac

(*Šenkvice, 1619. – †Požon, 18.08.1679., H)

1641. stupio u franj. red, posvećen za redovnika 1646. U Varaždinu bio propovjednik pak u Tirnavi prof. filozofije. 1655. je predstojnik kloštra u Malacky, 1661. u Požonu, pak u Šopronu, 1674.-1677. predstojnik provincije, 1678. nadzornik austrijske provincije.

DJ: Szent Bonaventura …, Požon 1677., preveo na ug.

L: SzJ XII, 918

PAVEL, Ágoston

Porijeklom Slovenac, mnogobrojnio doprinosi u “Vasi Szemle”,

iz njegove knjižnice je rp. –> Palatinovoga Virgiliuša.

DJ: Bankó leányáról …, Szombathely 1976; Kroatische Briefe türkischer Paschas an Nikolaus Jurišić vom Jahre 1539, Studia Slavica, Budapest 1966/12, 325-333;

PAVETIĆ, Ludvig, svećenik

(*Celindof, 15.08.1886. – †Cifer, 10.02.1963., A, SK)

OŠ je pohadjao u rodnom selu, teologiju u Budimpešti (1909.), kapelan Hontianske, Trst’any, Pieštani (1910.-1918.), od 1918. farnik u Ciferu/SK. Organizira vjerska udruženja: Udruga muži Božjega srca, žensko društvo Sv. Františka III. reda, Marijanska kongregacija. Od 1922. je član mjesnoga odbora –> Matice Slovenske u Ciferu., aktivan u izgradnji društvenih i vjerskih strukturov. Spomenploča općine Cifer. 1934.-1935.izgradjena nova crikva u Ciferu.

L: HN 2000/38, 19

PAVETIĆ/PAVETICH, Štefan,

(*Filež, 06.11.1949., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Matrštofu, študij slavistike i klasične filologije na sveuč. u Beču (1973/74.), prekinuo u Beču, 1979. diplomirao u Zagrebu, od 1983. -2011. bilježnik/noter u općini Frakanava-Dolnja Pulja.

DJ: Svečani spis 25 ljet HAK, … Wien 1973, ur.; HN 2019/46, 21

PAVIČIĆ/PAVITSCHICH, Ivan/Johann, učitelj

(*Vulkaprodrštof, 05.031891. – †Željezno, 13101972., A)

Preparandiju u Juri (1911.), učitelj u Vorištanu, školnik/direktor u Čunovu, Hrvatskoj Kemlji, Lajtici, i Neuhof b. Parndorf. Prigodne i dičje pjesme med dvimi boji u novina i kalendari, Potpisivao se je Pavičić školnik, piše i u Neues Burgenländisches Volksblatt (1924-1934).

DJ: pjesme u HN i kalendaru

PAVIČIĆ/PAVITSICH/PAVCSICH, Mate, svećenik

(*Vulkaprodrštof, 08.02.1842. – †Vorištan, 13,02.1917., H)

OŠ u rodnom selu, posvećen u Juri za duhovnika (1867.), kapelan u Šopronu, Dolnjoj Svetici, Veilkom Borištofu, farnik u Cogrštofu (1871.-1873.), Vorištanu (1873.-1907.), u mirovinu prošao u Vorištanu.

DJ: Historia ugerszkoga orszaga …, Budimpešta 1873, Železno 1875

L: NN 1917/7, 6

PAVIČIĆ/PAWISCHITZ/PAVIŠIĆ, Sabina/Sabine, slavistkinja

(*Vulkaprodrštof, 1979.)

slavistiku na sveučilišću u Beču, Beogradu, Zagrebu, podučavala u Bugarskoj i Krakavi, 3. nagrada knj. naticanja Die Bretter ORF naticanja FM4, nagrada dr. L. Karalla.

DJ: Die Vulgonamen von Wulkaprodersdorf, Wien 2003, dipl. djelo; Šaje Šukarije – Tanz, schönes Mädchen, pripovitka, 2005; o Martinu Boreniću, sudjelačica kod „Hižnih imen“

L: HN 2005/41, 11

PAVLEKOVICH, Károly, oficir

(*1815., H)

Vojnu akademiju završio u Gracu (1833.)

Zapovjednik nemzetőröv u Šopronu 1848/49., služi kod 48. pišakov protiv Jelašića. Peljač šopronskih vojakov protiv Todorovića kod Livira –> Livirska bitka. Napustio varoš s Görgeyjem. Izgubi oficirski rang. Postane nadzornik Dunavske parobrodne linije.

PAVLIČEVIĆ, Dragutin, povjesničar

(*Luka Krmpotska u Primorju, 15. 01.1932., HR)

Študij povijesti u Zagrebu (1964.) doktorat (1976.). Od 1976. znanstveni savjetnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se i gh. temami, dopisnik HN.

DJ: Moravski Hrvati, povijest, život i kultura, Zagreb 1994; Povijest Hrvatske, Zagreb 1994;

L: HN 2001/24, 3; HN 2002/1, 2

pavlin(c)i, katolički pustinjački red

naziv po sv. Pavlu pustinjaku. Osnivač reda ostrogonski kanonik Eusebius, ki se je odrekao svojega staliža i prošao u Piliš brigovlje. 1250. je sakupio oko sebe pustinjake iz te okolice, izgradio s njimi kloštar i dao im regule, habit/pratež bijeli. Jako proširen red u Ugarskoj, Nimškoj, Poljskoj i Hrvatskoj (Remete, Lepoglava, Crikvenica, Sv. Petar u Šumi i td.), u Gr. napušćen kloštar u Pajngrtu i Wandorf/Sopronbánfalva kod Šoprona, Marijanka kod Požona, …

Red je ukinuo cesar Josip II.

L: HL II, 239

Pavlinski zbornik,

je faksimil pretisak rukopisne pavlinske pjesmarice iz 1644. u dvi knjige, Zagreb 1991.127f. To je bila prva hrv. pjesmarica s notami. Med melodijami je zabilježena s kajdami i ona vazmena iz –> Klimpuške knjige Kristuš je gori ustal.

L: HL II, 240

PAVLOVIĆ, Boro, pjesnik

(*Požega, 27.04.1922. – †Duga Res, 07.09.2001., HR)

Završio pravni i filozofski fakultet u Zagrebu. Kot književnik se je pojavio već 1943. Pisao pjesme za dicu, slikovnice, putopise, mjuzikl i libreta. Bio većkrat u Gradišću.

DJ: Simfonija Gradišća, 1989, rp, u spomen Miloradiću; U farnikovu dvoru, in Marulić, Zagreb 197372, 7-9, Ignacu Horvatu; U smrt Ivana Dobrovića, HN 1967/2, 1

L: HN 1967/2, 1

PÁZMÁNY, Péter, SJ

(*Veliki Varadin, 04.10.1570. – †Požon, 19.03.1637., H)

najvažniji ug. protivreformator, ug. ostrogonski nadbiškup. Veliko političko i književno djelovanje uticajnim dosegom. Najpoznatije djelo „Az Isteni igazságra vezérlő Kalauz“, 1613.

L: SzJ, X, 618-629

Pazmaneum,

zavod/ustanova za teologe iz Ugarske u Beču (danas Boltzmanngasse), osnovan od ostrogonskoga nadbiškupa Petra –> Pázmánya (1623.), za obnovu katoličanske crikve u Ugarskoj. Med pazmaniti imamo i veliki broj gr.H.: np.: med prvimi Šković/Scocitz János (1623.), Anton –> Grubić, a med zadnjimi Štefan –> Geošić.

L: HN 2001/39, 2; A bécsi Pázmenueum, Budapest 2002

PAXi,

1977. rok grupa, osnovana od Ferija Fellingera, Bertija Kuzmića, Franca Kröpfla, Franca Jambrića u Gerištofu 1977., nimš. i hrv. jezik.

DJ: Ne bi te dao, Kad budu cvale djurdjice, Spavaj slatko moja mala -1980.; Hrvat mi je otac, Uz potočić, 1984, single; PAX 1, Der Sonne entgegen LP; 1985, LP; PAX 2, 1986, LP PAX 2; 1995. Čujte CD; 2003. Ipak CD; 2013. 35 ljet Pax CD.

L: Gerlinda Stern-Pauer, 35 ljet Pax.i i 35 ljet veleposlaniki hrvatske muzike, KG, 2013, 256-26

PAYER, Ivan Leopold, liječnik

(*Šopron, ? – ?.)

Djelao kot zemaljski fizikus i ordinarij u Varaždinu, zatim u Petrovaradinu. Pristaša ijaktrokemije. Pisac prve balneološke knjige u Hrvatskoj, analiza vode u Varaždinskimi Toplicami.

DJ: Modicum medicum, 1709

L: HL II 240

PAYR, Sándor/Alexander,

(*Pápa, 25.02.1861. – †Šopron, 30.01.1938. H)

Najznamenitiji protestantski istraživač protestantizma u Transdanubiji. Školovao se je u rodnom varošu, Šopronu i Baselu. Od 1887. u protestantskoj dušobrižničkoj službi na različni mjesti. Mnogobrojni prikazi.

DJ: Egyháztörténeti emlékek, Sopron 1910; Flacianus lelkészek Magyarországon, Pozsony 1916; A soproni evangélikus egyházközség története, Sopron 1917; A Dunántúli evangelikus egyházközség története, Ödenburg 1921; A Dunántúli evangelikus egyházkerület története, Sopron 1924

L: SzJ, X, 603-695

PAYRICH/PAJRIĆ, Jožef, učitelj

(*Klimpuh, 11.08.1865. – †Željezno, 28.02.1936., A)

Učiteljsku školu u Šopronu (1884.). Učitelj u Bizonji, Cindrofu, Štikapronu, šk. dir, u Ciklešu (1889.-1896.), Otavi (1896.-1927.). Pisac prigodnih pjesam za dicu, objelodanjene po novina i kalendaru. Predsjednik “Allgemeiner Lehrerverein” do mirovine.

DJ: suurednik: Početnica, Beč 1924; Druga štanka, Beč 1926; Treta štanka, Beč 1929.

L: HN 1936/11, 1-2

Pečuh –> Peticrikva

Pedagoška akademija Gradišće, – Pädagogische Akademie Burgenland = PA

glavna inštitucija za izobrazbu gh. dvojezičnih učiteljev, zaklada, postoji od 1968. ljeta. 2008. se je pretvorila u PV· = Pedagošku visoku školu = Pädagogische Hochschule. Od GH je bio u predavačkom zboru Bela –> Schreiner direktor (1978.-1981.), predavači Hrvati: Rihard – > Bedenik, Nikola – > Benčić (1978.-1999.), Robert – > Hajszan, Joško – > Ibešić (1973.-1978.), Erna – > Knor (1973.-), Angelika –> Kornfeind, Theresia Koszogovits, Klotilda –> Lebo, Konrad –> Meršić (1968.-1973.), Franjo –> Milković (1980.-), Edith –> Mühlgaszner, Tome –> Mühlgassner, Ivan –> Seedoch, Günther –> Stefanits, Johanna Tomsich, Anita –> Čenar, Zorka Kinda-Berlaković

L: Stiftung PA Burgenland, Eisenstadt 1998

PEJAČEVIĆ, plemićka obitelj

Spada med najbogatije u Hrvatskoj, osebito u Slavoniji. Imali su svoje središće u Pečuhu ali i u Šopronu.

L: HL II, 243-244

P.  E. N. = poets, essayists, novelists, medjunarodno udruženje piscev, utemeljeno 1920. u Londonu. Organizirano po jezičnimi, t. j. nacionalnimi književnosti.

L: HL II, 245

PEKOVIĆ, Martin, učitelj

(*Cogrštof, 19.10.1788. – †Mali Borištof, 13.04.1874., H)

u MB, −> Ginzlerov tovaruš, sastavljao je verzuše o seoski dogadjaji i pred Polnoćicom jačio u crikvi. Školnik u Malom Borištofu (1832.-1872.).

