verzija 9_2023

T, t

table,

dvojezične seoske table postavljene 2000. ljeta. Da li popis sel?

L: HN 2000/ (21.07), 1

TAKAČ, Ferdo/Ferdiš, svećenik SJ, jezikoslovac

(*Hrvatski Grob, 27.06.1920. – †Bratislava, 06.04.2013., SK)

OŠ u Senecu, gim. Bratislava, studij prava u Zagrebu (1941.-1944.), po povratku djela u Požonu kot novinar u uredničtvu časopisa “Čas” (1945-1948.), susret s Alojzijem Stepincem. Stupi u jezuitski novicijat (1948.) u Ružomberku, progon reda od vlasti, zaredjen tajno, 1955. zatvoren i osudjen na osam ljet uze., 1960. je pomilovan, to vrime –> Praškoga protulića je suradnik kod Katoličkih novin „Čas“ (1968.-1970.), 1970. sminjen, djela kot dušobrižnik kod časnih sestar, intenzivno prevadjanje hrv. djela na slovački (36 djel). Doktor honoris causa, Zagreb 2001.

DJ: Moje rodno selo, in Hrvatska rosa, Bratislava 1992/1, 3-4; Hrvatsko-slovački rječnik, Zagreb 1999; Slovački-hrvatski rječnik, rp; Diajelktološki rječnik Hrvatskoga Groba, rp; Prínos chorvátskych vzdelancov slovenskej kulúre v 17. storči, in Chorvátska národnost’ na Slovensku, Bratislava 1999; 63-65; Rječnik sela Hrvatski Grob, Zagreb 2004; prijevod na slov. 37 kinjiga.

L: HN 2000/29. 8; HN 2002/10, 13; MH 200173, 46-48; Ivan Karall, P. Ferdiš Takáč, KG 2013. 232-233

TAKAČ, Ján, činovnik, prevoditelj

(*Hrvatski Grob, 04.01.1914. – † Požon, 1999., SK)

OŠ u rodnom selu, gradjansku u Petržalki, po vojnom roku 1939. ide u državnu službu, do 1948., komunisti su ga poslali na robiju, izuči se montera, tehnički činovnik do umirovljenja.

DJ: prijevodi: roman od –> Josipa Andrića, Velika ljubav = Vel’ka láska; novela od Marka Čovića, Pismo djevojci Višnji za reviju Slovenské Pohl’ady.

L: HN 1999/11, 16

TAKACS, Jenő, kompozitor

(Cindrof, 25. 09. 1902. – †Željezno, 14. 11. 2005., A)

OŠ u Cindrofu, muzičku akademiju u Beču, 1926. se je upoznao Béla Bartokom. Bio prof. muzike u Kairu, Manili, Peticrikvi, Cincinnati. Od 1970. živio u Cindrofu.

DJ: Fünf kroat. Bauernlieder aus dem Bgld., op. 36

L: wiki

takičari,

naziv Vulkaprodrštofcev od okolišnih sel. U XIX. st. su pleli od sulice i šaša takice, ke su prodavali na sajmi u okolišnji varoši Beču, Požonu, Ugarskom Starom Gradu i Šopronu. Grgo –> Gusić im je posvetio pjesmu Prodrštofski takičari, ka spada med prve socijalnodruštvenoga karaktera.

TALLIAN, Miklós, svećenik, SJ

(*Eberava, 09.03.1667. – †Trnava, 23.11.1738., H)

Zaredjen za jezuita u Leobenu. Službovao po različni mjesti Ugarske.

DJ: ekscerpirao sv. Augustina.

L: Szentpéterfa, 161, SzJ, XIII, 1258

Tambećari,

muzički sastav.

tamburica,

glazbalo na žice, azijskoga porijekla. Dijeli su tijelo, vrat, glava, broj žic je 2,4,5 ili 6. One su jedno-, dvo- tro ili četveroglasne. Tamburaš trzalicom gane žice na titranje. U Hrvatskoj su tamburicu počeli –> ilirci širiti. U Gradišće je došla 1923. ljeta, po prvi put se je javno igrala u Pajngrtu.

L: HL II. 555; Dario Cebić, Die Entwicklung des Tamburizzaspiels in Kroatien & Österreich, Aachen 2014, Shaker Vlg.