PENAVUŠA − > Naletilić

pendleri,

oni djelači, ki svaki dan, po tajedan ili duži vrimenski razmak idu iz doma na djelatna mjesta, po nimški: pendeln, pendljaju izmedju doma prebivališća i djelatnoga mjesta na većem razmaku, npr. Gradišće – Beč ili ki drugi grad. Dorothea Zeichmann-Lipković im je poklonila cijelu knjigu pjesam Od jutra do noći, Željezno 2022., hkdc

Penkir − Prellenkirchen

U DA, 1544. nimško-hrv. selo s hrv. većinom, germanizirano.

L: Breu, 128; WSt, 16

Pepelnica,

zove se i Čista srijeda, prvi korizmeni dan, kada počinju obredi čišćenja. Ta dan se pepelom oznani čelo človika s oznakom križa na čelu i opomenom spomeni se človik, da si od praha i prah ćeš nastat i počnu korizmeni dani.

L: HL II, 246

peradarstvo,

grana živinarstva za dobivanje mesa, perja i jaj od uzgoja peradnih živin. (kokoši, guske, race, …). U naši kraji se odvijala u domaćinstvi za domaću upotribu (meso, jaja, blazinke, dunje, …). Guske su se bar jednoč u ljetu skuble od perja i šufale za meso. Tako dobiveno perje se je čihalo –> perječihanje. Krajem 20. st. prošireno i industrijsko peradarstvo (kokoše, poke, guske, race, jarebice, noji),

L: HL II, 246

Peresznye –> Prisika

Pereszteg – Presteg/Prestjek − Perestagen

Ugarsko selo u kom je u 18. st. bila jaka manjina Nimac i Hrvatov. U 20. st. madjarizirano. Hrvati madjarizirani tokom 19. st. U tom selu je bio direktor File –> Sedenik. OŠ je dostal 2022. njegovo ime.

L: Breu, 34, 95; WSt, 57

pergamena, pergamenat,

pisaći materijal dobiven obdjelivanjem kože. Na njega su se pisali osebiti kraljevski dokumenti i dragocjene knjige, kodeksi, tako i plemićka pisma. U Ug. se zvala i kucinja koža, ar je pergamenat bio od kucka, kucinja koža.

PERGOŠIĆ, Ivan, pravnik i pisac.

(*Mikulinci, 16. st. – †Varaždin, 1592., HR)

Notar i županijski sudac Varaždinske županije. Preveo Verbőczyjev –> Tripartitum na hrv. jezik (1574.).

L: HL II, 247

PERIŠIĆ, Denis, pisac

(*Varaždin, 21.08.1968., HR)

Položio kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poiskao različne medjunarodne seminare književnosti. Piše pjesme, drame, eseje, priče. Napisao novelu o Filipu −> Vezdinu.

DJ: Otajno izvješćenje Ivana Filipa Vezdina o ekspediciji od Malabara do Bhutansko-utsanške granice; orig. Tajno izvješće Ivana Filipa Vezdina o ekspediciji od Malabara do Bhutansko-utsanške granice, in Krhotine svjetovne, Sfera, Zagreb 1999, 67-82, otiskano u KG 2003, 75-85,

Perint – Prenten

Danas južno predgradje Sambotela pod imenom Új-Perint. Priključeno 1950. Sambotelu. I potok, ki teče kroza grad i teče u Sorok/Šorok. U njem su za Rimsko vrime zatopili Kvirinusa. Imao je manji broj Hrv. Po Kiss Lajosu ime vjerojatno po slavskom bogu −> Perunu. Mjesto nekadašnjega poganskoga svetišća.

L: Breu, 70; Kiss Lajos, Földrajzi nevek etimológiai szótára, Budapest1983, 508

Pernital –> Bernhardsthal

PERSICH, Gábor, svećenik, fr.

(*Sasvár/Sasin/SK, ? – †Marianka, 08. 09. 1709., SK)

Stupio u franjevački red 1654., posvećen 1659. u Tirnavi, peljač doma, hižni kapelan grofa Mojzesa Czyrákyja.

DJ: Regula et vita Sororum S. Clarae …, 1663., rp.

L: SzJ X, 807

personalna unija,

oblik vladavine u kojoj se dvi neodvisne države ujedinu izuzetno osobom vladara. I Hrvatska je 1102. s Ugarskom kraljevskom hižom –> Árpád ušla u takovu uniju, kot i Ug. po Mohačkoj bitki s familijom Habsburg.

L: HL II, 250

Perun,

slav(en)ski poganski bog, drugim imenom Grom i Oganj. Dvor mu je na višina i u gora. U dvoboju je nadvladao Velesa. Po kristianizaciji ga je zaminjio Sv. Ilija, Sv. Vid ili Sv. Mihovil.

Po njemu je nazvana lilasta lilija perunikom. Ima mnogobrojna svetišća u prostoru Slav(en)ov. Po Kiss Lajošu su po njemu toponimi −> Pandrofa i −> Perinta.

L: HL II. 250

PERUSICH, Jakob, svećenik

(Filež, 20.07.1868. – †Prisika, 05.03.1948, A, H)

Zaredjen1893. u Juri. Kapelan u Štamperku, Cokuli, Porpuhu, 1897. administrator u Pajngrtu, kapelan u Pandrofu, farnik u Prisiki (1902.-1944.) Brojni članki i doprinosi u KsvF.

L: Bedy, 340

PERUŠIĆ Jelka, učiteljica

(*Dolnja Pulja, 12.11.1952., A)

OŠ u rodnom selu, GŠ u Gornjoj Pulji, gimn. u Terezijanumu u Željeznu, PA u Beču, učiteljica za GŠ, učiteljski zaposlena u Velikom Borištofu. 1974. utemeljila plesačku grupu na GŠ u Velikom Borištofu (1974.-2003.), 1977. u Dolnjoj Pulji pod imenom “Hajdenjaki”.

DJ: koreografije Puljansko kolo (1978.), Borištofsko kolo (1985.)

L: KG 1988, 70

PERUŠIĆ, Jožef, svećenik, OSB

(*Strasslach/D, 21.03.1871. – †Atlantik,15.04.1912., D)

Porijeklom obitelj iz Velikoga Borištofa. Med benediktince je stupio u Scheyernu, Bavarskoj, zaredjen 1895., študijski prefekt (1896.-1911.), prof. matematike, fizike, aritmetike, muzike, tjelovježbe, kantor u kloštru Scheyern (1902.-1911.). Putovao Titanikom u USA i se je utopio.

L: CGG 1998/18, 7

PERUŠIĆ, Jožef, svećenik

(*Dolnja Pulja, 14.03.1918. – †Gerištof, 24.05.2016., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Hollabrunu i Željeznu. Teologiju u Beču (1948.). Dušobrižničke službe po različni hrv. seli. Od 1963. do 2005. u Gerištofu. Bio desetnik −> Dekanata Veliki Borištof (1983.-1992.). Imao velike zasluge kod utemeljenja kloštra u −> Velikom Borištofu i u Čajti, organizaciji –> Marijine legije.

L: HN 20126/23, 20

PERUŠIĆ, Toni, muzičar,

(*Dolnja Pulja, 05.08.1956., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Gornjoj Pulji (1974.), muzička škola u Gornjoj Pulji (1975.) i na konzervatoriju u Beču, diplomira 1984., profesor klavira na gimnaziji u Gornjoj Pulji (od 1976.). Od 1979. član rok grupe–Bruji.

DJ: LP ploča: Gemma Krowodn schaun (1980); Nema problema (1983).

L: KG 1988, 70

Peruška Marija = Pjeruška Marija,

hodočasno mjesto u lozi kod Židana, na medji sel Židana, Kisega, Lukindrofa i Prisike. Po povidanju se je 1865. izgubio triletni sin grofa Bertholda u lozi, i nek po tri dani su ga našli pod jednim hrastom, na koj je bio kip B.D.M. Od toga dana hodočasno mjesto za grofa i njegovu familiju. Grof da naredbu, da se na ta dan kad su ga našli služi maša kod Peruške Marije, pri koj su rado diozeli Hrvati, Ugri i Nimci, stanovniki te okolice. Od 1894. do 1949. su škole okolišnjih sel došle na državni svetak, 15. marciuša rado na to mjesto. Od 1909. na Snižnu Mariju 6. augusta, hodočasno mjesto za Hrvate, prestane 1915. Ponovno počne 1922. do 1936. Oživilo se je za selo Židan od 1950. Ugarska komunistička vlada prepriči hodočašćenje, puti preorani ali se hrast s Marijinim kipom pomoću lugara Štefana Eckera i njegovih djelačev očuvao. Od 1987. pomoću farnika Štefana –> Dumovića, na prvu nedilju u juniju, trojezično hodočasno mjeto.

L: KG ’82, 121-123; Hrv. kat. kalendar 1993, 52-53

Pervane – Kleinmutschen – Pervány/Tótfalu

Naselje iz sridnjega vijeka pod imenom Derekce, opustošeno i zato novonaseljeno s Hrvati u 16. st. pod imenom Pervan, možda familijsko ime, ug. Tótfalu. Većinsko hrv. selo.

L: Breu, 97; WSt, 84

Pesama –>

Peterštof –> Mali Peterštof

PETRETIĆ, Petar, biškup

(*Sošice, Žumberak, 1604. – †Zagreb, 12.10.1667., HR)

Školovao se u Zagrebu i Beču, 1632. je kanonik „Hrvatskoga kolegija“ u Beču. 1648. je nastao zagrebački biškup,1667. kaločki biškup.

DJ: Szveti Evangeliomi, Grac 1651.

L: HL II., 254; Schlag Gerald, Ein frühes Gebet- und Andachtsbuch für die Kroaten des Burgenlandes, BHBl 1980/4

Peticrikva − Pécs − Fünfkirchen – Pečuj, Pečuh

ug. grad Pečuh, Pécs. Centar pokrajine Baranje. Latinskoga je porijekla Quinque ecclesiae, od 11. st. biškupsko sjedišće, 1367. osnovano sveučilišće. U njemu je djelao Janus Pannonius. Kulturno središće hrvatske manjine u Ug. Na sveučilišću postoji lektorat za hrv. jezik, na kom su diplomirali i brojni gr.H.

L: HL, II, 242:

PETKOVIĆ, Šandor/Sándor, bankovski činovnik.

(*Unda,)

Nagrada grada Kisega „Za grad Kiseg“ (2018.) za velike zasluge oživljavanja kulture u Jurišićevom gradu.

L: HN 2018/49, 17

Petőháza

ima početkom 19. st brojnu hrv. manjinu.

L: WSt, 57

PETRITSCH, Bruno,

DJ: Studie zum Musikleben in Stinatz- Burgenland, Wien 1985, dipl. dj.

petrolejka,

lampuš sa staklenom posudom i nasadjenom spravom za stinj, služi za osvitljenje petrol(ejum)om.

Petronell – Petrlin

Opustošeno nim. selo krajem 15. početkom 16. st., ko su Hrvati ponovno naselili, gospodar Wolf Unverzagt oko 1531., kasniji gospodar Andrej Eberhard Rauber. Hrv. se održali uz nim. do sredine 18. st. ali najveći dio Hrvatov se zniču prilikom turskoga pohoda 1683., germanizirano.

L: HN 1980/6-8, 4; Breu, 126; WSt, 16

Petrovinjski glasnik,

informativni list samouprave PS, od 1993

Petrovo Selo – Szentpéterfa – Prostrum

Danas najjužnije gh. selo u Ugarskoj, u županiji Vaš, uz rijeku Pinka. Prvi put se spominje 1221. lj. Hrvati su se doselili u selo tokom 16. st., pripada gospošćini Eberava (1496-1867), Varoška gospošćina, grofovi većinom −> Erdődy. Crikva Sv. Petra i Pavla. Pri razgraničenju 1921. lj. pripade najprije Austriji ali se 1923. vrati Ugarskoj, od ke dobije naslov „communitas fidelissima“ s ostali hrv. seli doline Pinke. Na to nas spominje spomenploča u selu ali samo na ug. jeziku.

Vjerniki su rimokatoličani. Po vizitaciji 1697. je selo čisto hrv., a zato je glavni prometni jezik bio sve do sredine 20. st. hrv. Elektrana od 1938. 1985. šivačko poduzeće, od 1993. Petrovinski glasnik izdaje samouprava.

Farska knjižnica ima vrijedne rukopisne i tiskane knjige. Na cimitoru ug. i hrv. natpisi. Dom kulture od 1937. i 1988.

1999. od MI dobilo godišnju nagradu –> najselo.

Monografije: –> Štefan Geošić, Szentpéterfa-Petrovo Selo-Prostrum 1221-1996, Wien 1996, Tusch; Pintér Mária, Szentpéterfa monográfiája. Szombathely 1969;

L: JH; GHM i HSK, 42-51; WSt, 63

Pezinok – Bösing -– Bazin

U županiji Požon, Hrvate neaselili u 16. st. Gáspár Serédy, Johann Krusics i Stephan Illésházy, gospošćina s okolišni seli, asimilirani, slovakizirani. Hrvati stanovali u dijelu –> Cajla.

L: WSt, 133

Pfarblatt Wulkaprodersdorf,

farski list Vulkaprodrštof, Bečko Novo Mjesto 1978, ur.

Pframa − Frama

u DA, Maračko polje, u 17. st. većinsko hrv. selo, do kraja 19. St. imali Hrvati većinu u selu, germanizirano.

L: Breu, 130; WSt, 29

piaristi, Ordo scholarum piarum,

crikveni red iz vrimena kat. obnove s ciljem školskoga i odgojnoga djelovanja. Utemeljio Josip Calasanzio (1556.-1658.). Odobren od pape Grgura V. 1621. Izgradili svoju školsku mrižu po cijeloj Europi. Josip II. im je oduzeo škole.

L: HL II, 260

PICHLER, Eduard,

DJ: Zusammenhänge der österr. und kroat. Geschichte und die Anwendungsmöglichkeiten auf der Lehrplan-Oberstufe der kroat. VS im Bgld., Eisenstadt 1971, dipl dj. PA;

PICHLER, Evald/Evaljd, pjesnik

(*Beč, 16.08.1943., – †Željezno, 08.03.2002.)

Ditinjstvo je proveo u Lakimpuhu i Pajngrtu, kade je pohadjao i OŠ, gimn. u Željeznu (1954.-1961.), študij na sveučilišću u Beču, teatrologija i kazališna povijest, diplomiran glumac, aktivan član Kazališne grupe Cogrštof. Kratko zaposljenje na Zemaljskoj hipoterarnoj banki, dopisnik BF-a kolumne „Waldis Schnappschüsse“, „dressman“ kod krojača Peppino, tajnik za novinarstvo kod Keryjeve vlade.

Urednik i predstojnik gh. sekcije –> ORF-a Gradišće, od 1979. – od 1989. se emitira „Dobar dan Hrvati“. Sarkastično kritički avantgarni pjesnik, prevoditelj Miloradićevih pjesam na nimški.

DJ: Olga, proza, rp; Was bist du der Oma sein; Herzi Pinki, rp; Ausgewählte Gedichte, Miloradićeve pjesme, izbor, Eisenstadt 1978, Pir na selu, (1983); TV-film;

PIELER, Karl Heinz

(*Cindrof, A)

Samouki umjetnik, obdjeliva kamen, slika uljem.

L: Dan mladine u Cogrštofu 1985.

PIELLER, Franz, malinar

(*Uzlop, 04.07.1783. – †Trajštof, 29.01.1870., H)

Vlasnik malina Pielermühle. Veliki dobrotvor u Uzlopu i Trajštofu, med ostali dao izgraditi staru školu i općinski ured u Trajštofu, stane za siromahe, zvone, nasip uz Vulku. Od njega je i pilj sv. Trojstva u Trajštofu s odgovarjućim natpisom. I sam rezbario, djelo u muzeju u Budimpešti, uzeo Antona Kadnara za svojega.

PIERER, Josef, pomoćni biškup, SJ, u ug. literaturi poznat i kot de Hódos,

(*Trajštof, 03.11.1731. – †Jura, 05.07.1805.)

Stupio u Budimu med jezuite (1799.), teologiju završio u Beču. Prof. ug. jezika na Terezianumu u Beču (12 ljet dugo). Jurski kanonik (1775.), od 1779. pomoćni biškup Juri, naslovom od Knina.

DJ: D. Ivo oratione panegyrica celebratus, Tyrnaviae 1760; Versuch über die historische Staatskunde, Wien 1772; Rede über den großen Werth der schmerzhaften Bruderschaft, Pest b. lj.

L: Uzlop, 237-238; KG ´05,114

Pierga – Berg

U 17. st. imali još hrv. familije u selu.

L: WSt, 13

PILLER, Ernst, političar,

(*Rasporak, 25.10.1939.)

OŠ je pohadjao u rodnom seli, GŠ u Neufeldu, trgovačka škola, djelovanje u ÖGB, socijalistička frakcija, vice- i predsjednik djelačke komore (1983), zastupnik u gradskom vijeću u Željeznu (1977.-1987.), zastupnik u parlamentu.

L: Eisenstädter Zeitung, 1994/1, 4

PILLER, Karl, učitelj

(*Rasporak, 12.01.1927. – †Frakanava, 26.12.2015., A)

DJ: Die materielle und geistige Kultur meines Schulortes Frankenau, unter berücksichtigung des Volksliedes. 1952, dipl. dj.

PILLER, Matthias,

DJ: Kroat. Volksweisen, Marschpotpourie, Eisenstadt 1993, note

Piloradić,

Figura, ka u svojem pijanstvu govori istinu gr.H. Upeljao Petar −> Tyran u HN.

pilj,

u južnom Gr. kip, javna plastika. Trodimenzialno oblikovanje iz kamena, driva, kovine, ilovače, …, tematsko vezano uz vjerski život, postavljeni kot zahvala iz kakove pogibelji −> Analukini pilji ili jednostavno iz pobožnosti. Bogato postojanje iz baroknoga vrimena.

pinez, penez, pjenez,

naziv za novac, za svaku vrstu, po starom Pfenningu.

L: HL II 246

PINEZIĆ/PINEZICH, Štefan/István, pravnik

(*Pajngrt, 06.08.1878. – †Šopron, 21.07.1962.)

OŠ je počeo u svojem rodnom selu, dalnje školovanje u Šopronu i Budimpešti

fiškalsku karijeru je započeo u Šopronu 1908. U novembru 1918. je osnovao s Ernőm Meisznerom, Lajosom Krúgom i Kálmánom Töplerom šopronsku Köztársasági Polgári Párt = [Gradjanska republikanska stranka], ka si je kašnje većkrat minjala ime, gradski političar Šoprona, zastupnik u Ugarskom parlamentu (1935.-1939.).

Urednik NN (1910.-1913.), odrekao se je uredničtva zbog predbacivanja „panslavizma“, predsjednik –> Hrvatskoga Narodnoga Tanača 1919/20., glavni inicijator –> Memoranduma ug. vladi, jedan od utemeljiteljev Hrvatskoga kulturnoga društva 1921. lj. Aktivno sudjelao u oružanom ustanku šopronskih študentov protiv Austrije, tzv, Ébredő Magyarok Egyesülete = ÉME [Udruženje razdramajućih Ugrov, 1920.], 1922.-1937. predsjednik Katolikus Konvent = [Katoličanskoga konventa], od 1929. predsjednik Városi Keresztény Gazdasági Párt = [Kršćanska gradska gospodarstvena stranka], ka se je kašnje prelila u Városi Polgári Párt = [Gradska gradjanska stranka], od 1930. član ugarske Gornje hiže/kuće parlamenta, od 1937. predsjednik Actio Catholica šopronske grupe i osnovatelj šopronskoga Caritasa, od 1933. na čelu šopronskoga odilenja Gömböseve Nemzeti Egység Párt = NEP [Stranka nacionalnoga jedinstva], a 1935. član ugarskoga parlamenta. Od 1939. pod uticajem priključenja Austrije Nimškoj, izgubi mandat, istotako izgubi i u gradu Šopronu političke funkcije i povliče se na svoju fiškalsku praksu.

DJ: Hervati! Potle smo Hrvati va Ugarskom …, Šopron 1919, letak, programatični govori u gradskom tanaču i ugarskom parlamentu.

L: NN 1919/3; Tóth Imre, Pinezich István … u Regionális Tanulmányok II, Budimpešta, Croatica 2010.,167-200.; Ifj.Sarkady Sándor-Tóth Imre, Pinezich István (1935-1939), in Országgyűlési választások és képviselők Sopronban 1848-2004, Életrajzi tanulmányok Sopron 2004.

PINEZICH, Rudolf, svećenik

(*Pajngrt, 30.06.1890. – †Jura, 24.08.1987., A, H)

Posvećen za svećenika 1913. u Juri, kapelan u Tatabányi, vojni dušobrižnik u Poli, Brioni i Kotoru (1914.-1918.), farnik Kisbaráthegy (1919.-1946.), ešperes (1938.1946.), rektor jurskoga sjemenišća (1946.-1952.), kanonik (od 1948.), cenzor.

pingeni,

su peći za talenje željeza udubljeno u tlo, iz nimš. Binge. Brojna nalazišća po Gradišću.

Pinka band,

grupa zabavne muzike u Petrovom Selu, organizirana 1979., od 1990. se zove gornjim imenom.

PINKAVA, Ivan, violinist

(*Šopron, 16.02.1912. – †Zagreb, 09.09.1986.)

Koncertant, komorni glazbenik, pedagog. Djelao u Zagrebu.

L: HL II, 261

Pinkovac – Güttenbach – Pinkócz

Novogradski kotar, sjeverni dio kotara, Hrvati novonaselili sredinom 16. st., gospodar −> Batthyany. Po Breu nimška većina, ku su Hrvati kroatizirali. Trgovišće od 1986., −> najselo 1996., Europska nagrada za obnavljanje sel 1998.

L: J, GHA, 163-164; Breu, 66: Marktgemeinde Güttenbach – Trgovišće Pinkovac, 1987; WSt, 106

pint,

stara mjera za tekućinu, iz francuskoga pinte, oko 1,5 l

L: HL II, 261

PINTARITS, Christian

DJ: Kroat. Volkslied und seine Behandlung in der VS, Eisenstadt 1979, dipl. dj. PA

Pintér Mária –> Kereszturiné

PINTERIĆ/PINTERITS, Franz, učitelj

DJ: Die Kunst der bgld. Kroaten, Eisenstadt 1975, dipl. djelo PA.

PINTERIĆ, Hanes,

Odgovorni urednik hrvatske redakcije ORF-Gradišća (2002.), poslije napušćanja ORF-a se bavi uzgojem safrana – Safranoleum.

L: HN 2002/51-52, 9; HN 2019/19, 26

PINTERIĆ/PINTERICH, Helene,

DJ: Fratar, Ptica popuga, KG 1960, 61

PINTERIĆ, Jakov, svećenik, pjesnik

(*Klimpuh, 14.07.1931. – †Neudörfl, 25.03.2010.)

OŠ je pohadjao u rodnom selu, zaredjen za duhovnika 1955., kapelan u Gijeci, Keresturu, upravitelj fare u Bandolu, Kalištrofu, Šenkut-Žamaru, Otavi i Vulkaprodrštofu, farnik u Štikapronu i Celindofu, dušobrižnik u starači domi u Pinkapelju, Hainfeldu i Gracu. 1975. se je vratio u Željezansku biškupiju. Pisao doprinose, pjesme u HN i KG. Zadnja ljeta je prebavio u Neudörflu.

L: HN 2010/14, 20

PIPLITS, Erwin

(*Santalek, 19.07.1939., A)

Porijeklom iz Santaleka. Direktor Serapion&Odeo kazališća.

Piplići,

folklorna grupa za dicu i mladinu GHKD u Beču (1986.), peljač i koreograf Štefan Novak.

DJ: Kad sam bila divojčica mala, (1992) tanac; 6 piplićev išće jednu kočku, kolo tanac.