Tamburaška i folklorna društva,

sastavni dio čuvanja gh. jačak i tanac. Prva tamburaška grupa je nastala u prvi ljeti Prve austrijske republike u Pajngrtu 1923. Osnovana od djakov i študentov, pod peljanjem uč. Alojza –> Marholda, ki je zadobio študenta Klementa Viskovića za korepetitora. Prvi instrumenti, kao i kasniji su uvedeni iz Jugoslavije. Po Pajngrtu su osnovane pak grupe u Trajštofu, uč. Jandre −> Kuzmić i Novoj Gori, farnik Ignac −> Horvat i Mate Ifković (1934.), Uzlopu (1935.) i Dolnjoj Pulji (1936. uč. Štefan Pusztai i Aladar −> Čenar. Po stanki za vrime Drugog svitskog boja je 1946. Albin −> Čenar u Dolnjoj Pulji na novič aktiviriao svoju grupu, a za njim su slijedile mnoge grupe, tako da danas skoro nije gh. sela prez tamburaške i(li) folklorne grupe. Od 1956. lj. je Feri –> Sučić osnovao grupu i u Beču. Hrvatska, osebito –> MIH je materijalno i moralno velikodušno podupirala razvitak tamburice. Tako su Dragan −> Raljušić, Slavko Janković, …poznata i zaslužna imena med gr. H.

Bandol (), „Vlahija“; Beč (1932, 1946, 1948); Bizonja (1995), Celindof (1990); Cindrof (1962); Cogrštof (1971); Čajta (1974), „Štokavci“; Čemba (1962); Dolnja Pulja (1936, 1946, 1976), „Hajdenjaki“, „Kolo-Slavuj“; Frakanava (1948); Filež, „Mladost“, „Graničari“ (1951, 1958); Gerištof (1960); Hrv. Cikljin (1975); Klimpuh (1957) Koljnof (1975), Mali Borištof (1948); Nova Gora (1934, 1968); Novo Selo (); Otava (1991); Pajngrt (1923, 1964, 1980); Pandrof (1969) „Ivan Vuković“; Pinkovac (1960), od () TOP; Petrovo Selo (1985); Štikapron (1962); Stinjaki (1972), „Stinjačko Kolo“; Štikapron ( 1962), Šuševo (1960); Trajštof (1938); Uzlop (1962); Vorištan (1962); Veliki Borištof (1964), prije „Harmonija“; Vincjet Skupčina (1965); Vulkaprodrštof (1963, 1978) „Žica“, od 1971. „Poljanci“; Željezno (1981).

Tamburaši Čunovo, Panonci na gimn. GP (1994),

Goranci u Koljnofu. …

L: Fröhlich, 29-35; KG, ’83, 156-159; HN 1988/49, 7

Tarča – Bad Tatzmannsdorf – Tarcsafüred

U ljetu 1605. je izgorilo selo, novonaseljeno s Hrvati, ki su se brzo asimilirali, germanizirali.

L: WSt, 93

Tatarska najezda,

je napad Tatarov na Ugarsku 1241. za vrime kralja Béle IV. na Mohi pusti. Tom prilikom je ug. kraljevska vojska potučena, kralj je morao bižati, iskao pomoć od austr. kneza Heinricha II., ki je ali za tu uslugu potribovao zapadne krajine Ugarske. Zbog čega je došlo na Lajti do –> bitke. Iz Beča je kralj pobignuo dalje u Hrvatsku, najprije u Zagreb, Čazmu, pak u utvrdjeni grad Klis, Split i Trogir, kamo su ga slijedili i Tatari a on se skloni na otoku Kraljevac. Na kraju se Tatari povukli prik Bugarske opet najzad u Aziju.

L: HL II, 558

Tatoo –> tetoviranje

TAUBER, Albert, učitelj

(*Vulkaprodrštof, 08.04.1899. – †Otava, 08.04.1944.

DJ: Deutsch-kroat. Mischlieder, in Löger, Heimatkunde des Bez. Mattersburg, 1931, 229;

TAUBER-PAVAŠEVa, Bara/Beatrix, ud. Pinezić

(*Koljnof, 1871. – † Koljnof, 1943., H)

Pjesme, ke je izdala Elisabetha –> Egresits (1915.) je napisala, ispjevala Beata Tauber. Narodna pjesnikinja „svetih i svitskih jačak“ u Koljnofu. Beata je pisala u tajnom, ar joj je muž stalno predbacivao zbog ništvridnoga djelovanja. Kad je napisala pjesmu poslala je ju teti Elisabeti Egrešić, ka je je pokupila i pod svojim imenom vandala i čuvala tajnu. Teta Batre je sve svoje pjesme napisala u svojem koljnofskom govoru.

L: Krpan, 300; U knjigi Lovasné –> Szabó Ágnes, VI. Pinezits Jánosné Tauber Beatrix versei, 229-289 u madj. prijevodu.

TAURIS-JANČIĆ, Paul, de, svećenik, OF

(*Karlovac – †Ljubljana, 1667.)

provincijal ug. Marijanske provincije (1636.-1643., 1651.-1654.), 1655. razdilio ug. Marijansku provinciju od hrvatske sv. Ladislava, biškup u Ljubljani.