L: HN 2006, 27, 19:

Pir na selu (1993.),

film po ideji Evalda –> Pichlera.

Pisani kamen – Geschriebenstein – Irottkő,

najviši vrh Kisečkoga brigoovlja 885 m, koje pripada istočnim Alpam. Danas prirodni park.

pisanice,

šarena vazmena jaja. Poznata kot svilopis i pisanica. Farbanje se je odžalo u narodnoj tradiciji i med gr.H, osebito u južnom Gr., na Stinjaki, Pinkovcu, Žamaru.

Pischelsdorf − Pišištrof

u DA, sjeverozapadno od Lajtanske gore, po vizitaciji 1708. hrv. općina, u 17. st. imao hrv. većinu, od 1869. asimilacijom izgubi većinu, germanizirano.

L: Breu, 124; WSt, 16

pismenost,

obrazovnost, temelji se na postojanju i tzv. proširenosti jezičnih zapisa, tj. na vještini pisanja i čitalačkoj kulturi. Mora se gledati u odnosu –> književnosti. U pismenosti razlikujemo usmenom predajom osigurana pismenost i zapisana pismenost. Kod Hrvatov poznata pismenost od 9. st. Najstarija je latinska pismenost, ku zovemo i latinizam. U Hrv. je ali priminjena i –> glagoljica, u prvom redu Istra, Kvarner, Dalmacija, kot i –> ćirilica, u hrv. kraji poznata kot bosančica. Najstariji zapisi u hrv. pismenosti su −> Bašćanska ploča, Valunska ploča i Krčki natpis. Luksuzno izveden je Hrvojev misal. Od 15. st. se počne razvijati tiskarstvo. U zap. Ugarskoj je do sada najstariji hrv. spomenik Klimpuški fragment u bosančici, latinici i glagoljici.

Na uticaj europsk. prosvetiteljstva u 18. st. se pismenost počne širiti i u prostom narodu školovanjem ali se stoprv po PSB proširi najprostarnije. Ali analfabetizam do danas nije iskorenjen.

L: HL II., 263-264

pismo,

sistem znakov za jezične zapise. Med Hrvati vezana uz latinski jezik –> latinsko pismo. Od 9. st. med Hrvati proširena i –> glagolica i –> ćirilica. Od 12. st. med Hrvati prevlada latinica.

L: HL II, 264

Pismo cesara Maksimilijana II.

U gradskom arhivu Kisegu se čuva tajno pismo cesara i kralja Maksimilaja II. gospodaru Kisega Francu Schönachu, od 29. 12. 1573. U njem daje naredbu: da se novonaseljeni Hrvati u gospodarstvenom, društvenom i političkom životu moraju ograničiti, da se ne bi proširivali na račun Nimac.

PIŠKOREC, Velimir, germanist

DJ: Trinaesto prase, 2001; o školstvu

PISZKER, Oliver

DJ: Barokk világ Győregyházmegyében Zichy Ferenc gróf püspöksége idején (1743-1783), Pannonhalma 1933.

PITACSITS/PITASCIS, Markus, svećenik, SJ

Isprosio ga je jurski biškup, kasniji nadbiškup Juraj –> Drašković iz Beča za –> Sinodu u Sambotelu 1579. ???, kade je djelovao velikim upjehom.

L: Fejér, Codicillus jurium …, 105

PIUFŠIĆ, Ivan, učitelj

(*Harastin, 28.04.1835. – †Filež, 30.05.1908.)

Školnik u Filežu (1882.-1904.). Na glasu orguljaš i kantor.

Das pittoreske Österreich,

Das Ödenburger Komitat, Wien 1840

Slika, nošnje „Croaten“. Tekst je napisao Gottlieb August Wimmer, svećenik. Litografije od Georga Schetha.

DJ: Das pittoreske Österreich oder Album der österreichischen Monarchie, Mit Karten, Ansichten der Städte, Gegenden, Denkmalen und Trachten in Farbenbildern … Von einer Gesellschaft Gelehrter Künstler, 3. Lieferung, Wien 1840.

L: Prickler, Clara, Historische Trachtendarstellungen burgenländischer Kroaten, hkdc 1998

Pium Foedus,

svećeničko društvo 1678. za betežne i stare farnike

Pius XI., papa,

(1857.-1939., I)

Papa od 1922. Do 1939., za njega je Martin –> Borenić izdao poseban broj novin 1922. ljeta.

pjesničtvo,

knj. područje obilježeno stvaranjem pjesam. Narodne pjesme su iz prastare domovine a umjetne nastale u srednjem vijeku. Najstarije na hrv. jeziku su prijevodi iz Biblije i liturgije. Stihi su većinom silabični i imaju 8 ili 10 slogov. Med gr. H je najstarija zapisana pjesma u –> Klimpuškom misalu iz 1564. ljeta Kristuš je gori ustal. Svitsko pjesničtvo se je počelo širiti od sredine 19. st. pod utjecajem ug., u 20 st. veći broj pjesnikov.

L: HL II. 265

pjevačka društva/zbori:

Pjevačko-tamburaško društvo „tamburice“: Uzlop. Osnovano med dvimi boji, obnovljeno 1962., od 1970. peljač –> Mirko Sinovac, veliki i znameniti uspjehi unutar i zvana Austrije.

Pjevački zbor Jorgovan – Bizonja

Pjevački zbor Ljubičica – Petrovo Selo (1977);

Plajgor – Ólmod – Bleigraben

Malo gh. seoce zapadno od –> Hrv. Židana u županiji Vaš uz rječicu Rebac, gospošćina Kloštar. Po prvi put se spominje 1387., od 16. st. naseljeni Hrvati od Nikole –> Jurišića. Gospodar sela je opatija –> Kloštar. Pri razgraničenju 1921. izmedju A i U nekoliko misec u Austriji, da bi se 1921/23. vratilo opet u U. –> Miloradićev otac je iz ovoga sela. Najmanje selo gr.H na U, filijalka Hrv. Židana, na cimitoru i hrv. natpisi.

L: JH, GHMiHSK, 92-99; WSt, 62

PLANČIĆ,

Piše prigodne pjesme med dvimi boji. (HN 1935/41).

plavac,

sorta vina ka se zove i frankovac, plavi frankovac. Drži se za austr. sortu, što bi moglo potvrditi da se je proširio na au.-ug. granici, posebno u okolici Šoprona, danas Kerestur i Haračun. Vrlo bogato u farbi, škuročrljeno, brzim prešanjem se dostane tzv. šiler.

Plava Raca Ferdl,

emisija ORF Gr., hrv. redakcija. Izmislila ju je spikerica Melanija Balašković za hrv. dicu, jezični kolorit od Kristine Marold.

L: HN 2007/24, 12

Plebescit u Šopronu,

od 14.-16.12.1921. je po Protokolu u Veneciji bilo narodno glasovanje u Šopronu i okolici, kamo da dojde varoš: Austriji ili Ugarskoj? Glasovanje je doneslo rezultat: 65,2 % za Ugarsku i 34,8 % za Austriju. Glasovalo se je i u hrv. selu Koljnofu: za Ugarsku 69,4. % i 30,6 % za Austriju.

KL: Schlag 480

pleme,

društvena zajednica na zajedničkom porijeklu. Po ki put zajedničkim teritorijom i jezikom (dijalektom). Tragi se moru najti i med Hrvati. Poznati su i plemićki rodi kot su to Gusići, Kačići, Šubići, … ali i plemićke, plemenitaške općine kot je to Mala Narda, Siget, …

L: HL II, 269

plemstvo,

društveni stalež izgradjen na povlastice (oslobodjenje od poreza, pravo na sudenje, pravo vladanja nad drugi, …). Razlikujemo rodovsko i dvorsko plemstvo. Takovi rodi su Šubić-Zrinski, Esterházy, Nádasdy, Batthyány, Mogorović, Babonić, …

I s doseljeniki u novu domovinu se je preselilo plemićkih obitelj

ili su u novoj domovini dostali plemstvo, kot obitelj Teklić u Petrovom Selu od kralja Rudolfa II., Lakić/Lakits iz Poljancev, Sladović iz Boksdorfa, Dunarić iz Trajštofa, Žibrik iz Sv. Martina, Herić iz Čembe, Stipšić u Landžeru, …

L: HL II, 270-271; Naši hrv. plemići, KG 77. 43-49

ples –> tanac

pleter,

vrsta geometrijskoga ornamenta, ki nastane isprepletenjem trakov. U Hrvatskoj osebito proširen za vrime romanike.

L: HL II, 272

PLOHOVIĆ, Gustl,

((*Štikapron -†)

Rodoljubne i prigodne pjesme u nimškom i hrv. jeziku.

PLOTNIKOVA, Ana, etnološkinja,

iz Moskve, istraživala i povidajke i mitološki leksik med grad. Hrvati 2015.

plug,

sprava za oranje. Tradicijska seljačka obdjela zermlje. Plug ima dvi ručice, lemeš, črtalo, za razliku od rala ima i kolca., zapregu a blago (konje, vole krave, …)

L: HL II, 274

PLjP –> Panonski ljetopis

Po staza naših starih,

gr.H povijesnim putem od Trogira do Kemlje, organizirao Franjo Pajrić 2013.

L: popratna brošurica

Početnica,

prva školska knjiga za učenje čitanja i pisanja. Prve takove knjige za gh. dicu su bili šlabikari (Bogović-Palković 1754.?, Karner) ABC knižica (Ficko), početnica (Glavanić, Naković, Borenić, Dobrović, Cecelić, …)

Podgorje – Podgoria, Oberpodgoria – Podgoria/Hármasfalu

Nastalo od Podgorje, nim. Oberpodgoria i Bošnjak Brig, nim. Unterpodgoria/Geigermeierhof. Poznaje se i ime Djunini. Ime Bošnjak izlazi iz prezimena Bosznyak. Ug. Hármasfalu je nastalo na početku 20. st. Vlaški privilegi potvrdjeni 1614.

Bortanski kotar, istočno od Borte. Vlahi.

L: J, GHA, 138-139; Breu, 81; WSt, 99

poezija –> pjesničtvo

POGAČ, Marija,

(*Vorištan, 13.09.1882. – †Vorištan, 06.04.1964.)

Piše o dogadjaji u DSB, ugarskom ortografijom.

DJ: Dnevnik – Tagebuch, rp., izvatki HNVŠ

L: HN 2003/8, 21

POGÁNY/PIUFŠIĆ, János, piarista

(*Bizonja, 04.12.1907. – †Budimpešta, 06.04.1983., H))

Gimn. je završio u Ugarskom Starom Gradu kot piaristov, 1926. je stupio u red piaristov, paralelno je u Budimpešti bio na teologiji i sveučilišću fakultetu za matematiku, profesorska diploma 1932. Podučavao u Vácu, Debrecinu, Subotici i Budimpešti. Po komunističkom zlišanju privatnih škol dušobrižnik u Budimpešti. Po najzadpostavljenju piaritske gimnazije (1950.) u Budimpešti podučava dalje sve do smrti.

DJ: Metodične rasprave u Matematika Tanítása.

L: Moson Megyei Életrajzi Lexikon, internet

Pogledi,

četverogosišnji časopis ug. Hrvatov (2002), kulturna, vjerska i politička pitanja.

Pogranična komisija

Već u julu 1921. se je osnovala Ugarsko-asutrijska komisija za odredjenje granice med Austrijom i Madjarskom, ka je ali tek u sept. mogla započeti svojim djelom. 13.10.1921. je –> Venecijanski protokol potvrdio djelovanje komisije. Odredba Savjeta veleposlanikov 22. 07. 1922. se je odnašala na cjelokupni teritorij zvana okolice Šoprona. Cijelu pograničnu liniju su podilili na tri kusiće: A) od Gijece do Merbiša, B) od Merbiša do Pisanoga kamena, a C) na teritoriju županije Vas.

Zsiga Tibor, Communitas fidelissima, Szentpéterfa, Szombathely 1993

pohod pape,

Ivana Pavla II. u Trajštofu (24.06.1988.) i Sambotelu (19.08.1991.). Prilikom svojih pastoralnih putovanj je papa došao i u Trajštof, domovinu tadašnjeg biškupa –> Štefana Lászlóa.

POKY, maloplemićka obitelj,

gospodari Unde.

PÓKA, Georg, svećenik

(*Kerkaszentmiklós, 28.03.1916. – †Sambotel, 03.03.1987., H)

Pomoćni biškup u Sambotelu od 1982.

DJ: Theol. Ausbildung und seelische Erziehung der Kleriker in Győr bis Joseph II., Wien 1939, teol dis.;

POKORNY, Viliam,

(*Devinska Nova Ves, 01. 05. 1929. – †Devinsko Novo Selo, 22. 11. 2016.), pseud.: Tica

OŠ u rodnom selu, trgovačku akademiju u Bratislavi, doktorirao na sveučilišću u Bratislavi (1982). Počne djelati kod novinar i obrazovatelj odraslih. graditelj vez izmedju slov. Hrvatov i stare domovine, obnovitelj društvenoga života po preokretu 1990., predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Devinskom Novom Selu, urednik novin –> Novosielski glasi i Hrvatska rosa (2002),

DJ: Festival nie obvykl˘, in O chorvátskom náreči DNV, Bratislava 1995, 235-244; izložba: Rič tr drivo, poslovice iz Devinskoga Novoga Sela, 1991; Hrvati u Devinskom Novom Selu, 1992, monografija; Hrvatsko etnikum v Devinskom Nuovom Seli, 1993; Devinska Nova Ves, 1995, monografija; Novosielci povidaju, Zadarska smotra, 1992/4-5, 198-226; Ča nam dan donesie, Bratislava 1997, pjesme; Kulturne aktivnosti Hrvata u Slovačkoj, Marulić, Zagreb 1998, 921-923; Festival chorvátskej kultúry, 1989-98, Bratislava 1998; Novosielski kipci, 1999; Chorvátske priezviská v Devínskej Novej Vsi od polovice 16. storočia do polovice 18. storčia, in Chorvátska národnost’ na Slovensku, Bratislava 1999, 75-80; Chorvati na Slovensku v s

sadašnosti, in Slovensko – chorvatske jazykove a literarne vztay, Bratislava 1999, 14-16; Oživena ratolest. …, Bratislava 2000; Novosielci povidaju; Kad nastaje božitnji čas; Devínska se smeje – Nuovo Selo se smije, Bratislava – Devínska Nová Ves 2006., crtice; Chorváti v Devinskej Novej Vsi, in Devinska Nová Ves, 2008

L: HN 1998(24.04); HN 1998/17, 6; HN 1999/18, 16; HN2004/19, 18

Pokršćenje Hrvatov,

primanje kršćanske vjere. Dokazi za pokršćenje Hrvatov imamo iz 8. st., Višeslavova krstionica, i luki (svodi crikav s uklesanimi natpisi). Po ti dokazi se pretpostavlja, da su Hrvati pokršćeni u drugoj polovici 7. st. do kraja 8. To je bio dugi postupni proces. Najvjerovatnije je romanski klerus iz Dalmacije obavio ta posao. Ali zna se i za djelovanja svećenikov iz Akvileje i Salzburga. U zadnjem razdoblju su se uključuli u ta proces i sv. braća –> Ćiril i Metod.

L: HL II. 279

Pokuplje,

nizina na doljnjem toku rijeke Kupe, dužičko oko 70 km, a široko oko 30 km od grada Ozalja do ušća rijeke u Savu kod Siska. Jedan dio gr. H se je zbog gustih turskih napadov u 16. st. preselio iz ove krajine u zapadnu Ug., Dolnju Austriju i Slovačku.

L: HL II, 279

Pokus,

kvartalni, popularno naučni kulturni časopis, Željezno 1978-1983, ur. Petar –> Tyran, izdavač –> Institut za narodne grupe Rušta.

L: NČ 165

POLÁNY, István,

DJ: Nyugatmagyarország (végnyugat) közoktatásügyének története, különös tekintettel a népoktatásra, Szombathely 1936; Nyugatmagyarország néprajzi története, Vasi szemle, Szombathely 1936/67 i 70; A nyugat magyarországi horvát telepűlések, XX. Szláv nyomok a horvát telepedések elött, Vasi Szemle 1938/5, 232-245

polovnjak,

kmet, ki obdjeliva polovicu od cijeloga gospodarstva –> cjelovnjak.

Poljanci – Podler – Polányfalva

U Bortanskom kotaru, pripada Vlahiji, štokavski govo. Hrvati se uselili sredinom 16. st., od 1971. dio Bandola.

L: WSt, 99

Poljanci/Paljanci,

Hrvati Vulkadoline, naziv dojde iz polja, ravnice okolo Vulke.

Poljanci,

narodna folklorna grupa, osnovano 1977., peljanjeAngelika –> Kornfeind, muzikalno peljanje –> Jakov Dobrović (1977.-1985.), Marija Zarits (1985.–>) pa ponovno Angelika Konrnfeind, Stefanie Ferschin, tancoše Nikola Semeliker, Ante Pletikosić. Zvana redovitih nastupov u Austriji i u inozemstvu: Danskoj, Belgiji, Francuskoj (1985, 1988), Holandiji (1980.), Italija (1981, 1983), Jugoslaviji (1979), Nimškoj (1980, 1988). 1981. Švicarska. Treta nagrada na Internacionalnom festivalu u Gorici 1989., svitski festival u Eistedou u Velikoj Britaniji (1995).

Repertoar: Banat ženski i muški, Baranja, Kalocsai páros, Medjimurje, Nordburgenland, Posavina, Ražanac. Sjeverno Gradišće, Sridnje Gradišće, Štikapronsko kolo, Vulkaprodrštofski tanac

L: 10 ljet/Jahre Poljanci, Vulkaprodrštof 1988; 20 ljet/Jahre Poljanci, Vulkaprodrštof 1998

Poljanski savez katoličanskih hrvatskih junačkih društvov = Verband der katholischen kroatischen Burschenvereine des Wulkatales, postojao u Celindofu, Cogrštofu, Klimpuhu, Otavi, Pajngrt, Rasporak „Bratinstvo“, Štikapronu, Trajštofu, Uzlopu, Vorištanu, Vulkaprodrštofu. Vrlo aktivne junačke katoličanske organizacije za očuvanje hrv. kulture. Paralelno uz junačka društva su postojala i divojačka: Nova Gora, Otava, Pinkovac, Veliki Medveš, …

L: Fröhlich, 38-39

poljodjelstvo,

grana poljoprivrede, obdjelivanje zemlje, zemljodjelstvo. Glavna grana je sijanje žita, krmno i industrijsko bilje, krumpir, brgunda, cukroška, kukorica, …

L: HL II. 351

pomilovanje,

odluka kojom se po imenu odredjenoj osobi daje oslobodjenje od kaštige djelomično ili potpuno. Svrhost je ublažiti strogost zakona. Pogriške u zakonodavstvu se izravnaju rehabilitacijom. Pomilovanje je isključivo pravo vladara, predsjednika republike.

L: HL II. 287

pompajn,

nim. Banntaiding, znači knjigu propisov za selo ili spravišće ljudi u selu na sudjenje, na kom su u ime gospodara gospošćine sudili. Kraljevsko pravo, ko je on u sr. v. odstupio svojim podložnikom, vazalom. Poznata nam je knjiga Vorištanske gospošćine iz 1670. s 90§.

POMYKALO duo, Duo Pomikalo

Igor Pomikalo je porijeklom iz Rijeke, studirao u Zagrebu 1984, u Beču osnovao „Duo Pomykalo“. Predstavi hrv. narodne jačke u ORF-študio Gradišće 1986. lj., jačke: Povi ti meni, draga mila; Hrvatski tanac; Zdravo budi, malo dite; Brate moj najdraži, …

L: HL II, 290

Pop Dukljanin

Grgur, pisac Ljetopisa popa Dukljanina, Zadar u prvoj polovici 12. st. Upravlja dukljanskom nadbiškupijom sa sjedišćem u Baru. Djelo je pisano na latinskom jeziku, po sadržaju s dogadjaji iz hrv. i srpskoga prostora.

L: HL II, 43

pop i rok muzika,

med gr.H je od 70. ljet prošloga stoljeća, svakako na poticaj –>The Brewov, po ki su pak nastale i druge: –> Frasch, Harmony Pax, Slike, The Trend

Popis

Dolnjoaustrijska komora je 1566. izdala naredbu, da se imaju popisati Hrvati pod Bečkom lozom „wievile Khrabaten im landt Österreich seien“, da bi je mogli izobraziti za veslače na Dunaju.

L: Tobler, Najstariji popis GH iz ljeta 1566, KG ?; 45-47

Poppendorf,

u Jennersdorskom kotaru, u 17. st. još 1/4 Hrvati, germanizirani.

L: Breu, 61; WSt, 115

porcije, porezi,

pinezna sredstva ka pobire država od dohotka i imovine fizičkih i pravnih osobov svoje države. Porezni sistem sadržava sve vrste porezov, doprinosov i taksov, a ustanovi je porezna politika države. Dijelu se na izravne i neizravne porcije. Uz državu moru i lokalne vlasti ubirati porez.

L: HL II. 292

poslovice,

mali, usmeni knjiž. oblik u kom se izrazi opće iskustvo. Termin je iz teorije knjiž. 19. st. iz ruskoga jezika. Starohrv. bi bilo priričje, proričje po latinskom. Proučavanjem se bavi posebna disciplina „paremiologja“. U knj. su na posebne načine opisane. Naš narod je jedan dio poslovic donio sobom iz stare domovine kot svoje izvorno jezično bogatstvo, druge su pak nastale preuzimanjem iz tudjih, susjednih literatura. File –> Sedenik posebno obdjeluje poslovice, a književnica Ana –> Šoretić im je posvetila posebnu pažnju i knjige.

L: HL II. 294.

post,

najzadržanje, odricanje od jila i pila, stari običaj u religija, asketno ponašanje. Djelomično ograničen samo na neke vrste, npr. meso ili potpun. U neki vjera samo za odredjeno vrime – ramadan. U kršćanstvu ograničeno na petak, korizmu i advenat. Danas samo na Pepelnicu, Veliki Petak i Badnjak.

L: HL II. 294

PÓTH, familija,

naseli s Hrv. Cimof/Hof u DA.

POTOČNIK, Božo, skladatelj, dirigent

(*Zagreb, 19.07.1932.)

Djelo za očuvanje hrvatske tradicije glazbe i med gr. H. od 50-ih ljet. Sada suradjuje s Gizelom –> Čenar, pomaže pri aranžmani jačak, kot i za –> Kolo-Slavuj i –> Tamburicu Cogrštof. Peljač profesionalnoga ansambla –> Lado (1952.-1966.).

DJ: Hrvatski pjesi sridnjega Gradišća, koreograf.

L: MI 2002/11-12, 26-27; HN 2002/11, 12, HL II, 296

Pottendorf – Pundrof,

u 16. st. imali hrv. većinu, germanizirano,

tekstilne fabrike zapadno od Vorištana, kade su djelali brojni Vorišrtanci.

L: WSt, 22

Potzneusiedl –> Lajtica

Pounje,

Pokrajina uz rijeku Unu u sastavu Zagrebačke županije. Na njemu je bilo cijeli red vlastelinstva, ka su se za vrime turskih napadov izgubila. I iz ove krajine se je veliki d do stanovničtva iselio u zapadnu Ugarsku, Dolnju Austriju, Slovačku i Moravsku.

L: HL II, 297

Povijest Gradišćanskih Hrvatov,

školska knjiga, pojavila se je u izdanju HKD 2019. Autori –> Benčić, –> Šašić, Št. –> Zvonarić.

povrtljarstvo,

uzgajanje zelenih biljkov za proizvodnju specifičnih biljak za hranu.

Osebito se razvilo oko varošev, u novije vrime centar okolo –> Nežiderskoga jezera.