DJ: Anthologia Mariana … (Marijanska kitica -Marienzweiglein), Rom 1654

L: Magyar, 22 ff

TAŽKY, Petar, novinar, pisac

(*Požon, 02.08.1968., SK)

Pohadjao slovačke škole, diplomirao na sveučilišću u Požonu germanistiku i kroatistiku. Namješćen u uredu za tisak slovačkoga predsjedničtva. član –> DHK od 1996. živi u Horvatskom Grobu. Dobitnik –> Književnoga naticanja I. Horvat 1991.

DJ: Pripetenje, novi glas 1992; Ferije na Dobrom Polju, Željezno 1994, HŠtD; Po pravu i pravici, HN 1996/6, 12-13; I takovi smo bili, Željezno 2005, novele

L: HN 1992/48, 8; HN 1996/23, 12-13; HN 2005/1-2. 15 HN 2005/7, 8

teatar –> kazališće

Teesdorf −Teštrof

u DA, nedaleko od Bečkoga Novoga Mjesta. Po podatki iz 1573. čisto hrv. naselje, germanizirano.

L: Breu, 122; WSt, 22

tehnika,

podrazumijevamo 1) praktičnu primjenu neke vještine, 2) priminjeni koraki u nekoj grani proizvodnje, 3) znanost o mogućnosti primjene svojstav tvari i privrednih izvorov energije. U gr.H. je tehnika priminjena a ne izvorna.

L: HL II, 560

tekstilna industrija,

je grana industrije, ka producira od vlakna i predje tkanine i tehničke tekstilne gotove konfekcije. Prethodno je bila tradicionalna proizvodnja tkalarstvo. Skoro u svakom selu smo imali tkalce/kalce, ki su u domaćoj proizvodnji producirali potrebna platna i sukna i ruho. Tehnička proivodnja je pak u XX. st. izrivala domaću tekstilnu proitzvodnju. U našoj krajini se je počela tekstilana industrija naseliti u Pundrof, Schwechat, Vorištan. Kamo su naši ljudi išli na djelo.

L: HL II, 561

Televizija = TV

Tehničko ostvarenje o prenošenju slike.

Temerje – Tömörd – Tematen/Thematen

Bivše hrv. selo u Ugarskoj, sjeverno od –> Sambotela, županija Vaš. Nešto malo odvojeno od hrv. sel. Prvi put se spominje 1233. Hrvate u selo je naselio Nikola –> Jurišić poslije 1532. kot gospodar Kisega, kašnje Garay, 1569. Tome –> Nádasdy. Hrvatski se na zadnje zgubio u crikvi oko 1979. U selu su dva dvorci nekadašnje vlastelinske obitelji Chernel, ka je u 18. st. dobila posjed. Danas se ne tretira više kot manjinsko hrv. selo. Crikva posvećena sv. Heleni, madjarizirano.

L: JH, GHM i HSK, 76-81; WSt, 62

TEMEL, Raimund, svećenik

(*Pinkovac, 04.08.1932. – †Borta, 17.10.2016., A)

Misionar i katehet u Gornjoj Pulji (1971.), vjeroučitelj u gimn. u Floridsdorfu, dušobrižnik u Breitenseeu (Bratisej), Leopoldsdorfu, Gänserndorfu i Strasshofu. Kustos Pálffy arhiva u Marcheggu (1992.).

DJ: Markt und Pfarre Weikensdorf, PLjK, 2016, 535; Kirchenkasse Weikesdorf als Darlehensbank ; Alltag und Fest in Weikesdorf

L: HN 2007/35, 27

tenis

športska igra pojedincev ili parov u kojoj igrači reketom prebacuju loptu preko mriže sve dok jedan od njih ne pogriši.

L: HL II, 562

tenis klubi:

TCO Betonwerk u Uzlopu, utemeljen 1969.

TCWP – Tennisclub Wulkaprodrsdorf

teologija,

znanost o božanstvu i njegovimi odnosi prema stvorenji. Hrv. sinonim je bogoslovlje.

HL II, 563

TERGOVČIĆ, Ivan i Štefan,

Stanovniki Uzlopa odsudjeni 1636. lj. na smrt zbog viškanja i čaranja. Zemaljska gospošćina konfiscira imanje. Ivan je bio sudac/rihtar u selu a Štefan mu je sin, zaposleni kot upravitelji Esterházyjev u Fortnavi. Neobično veliko gospodarstvo u Uzlopu. Grobni kamen sačuvan, uzidan u zid uzlopske crikve. Natpis:

GENEROSUS DOMINUS STEPHANUS/TERGOVCHITZ DE MONTE/PETRI, ILLUSTRISSIMI AC EXCELENTISSIMI/PRINCIPIS REGNI HUNGARIAE/PALATINI NICOLAI ESTER/HAZI DE GALANTA ETC./BONORUM FRAKNOVIENSIUM/OFFICIALIS AETATIS 50 ANNORUM/OBIIT DIE 16. APRILIS 1643.