Požon –> Bratislava

Prakon/Prekon,

originalni naziv za sridnjogr. Hrvate, Gornjopuljanski kotar. Spominje na vrimena doseljenja. Spominja ga i Miloradić u pjesmi Širom-barom …: Jaje vam dajemo, blizinu, žubance. / Neka hrani Hace, Prakone, Poljance. Značenje toga naziva je prik/preko Une, ki su stanovali na Uni ili došli prik Une, od čega je narod stvorio Prakon/Prekon. Nažalost se je ime održalo u pejorativnom ili umalovažećem značenju, za što nimamo nikakvo opravdanje. Danas je za te Hrvate prošireno ime –> Dolinji, Dolinci, ko pokazuje južno od –> Poljancev, akoprem HN u jednom tumačenj lj. 1935/15. tumaču, da su to Hrvati južno od Željezna.

L: HN 1997/51, 10

praslav(en)ski jezik –> staroslav(en)ski jezik

PRAŠAK, V,

DJ: Prispevky k studiu slovenskych lidovych všiek, in Učne společnosti Šafarikovy, Bratislava 1927, I., 453-482; Textilie chorvatsk˘ch kolonistu v slovenském Podunaji, in Zbornik radova …1930, Beograd 1933, 294-299

Prašćevo – Rehgraben – Prascsen – Őzgödör

Novoosnovana hrv. općina iz druge polovice 16. st. 1576. se zove Verhovina, 1634 Prascza. Do sredine 20. st. asimilirano/germanizirano. Škola se je ukinula 1976., podučavalo se je nek nimški. U selu je nekad podučavao Ivan –> Iletić (1894.-1902.)

L: Zi 21; Breu, 63; KG 1988, 43-45; WSt 110

Praško protuliće,

Pokus u CZ 1968. ostvariti socijalizam ljudskim licem. Prominjenje kom. društva na miran način. Pokrenula komunistička stranka Čehoslovačke na čelu s Aleksandrom Dubčekom skupa s intelektualci. Sovjetska kom. partija je u tom reformnom pokretu vidila opasnost i zato skupa s državami Varšavskoga pakta silom ugušila pokret.

L: wiki

PRAVDE, Vita

Šenkvice ili Čanok

DJ: Večna hodnota – (Vječita vridnost), 1966, igrokaz, tema doseljenje.

pravica –> običaj

Pravila židanske i prisičke gore –> gorska pravica

pravopis ili ortografija,

način po kom se priminjuju pismeni znaki i pravila u pisanju jezika. Pod znaki se razumu samo slova (znaki za bilježenje pojedinih glasov), rečenični znaki (znaki, ki služu za rastavljanje teksta na rečenice i nje dijele), pravopisni znaki (znaki, ki služu za označenje, kako se što mora čitati i razumiti). U hrv. jeziku razlikujemo tri tipe pravopisa: a) fonološki, kada se isti glas bilježi istim slovom svejedno da li je glas jedno- dvo- ili troslov., b)morfološki, tako se isti morfem bilježi na isti način, bez obzira po jednačenju po zvučnosti, po mjestu tvorbe, c) korijenski ili etimološki, ki pazi na korijene, kako se je nekada pisalo. Do preporoda se je hrvatski jezik služio i fonološkim i korijenskim, kada prevlada korijenski, a od kraja 19. st. fonološki. Pravila je dao Ivan Broz, Hrvatski pravopis, Zagreb 1892. To djelo je nastavio od 1921.−> Boranić. Za vrime NDH prevlada ponovno korijenski pravopis, kada se po DSB opet preobrne na fonetski. Danas valja Hrvatski pravopis, 1994., …

Gr.H. su pisali korijenskim pravopisom. Pod uticajem Ignaca Horvata i njegovim predjelanim Boranićevim uputama se je po DSB, od 1950. pod peljanjem Karla –> Preča i Ferija –> Sučića počelo pisati fonetskim pravopisom. 2009. se je pojavio Pravopis gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika, (Benčić, Csenar-Schuster, Rotter, Sučić, Vlašić) u izdanju hkdc-a.

L: HL II, 304

pravoslavlje,

grana kršćanstva. Pravoslav ili ortodoks je nastalo za vrime vjerskih diskusijov o pravom slavljenju Boga. Zapravo bi morao biti pravovjeran ali se u slav. svitu uveo pravoslav. Naziv za on dio crikve, ka se je 1054. odvojila od Zapadne, rimske crikve. Drugačije se zove i Istočna crikva. Središće joj je u Konstantinapolu/Carigradu, danas Istambulu. Istočna crikva se razlikuje u jeziku i obredu, ona je nacionalna. Pokušaji za ujedinjenje do danas nisu uspjeli. Ona se je širila u istočnom dijelu južnoslav(en)skoga teritorija, kod Srbov, u Bosni i Hercegovini, a turski boji i na hrv. teritoriju.

L: HL II, 304

PREČ, Jožef, svećenik

(*Unda, 19.02.1926. –†Jura, 21.09.2020., H)

OŠ u rodnom selu, teologiju u Juri, dojde u Gradišće, dušobrižnik u Filežu, Ketelju, Šundrofu, Malom i Velikom Borištofu, 1991. štrajk gladju na Ballhausplatzu u Beču za priznanje Hrvatske od strane Austrije. Po umirovljenju se je opet vratio u Ugarsku (Jura).

Piše pjesme, redovite vjerske doprinose u HN, doprinose po drugi novina i kalendaru, urednik i izdavač časopisa –> Uljenka (1984.-1987-), urednik CGG (1978.1981.), ur. časopisa –> Marija, VB 1987.

DJ: Bog je ljubav, Veliki Borištof 1984.; Putem kroz Hrvatsku, 1972., putopis; Ispunjen ljubavom. Željezno 2008, HŠtD

L: HN 1996/7, 25; HN 2006/7, 18

PREČ, Karlo, svećenik

(*Unda, 31.10.1917. – †Pandrof, 16.02.1985., H A)

Ditinjstvo je proveo u Frakanavi, gimn. u Kisegu, seminar u Juri, posvećen 1941. za svećenika. Kapelan u Hegyeshalomu, administrator u Prisiki, kapelan u Pinkafeldu, farnik u Štikapronu, Pandrofu, od 1963. u Novom Selu., bio nadzornik za vjeronauk u dvojezični škola, član liturgične komisije. Glavni urednik CGG (1949.-1956.). Doprinose za novine, kalendar od 1949. Pseud. Ribar.

DJ: Das kroat. Schrifttum im Bgld., Bgld. Lietarurbote I.+II., Eisenstadt 1949; Sveto Pismo, Beč 1952, sudjelač; Vjerska knjiga 3;

L: HN 1085/8, 1

PREDL, Ivan, svećenik

(*Dolnja Pulja, 09. 11. 1768. – †Hrvatski Jandrof,16.02.1885., H)

Za duhovnika je zaredjen 1793. u Juri., bio prefekt u Juri, kapelan u Keresturu, Ágfalvi, Velikom Borištofu, od 1798. farnik u Hrvatskom Jandrofu.

Prellenkirchen − Penkir,

u DA, u 16, st. hrv.-nim. Hrvati u većini, germanizirano.

L: Breu, 128; WSt, 16

preminjenje imena,

je akcija Ug. u drugoj polovici 19. st. s kojom si moru prominjiti neugarska imena u ugarska. Zvali su je i filerska imena = filléres nevek, ar se je moralo za administraciju platiti samo neznatnu svotu. Npr. u Hrv. Nadalji Geosits u Sütő, u Nardi Čerčić u Cserei,  u Židanu Berzlanović u Bölcs, …

preparandija,

staro ime za učiteljsku školu.

Preparandija u Matrštofu

Nastala u 30. ljeti prošloga stoljeća, održana od –> Apoštolske administrature Gradišća. Prof. za hrv. jezik je bio Ivan –> Jakšić, a za njim otavski učitelj Albert Tauber.

Preporod,

periodičanski list Pervane 1969.-1970., ur. Anton –> Šatović.

L: NČ 152

Preseljenje gr. Hrvatov −> Iseljenje gr-H-ov.

preslica,

sprava za predenje.

Pressedienst der burgenländischen Kroaten,

periodično izdanje HAK-a, informacija austrijskih gradjanov nimškoga jezika o situaciji Gr.H, Beč 1976.

L: NČ 161

Presteg – Pereszteg – Perestagen,

ima u 16. st. i hrv. i nim. manjinu. U njemu djelovao File –> Sedenik kot školnik i školski nadzornik. Postavljen mu je spomenik na cimitoru.

L: Breu, 95, WSt. 57

Pretelj svoga roda i naroda = Prijatelj svoga roda i naroda: Mate –> Karall.

Prezidij socijalističkih načelnikov i vicenačelnikov iz hrvatskih i mišanih općin Gradišća = Präsidium der SPÖ-Mandatare in kroatischen und gemischtsprachigen Gemeinden.

Postoji od 1955. lj. neformalno udruženje socijalističkih načelnikov s ciljem, zastupati interese hrv. nasljednikov socijalističke partije. Pravno konstituiranje 1977. kot društvo pod gornjim nazivom. Člani moru nastati samo načelniki, vicenačelniki i kotrigi gmajnskoga savjeta hrv. i mišanojezičnih općinov. Cilji su: čuvanje kulturnih, socijalnih i gospodarstvenih interesov narodne grupe; slobodno i mirno skupaživljenje jezičnih grupov; školovanje, informacija, izminjenje iskustav, peljanje institucijov, razvijenje svakovrsne narodne kulture, podržanje muzejov za narodnu grupu. Predsjedniki: –> Fric Robak (1955.-1977.), –> Walter Prior (1977.–>), H. Zakall (2003.), Rudolf Haller, …Jedno vrime intenzivno protiv hrvatskoga jezika, prav manjin i kulture.

L: Fröhlich, 45-47

prezime, cona,

stalna i neizmjenjiv pak pojerbana familijska imena. Dodaje se osobnom imenu i upućuje na pripadnost i krvnu vezu dotičnom rodu. Nastala su potriboćom medjusobnoga raziznavanja. U prezimenu se očituje legitimnost i pravni status u društvu.

Na početku je bilo samo osobno ime, ko je imalo i prezimensku funkciju. Raspadom rodovskoga, plemenskoga društva, tokom feudalizma se neke familije izdvajaju –> privilegijami ke kanu sačuvati za svoj rod jerbom a tako su postala potribna i prezimenska raziznanja. Na početku je to mogao biti staleški nadimak, npr. župan, Zrinski, pak zanimanje: lokotar, kovač, zvonar, nadimki: grbav, žensko ime: Bara, Mara, …

U hrv. su se prezimena počela davati od 12. st. ali proširila su se tek od 15. 16. st. I u novu domovinu je došao veliki broj hrv. iseljenikov, ki nisu imali još prezimena. Tako su nastali:

Temeljito se je bavio imeni Petar Šimunović a u Gr. Martin Meršić ml.

L: HL II. 311

Pribina, knez

(? – †860/861.)

Panonski knez, oko 836. Spominje se kao gospodar −> Nitre. Moravski knez Moimir ga je protjerao i zato prešao najprije Ratbodu, pak franačkom kralju Ludvigu Pobožnom, ki mu je u leno dao Dolnju Panoniju sa središćem na Blatnom jezeru. Oko 845. je dobio na upravu Panonsku Hrvatsku, pak i ostali dio do Kisega. Sudjeluje na franačkoj strani u borbama protiv Bugarov i pobunjenih panonskih Hrvatov (853.). Poginuo je 860. ili 861 u bitki s Moravci.

L: HL II. 313

PRICKLER, Clara, etnološkinja

(*Beč, 1940.)

Študij etnologije i povijesti umjetnosti u Beču. Stanuje od 1966. u Željeznu, sudjelačica Heimatwerka i Volksbildungswerka u Gr.

DJ: Volkskunst zum Anziehen, Erneuerte burgenländische Trachten, Eisenstadt1986, Rötzer; Historische Trachtendarstellungen bgld. Kroaten – Historične slike nošnjov GH, Eisenstadt 1998, Rötzer;

PRICKLER, Harald, povjesničar

(*Lučman, 17.10.1934. – †Željezno, 08.04.2018., A)

DJ: Novi podatki k doseljenju GH, GK 1969; Die bgld. Walachensiedlungen und ihre „Freiheiten““, in Österr. Osthefte 1984/26, 350-376; Das Burgenland während der Periode der Türkenkriege, BHBL 1986/1, 1-22; Hoheitszeichen der kroatischen Gemeinden des Burgenlandes, Petschaften, Siegel, Wappen, Gemeindefarben – Znaki suverenosti i samostalnosti hrvatskih općin Gradšća, pečati, grbi, općinske farbe, Željezno 1997, skupa s Prickler Leonhardom;

PRIET, Wilfried, glumac

(*Pandrof, 28.06.1942. – †Pandrof, 21.01.2010., A)

Amaterski glumac u Pandrofu i u filmu „Hrvatski generator“.

PRIKOSOVIĆ/PRIKOSZOVICH, Andrija/Jandre

(*Filež, 09.11.1888. – †Jura, 09.10.1946. H, A)

OŠ u rodnom selu, pa u sjemenišću u Juri, posvećen za duhovnika 1911., prefekt u sjemenišću, postavljen za direktora djačkoga zavoda Rákoczyánuma u Juri (1916.), urednik NN (1915.-1922.) i KsvF (1914.-1918.). Miloradić mu pokloni pjesmu Na god.

DJ: Sveta Ura Bogomolje pred Oltarskim Sakramentom, Jura 1938.

L: HN 1976/41, 3; KG ’58, 63-66; KG `96, 84-85

PRIKOSOVIĆ, Franciska, rodj. Fellinger, učiteljica

(*Gerištof, 19.02.1929. – †Vulkaprodrštof, 18.04.2028., A)

DJ: suautorica Mi se učimo hrv. I., II., udž. OŠ

PRIKOSOVIĆ, Konrad,

DJ: Mojii doživljaji u ruskom ropstvu, KG 1979, 174 i 1980, 188

PRIKOSOVIĆ, Martin, činovnik

(*Filež, 11.11.1929. – †Beč, 13.07.2017., A)

Študij prava u Beču. Zaposlen kot činovnik u uredu ministarstva za obranu, predsjednik –> HAK-ov (1954.-1957.,1960.-1961.), glavni urednik časopisa –> Glas (1957.-1961.), predsjednik –> HKD-a u Beču (1961.-1970., 1991.-1993.).

L: HN 1999/46, 18

PRIKOSOVIĆ, Pave, kipar naivac

(*Mjenovo, 1955., A)

izučen stolar, boravak u Afriki (1976.-1979.), djela s drivom od 1996.

L: HN 2001/9, 11

PRIKOSOVIĆ, Rudi, kantoručitelj

(*Mjenovo, 06.03.1929. – †Vulkaprodrštof, 02.02.2021., A)

OŠ u rodnom selu, učiteljsku školu u Beču, učitelj u Rasporku (1958.-1960.), Vulkaprodštofu (1960.-1989.), peljač mišovitoga zbora Poljanci.

1965.-2002. kantor u Celju, 1956.-2007. u Željeznu na Brigu.

DJ: Ave Marija, Željeno 1919, nabožne jačke; prijev.: Križevački štatuti, igrokaz, rp.; Feydeau Georges, Gospon lovac, 1981, igrokaz, rp.; Zajačimo si, 2., Eisenstadt 1976, HKD, skupa s Alfonsom –> Kornfeindom.

L: HN 1999/10, 17

PRIOR, Tedi/Theodor, činovnik

(*Cindrof, 13.02.1919. – †Cindrof, 09.03.2006., A)

OŠ u rodnom selu, matura u Željeznu (1938.), u amerikanskom ropstvu, po DSB činovnik kod ZV, kotrig općinskoga savjeta (1971.-1978.), mirovina od 1982., od 1971. piše pjesme u narodnom i zabavnom duhu.

DJ: Panonsko šarilo – Pannonisches Allerlei, Željezno 1989., pjesme

L: HN 1979/8, 6; HN 2006/11, 8

PRIOR. Walter Ernst, političar

(*Cindrof, 09. 03. 1947. – †Cindrof, 13.04.2021., A)

OŠ u rodnom selu, gimn u Željeznu, HTL Mödling, gradjevinski terhničar, od 1968. činovnik ZV, od 1987. zastupnik SPÖ-a u ZS (1987.-do …), predsjednik

–> Prezidija (1988.-2003.). Piše i pjesme i prepjeve. Odlikovanje. Veliki časni znak zemlje Gradišća.

DJ: prijv. Od Roberta Trimmela Čisto/Mutno – Sauba/Trieb, Eisenstadt 1999, HKDC; Dobro, CD 1997

L: HN 1997/9; HN 2001/9; PHbB II 253-54

pripovitka,

kraća prozna povidajka. Obično prikazuje jedan dogadjaj većega opsega. Akoprem ih imamo i u sridnjem vijeku, proširila se je od sredine 19. st. Naš prvi veliki pripovidač je Mate −> Drobilić, a na vrhunac ju je dopeljao I. −> Horvat i A. −> Blazović.

L: HL II. 317

Prirodni rezervati/parki,

Lug u Novoj Gori

Brig pri gradu i Bubnji u Vorištanu

Stara pješćenica u Cindrofu

Park Pisani kamen

Rozalija-Kogelberg (Rasporak, Pajngrt…)

prisega,

lat. iuramentum, dokaz običnoga prava u sistemu europskoga prava. Poznajemo prisegu pred sudom i prisegu u crikvi, kada ljudi stupu u hižno stanje.

L: HL II. 317

Prisika – Peresznye – Peressing – Prössing

Hrv. selo istočno od −> Hrv. Židana, u županiji Vaš. Po prvi put se spominje 1194. kot nimško selo. Hrvati su došli tokom 16. st. u selo, naselio je je −> Nikola Jurišić. Kasniji gospodar sela obitelj −> Esterházy i –> Széchenyi. U selu postoji dvorac u kasnobaroknom stilu, za vrime PSB je gospodar austroug. Ministar vanjskih poslov Leopold Berhtold. Danas je u dvorcu starački dom. Hrv.- madj. općina. Danas ima “Kršćansko-hrvatski muzej” u selu.

Crikveni patron je sv. Egidij, na cimitoru i hrv. natpisi. Najpoznatiji prisički farnik je bio Jožef –> Ficko. Govor opisala Bernadeta –> Zadrović.

L: JH, GHMiHSK, 100-106; Zadrovich Bernadetta, Studije o gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj, Szombathely 2009.; WSt, 62

privilegi,

potiče iz sridnjega vijeka, pravo ko ne slijedi neposredno iz općega zakonskoga stanja. Privilegom je kralj, ban, herceg, vlasnik dodilio podanikom dodatno pravo slobode, porcije, prodaje i kupovanja i sl.

U našoj krajini su takove privilege dostali slobodni kraljevski gradi kot je Rušta, Željezno, …

L: HL II. 318

prisički farnik –> Ficko Jožef

Prisika je lipo selo, 2006, CD

prisičke knjige – > Ficko Jožef

PROBST, Anton, šostar, političar

(*Vorištan, 08.12.1890. – †Željezno, 22.04.1949., A)

OŠ u rodnom selu, rukotvorna škola za šostare, načelnik u Vorištanu (1922.-1934.), član zem. peljačtva CSP, politički mandat u ZS (1923.-1934.).

L: PHdB, 111

PROBST, Franz novinar, političar

(*Vorištan, 28.11.1919. – †Vorištan, 06.04.1993., A)

OŠ u rodnom selu, Limfortu, Traiskirchenu (1938.), študira u Beču, Pragu germanistiku, anglistiku i teatrologiju. Pisao pjesme, drame. Političar, zastupnik SPÖ u ZS (1959.-1975.), peljao referat za –> Zemaljsko kazališće i narodnu igru, sudjeluje u –> BF-u kao redakter kulturnoga dijela, a od 1962.-1968. glavni urednik časopisa „Volk und Heimat (1948.-1956.), ravnatelj odilenja grad. PEN-kluba (1975.-1992.).

DJ: Die Kroaten, in Österr. Rundschau 1947/407, II; Der Gerichtsvollzieher und der Teufel, Volk und Heimat 1949/72,7Der reiche Prasser und der arme Lazarus 1948; Stephan Consul, literarischer Wegbereiter der Kroaten, V.u.H. 1948/1; Die Lieder der Hornsteiner Fabrikasarbeiterinnen, BHBl 1950/4,177; Die religiöse Erbauungsliteratur der bgld. Kroaten, BHBl. 1951/3, 1576; Die Arbeit hoch!, BF 1951/45; Josef Ficko, in Volk und Heimat 1951/4, 2-3; Die Literatur der bgld. Kroaten. Eine kleine heimatkundliche Betrachtung, WZtg, 27.3.1952; Die Bauern von Schlaining 1953; Maria Hofmairin 1954; Der Kampf ums Recht 1954; Ein Kampf um Glaube und Heimat 1955; Die feindlichen Brüder von Forchtenstein 1956; Die Hexe von Forchtenstein 1957; Weihnachtsspiel1958; Das Hirtenspiel 1969; Die religiöse Erbauungsliteratur der burgenländischen Kroaten, BH, Eisenstadt 1961/3, 197-206; Theater der bgld. Kroaten, Volksschuspiel, Eisenstadt 1976; Misli o Rudolfu Klaudusu, Pokus 1978/1, 25-29; Miho Naković und das Kirchenlied der Kroaten, Volk und Heimat, Eisenstadt 1979-80/3, 12-24; Eine Literatur der Geistlichen, Bgld. Jb. 1981; Kniževnost GH i njene panonske veze, in Radovi instituta za hrv. povijest, Zagreb 1981/14, 383; Die burgenländischen Druckereizentren im 16. Und 17. Jh. und ihre Einflüsse auf die pannonische Kultur, in Symposion Mogersdorf ’86, Celje, Maribor 1988. 155-168;

L: BF 1984. (28.11.), 10; HN 1999/49,21; PHbB II 254

PROBST, Hanzi, učitelj

(*Vorištan, 18.04.1948., A)

Školski direktor, tamburaš

DJ: Maša za tamburicu i mišoviti zbor, 2011; Kad tebe moje oči zagledaju, jačke i melodije za tamburicu, 2013., mapa, CD

PROBST, Johann, djelač, političar

(*Vorištan, 07.03.1883. – †Vorištan, 23.04.1957., A)

OŠ u rodnom selu, tekstilni djelač, načelnik u Vorištanu (1935.-1938.), politički mandat u ZS (1930.-1934.).

L: PHdB, 111

PROBST, Lena, rodj. Stefanits, djelačica

(*Vorištan, 21.05.1903. – †Vorištan, 29.10.1999., A)

Piše prigodne pjesme za različite prilike, pomaže kod filma „Eroica“ (1948.), „Das Tor zum Frieden“ (1950.).

L: HN 1986/35, 5

Probstdorf − Pruštuof

u DA, Maračko polje, vjerojatna hrv. većina u 16. i 17. st., germanizirano.

L: Breu, 131; WSt, 29

prodika,

je retorična i literaturna disciplina. Svakako je bila najvažnija forma vjerkoga književnoga izraza u prošlosti. Cijeli niz knjig imamo kot uzorprodike. Njimi su se služili i naši farniki. Konzul, Kerman, Jordan, Miloradić, Zakall, …

prodikalnica,

ogradjena govornica poligonalna ili okrugla iz koje svećenik prodikuje vjernikom. Ograda je od kamena ili driva. Zdignuta nekoliko metarov nad podom crikve. Postoji od 12. st. od franjevcev i dominikancev. Vrhunac oblikovanja u baroknom vrimenu, oblikovana poučnimi sadržaji iz biblije ili moranom tematikom. Čudakrat simboli četiri evandjelistov, na rubu pričvršćena ruka s križem, ki blagoslavlja vjernike. Iznad je čudakrat baldahin nad kim je većinom Duh Sveti.

L: HK II, 321

prognani,

ki su iz političkih ili drugih razlogov protirani, prognani, pobigli iz svoje domovine.

proračun (budžet),

procjena godišnjih prihodov i izdatkov, na svi razina državne uprave. Proračun je odredjen državnim zakonom. Postavi se za fiskalno ljeto od 1. jan. do 31. dec. Za prijedlog je odgovoran ministar za financije ili odgovorni za financije.

L: HL II, 321

PROSPEROV NOVAK, Slobodan, povjesničar književnosti, teatrolog

(*Beograd, 1951.-YU)

Diplomira na sveučilišću u Zagrebu 1973., magisterij 1976, doktorat 1978., urednik Vjesnika u srijedu (1973.-1974.), od 1988. redovni profesor za stariju hrv. knj., pomoćni ministar (1990.-1992.), predsjednik hrv. P.E.N-a, brojna izdanja, piše i o gr.H.

DJ: Povijest hrv. knj., Zagreb 1999.; Julijana Kreposna (Aleksander)

L: HN 2004/18, 7

protestantizam,

i za gr.H. snažan vjerski pokret, osebito u prvi decenija po doseljenju i u manjinski hrv. općina, kade je nimška ili ugarska većina već prihvatila novu vjeru. Prve naše vjerske knjige od –> Konzula, –> Mekinića su naminjene protestantom. Središća nove vjere su bile gospošćine u Novom Gradu (Batthyány), kalvini u Šarvaru (Nádasdy), luteri. Imamo i veći broj intendentov (prot. biškupov) gh. porijekla: Fistrović, Klaseković, Miho i Emerik Zvonarić. …

protestantska tiskara,

je bila u Urachu kod Tübingena. Osnovao je ju 1561. Hans –> Ungnad od Sonneka. Djelao je u njoj Primož Truber, Stipan –> Konzul, Anton –> Dalmatin. U njoj su tiskane evangeličke knjige na hrv. jeziku glag., ćiril. i latinicom. Djelala je samo do smrti mecena (1565.?) Knjiga za gr.H. iz nasljedne tiskare od –> Konzula se je pojavila 1568. u Regensburgu u latinici pod naslovom „Postila“.

L: HL II, 324

protesti,

hrvatsko plemstvo u 16. st. redovito protestira kod kralja i cara, protiv iseljavanja i agresivnoga vabljenja kolonistov sa strane ug. i aust. agentov. Tako Bernhard i Krsto Frankopan u Nürnbergu 1522., pred papom Hadrianom VI., Redovite su tzv. adrese = pisma hrv. sabora, da austrijsko plemićko spravišće zabrani iseljavanje i da kralj naredi povratak iseljenikov.

protivreformacija,

je pokret kat. Crikve protiv reformacije i to na političkoj razini (saborski, parlamentarni zaključki) i duhovni na svakom polju vjerske literature i usmene narodne pobožnosti. Med gr.H. je to franjevačka crikvena literatura unutar „Regnum Marianuma” i E. M. –> Kragel svojom znamenitom knjigom.

L: Somogyi, Anton, Geschichte der Gegenreformation und der innenkirchlichen Erneuerung in der Diözese Raab, Wien 1924, Theol. Diss.

proza,

jezični izraz ki nije u metričnoj shemi i bez rime je: pripovitka/povidajka, roman, esej, feljton, …

PRPIĆ, J.

(*Dala (RS), 16.11.1920. – †Euclid (USA), 23.04.2009.)

DJ: Književnost gradišćanskih Hrvata, Hrvatska revija 1941/1, 31-36;

L: HN 1939/24, 3-4

Prva Republika Austrija

Od 1918. do 1938., prijelaz od cesarstva i kraljevine. Dili se na periodu 1918. do 1933. i 1933. do 1938. kot staleška država.

Prvi svitski boj = PSB,

bojno razdoblje od aug. 1914. do nov. 1918. Izazvalo boj ubijstvo Franca Ferdinanda Habsburga i njegove žene Sofije u Sarajevu.

psaltir,

zbirka psalmov, pobožnih biblijskih himničkih pjesam. Naziv je od lat. psalterium, tj. grč. psalterion i znači glazbalo sa žicami. Najstariji hrv. psaltir se čuva u kloštru Sv. Katarine na Sinaju iz 9. st. i zove se Sinajski psaltir. Kod gr.H. A. –> Blazović.

L: HL II, 327

psihologija,

znanstvena nauka o psihički procesi, strukturi i njevi medjusobni veza i o manifestaciji tih procesov. Samostalna grana od filozofije je nastala tokom 20. st., kada su se u Europi i Ameriki počeli organizirati samostalni eksperimentalni psihološki instituti.

L: HL II, 327

psovka,

nepristojno govorenje iz jada, zdvojnosti ili koje druge emocijalne reakcije. One moru biti usmirene na vrijedjanje i obešćašenje osobe kojoj se usmiri, more biti samo ispunjenje praznoga govora, ke imaju retoričnu vridnost, pak nadmetanje drugih u govoru. Izgovaraju se u neformalni prilika posebne situacije, pak karakteristika govora nekih slojev. Držu se za vulgarni govor nižega statusa. Po porijeklu su poganskoga porijekla. U upotribi su riči s izmeti, spolna obilježja, onečišćenje Boga i svetac, ali i autoritetov i drugih nedodirljivih dugovanj.

L: HL II, 328

ptice,

dvonožne životinje s hrptenjačom prekrivene perjem. Porijeklom iz dinosaurijske grane gmazov.

publicistika,

novinarstvo, organizirana djelom javnog izvješćivanja, masovna komunikacija, ka je vezana uz novine, radio, televiziju, internet, film, žurnale i dr. U novije vrime tehničkim ostvarenjem brzoga pomnožavanje visti. U Gr. (zapad. Ug.) je na hrv. jeziku započeo tu djelatnost Mihovil –> Naković sa svojim časopisom Knjižnica za seljačke ljude, 1891. i nastavilo se –> Našimi novinami 1910. ljeta.

pudar,

on ki pudi orgulje u crikvi ili potpiruje pude u kovačnici. U knj. jeziku je on ki čuva goru, vinograd.

pukanje,

je upotpunjenje regrutov, regrutiranje na vličenje polovičnoga štapića.

PUM, Johann, političar

(Bijelo Selo, 17.02.1904. – †Traismauer, 13.02.1975, A)

OŠ u rodnom selu, kolar, iseljenik u Kanadu odakle se vrati 1932. Po boju politički angažiran u ÖVP, načelnik Bijelog Sela (1948.-1954.i 1958.-1962.), politički mandat (1949.-1953.).

DJ: Wir Kroaten und das Burgenland, in Bgld. Leben Wien 1951/11, II

L: PHbB II, 256

PUM, Jure, svećenik

(*Bijelo Selo, 27.01.1911. – †Beč, 30.06.1993. A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Hollabrunnu, zaredjen 1937. u Beču, kapelan u Čembi, Novoj Gori, farnik u Pinkovcu, Stotzingu, Čembi, Vincjetu.

DJ: Sv. Franjo Saleški, Nauk pobožnosti, 1949, Pinkovac 1950; Sv. bermanje, Beč 1960; Molitve i premišljavanja pred oltarskim sakramentom; Trolinearni notni sistem, 1975, rp; Krunica, 1990; Prijevodi iz Biblije: Genezis, Egzodus

L: HN 1986/4, 4; HN 1991/5, 18; HN 1993/28, 10

Pundrof –> Pottendorf

Punic – Punitz – Pónicz

Novoosnovano naselje od Hrvatov u 16. st. 1551. 15 sesijov. Kapela Sv. Fabijanu i Sebastijanu, pripada –> Velikom Medvešu. Sredinom 19. st. izgubili većinu.

L: Die Chronik von Punitz, Punitz (b. lj. (2001.), monografija; WSt, 109

PURIĆ, Luka

DJ: Hrvatski pisci i hrv. književnost u Ugarskoj, Riječke novine 1913/13, (prikaz o Sedenikovoj knj.)

pustinjaki, eremiti

ki su se povukli iz društva na samotna mjesta i tamo slavili Boga. Pretkipi su bili Sv. Pavao iz Tebe, sv. Anton i sv. Pahomije, ki su preživili skoro cijeli svoj žitak u pustinji. Pustinjaki nisu bili većinom posvećeni nek brati. Nekada su živili na samo, u novom vrimenu u grupa. Na početku su bili u redu sv. Antona, kašnje su se prozvali „pustinjaki sv. Antona“, a ravnatelj im je bio svitski duhovnik.

U našoj krajini su bile pustinjačke hiže (hutice): Cimof, Drfelj, Fortnava, Kaisersteinbruch, Kerteš, Livka, Lovreta, Malištrof, Nežider, Novi Grad, Pajngrt, Patipron, Pinkafelj, Raušer, Santalek, St. Martin na Rabi, Svetica, Uzlop, Željezno ali i na ugarskoj strani.

L: KG ’59, 44-53

Put,

časopis HGKD-a u Beču, dvomisečnik, doprinosi iz društvenoga života i manjinske tematike, (1980 –>), urednik: Verner –> Varga (1980-81), Gabriela -> Novak-Karall (1982.-2011.).

L: NČ 181.

PUTANEC, Valentin, jezikoslovac

(*Krašić, 02.10.1917. – †Zagreb, 06.91,2004., HR)

Diplomirao i doktorirao na sveuč. u Zagrebu. Djelao u Zavodu za hrv. jezik. Bavio se je etimologijom, leksikografijom, onomastikom.

DJ: Romanizmi u leksiku hrv. dijalekata u Gradišću, Gradišćanski Hrvati 1533-1983, Zagreb 1984, 141-148; Fabian Hauszers „Kroatisch-deutsches Wörterbuch (1858) für die Schulen im burgenländisch-westungarischen Raum, BHBl 1982/4,147-155;

putopisi,

Bright Richard, M. D., Travels from Vienna, Edinburgh 1818.,

Kohl Ivan Juraj, Putovanje u Ugarskoj, 1842.

Schwab Erasmus, Land und Leute in Ungern, Stuttgardt 1865,

Csaplovics, Gemälde von Ungarn, 1822,

Riehl Heinrich, Land und Leute, Stuttgart 1869, Bd. 4

Križno putovanje va Jeruzalem, J. Horvath, Mjenovo 1874, rp,; Moje Putovanje va Jeruzalem 1907 Leta, Andreaš Linzer, Veliki Borištof, rp; Blažević, Iz Hrvatske podravine. Deset dan u Talijanskoj, Blazović, Sreznjevski, Milčinski, Kuhač, Grubić, Tukavac, Ana Sučić, Stolarić, Ignac Horvat, Anton Lepold Putnik(Preč), Ferdo Sinković, … (U KG)

L: H. Paul, Britische Reiseberichte über unsere Heimat aus dem 17.-19. Jhdt., BHbl., Eisenstadt 1967, 107-116.; KG 1999. 44-48

putovnica/pasoš,

putna isprava od nadležnih organov za prelazenje iz jedne države u drugu, i za boravak u državi. Ujedno je to i dokumenat identiteta.

Putujuća Celjanska Marija,

štatua Celjanske BDM, ku je Martin −> Meršić ml. dostao 1973. od superiora u Celju za svoje zasluge u organizaciji hrv. Celjanskoga shodišća. Tu skulpturu je biškup Štefan −> László s njim skupa proglasio „Putujućom MBDM gradišćanskih Hrvatov“ ka neka ide od sela do sela, od ljeta do ljeta u drugo selo i tako simbolizira skupno kršćanstvo i vjeru gr.H. (Popis od 1973. do 2019. u HN 2019. (23.08), 36.)

PÜRECSITZ, Martin,

(*Cundrava, 02.11.1835. – †Cundrava,14.10.1905., A)

Otpiše Knefacovu 1804. tiskanu knjigu “Vrada Nebeska” (Martin Pőrecsitz írta e könyvet, … oveve Knigze zu nabiszane Kresz szame Mardina Pürecsitza Sziz Czundrave szisz Hisse N° 5 Z bomohum Posjum do Koncsane Goszpodinovoga Leda 1857.)

L: Szivatz HH 55