(PLEMENITI GOSPODIN ŠTEFAN TERGOVČIĆ OD PETROVE GORE, PRESVITLOGA I PREUZVIŠENOGA KNEZA, UGARSKOGA KRALJEVSTVA PALATINA, MIKULE ESTERHAZYJA DE GALANTA I TD., NJEGOVE GOSPOŠĆINE FORTNAVSKE ČINOVNIK, KI JE UMRO 50 LJET STAR, DANA 16. APRILA 1643.)

L: KG ’94, 77-81

terma,

javno ili privatno kupališće hladnom ili vrućom/toplom vodom, postojala već u rimsko doba, danas Lučman, Santalek, Loipersdorf, Sárvár, …

L: HL II, 564

terminologija,

dvojezični rječnik za šk. upotribu, izdan od hkdc 2015. Terminologija za dvojezičnu nastavu.

L: HN 2015/17, 3

Tetac Franjo –> pseudonim za Bresich Franca

Tetac Ferko –> Gregorić Ferko

Tetac Kunin – nagrada

Nagrada je stvorena 2000. lj. u Mjenovu i se zove Kunin po stanu, a ne po familijskom imenu –> Kunin Franc.

Tetac Venc –> Gregorić Vječeslav

tetoviranje,

mehanično unošenje malom iglom različnih tvari (farbe, saja, ilovače) u kožu, da bi se usavršavalo ljudsko tijelo. Danas ucrtanje figurov u kožu. Figura se zove tattoo.

L: HL II, 565

težak,

obdjelivač zemlje, najmljeni poljodjelač.

L: HL II, 565

TEŽAK, Stjepko, filolog

(Požun kraj Ozalja, 22.07.1926. – †Zagreb 01.08.2006., HR)

Diplomirao na fil. fak. u Zagrebu (1965.), odsjek kroatistika. Pisac i koautor brojnik šk. knj. Djelao na jezični i filmski metodski postupki u školi. Predavač gr. hrv. učiteljem.

DJ: Na tragu hrvatsko-slovačkih kulturnih veza, Iseljenički zbornik, Zagreb 2000, 137-141

L: HL II, 566

THALABÉR, István,

1846. opis hrv. nošnje

The Brew –> Bruji

The Moonhots,

rock grupa u Vulkaprodrštofu, od 1964., zovu se najprije Sailors, pak Sailor boys,

The Trend,

rok grupa, osnovana od Huberta Varge, 1975. Čajta

Theresianum,

1) školska institucija sestar u Željeznu, 2) škola za diplomate u Beču, na Favoriti.

THIELE, Peter Walter, kulturolog

(*Hannover, 08.12.1937., – D)

OŠ u Hannoveru i Berlinu, gimn. u Berlinu (1958.), študij povijesti, etnologije i anglistike u Berlinu. Piše disertaciju o gr.H. Asistent u Berlinu.

DJ: Untersuchungen zur Akkulturation bei den Kroaten des österr. Burgenlandes, Berlin 1968, fil. dis.

L: disertacija 288

THOMSON,

hrv. hit pjevač, kontroverza med HAK-om i zapadnougarski Hrvati.

L: HN 2007/36 do 38

THURZO, Igor,

DJ: L’udová stavebná kultúra dedín s obyvatel’stvom chorvátskeho povodu na Slovensku, in Chorvátska národnost’ na Slovcensku, Bratislava 1999, 123-136; Po stopach ludovej architektury Chorvatov na Slovensku, … Svidnik 1999, 167-176;

THÜRINGER, Jožef, učitelj

(*Raušer, 06.02.1887. – †Gijeca, 11. 01.1965.)

Školnik u Velikom Borištofu (1908.-1935.), gorljiv pomagač Martinu Meršiću st.

Tibanj – Devín – Dévény – Theben

Hrvati se u staro naselje kraj Požona doselili sredinom 60-ih ljet 16. st. Sredinom 17. su stanovniki na polovicu Hrv., a drugi Nimci. Do kraja 18. st. se je selo ponimčilo. Tibanj grad je ujedno i gospošćina, gospodar je hrv. grof Ivan–> Keglević de Bazin, protiv koga su se podložniki 1616. pobunili. Po tom su dobili novoga gospodara isto Hrvata Siegfrida – Kolonića, germanizirano i slovakizirano.

L: Botik, 22; WSt, 118

TICHY, Heinz

(*Beč, 1948. – †Beč, 24.06.2018., A)

Nagrada Metron 21.03.2018.

DJ: Die rechtlichen Voraussetzungen für die Erteilung des Unterrichts in den Volksgruppensprachen, in Unterricht und Bildung in den Volksgruppensprachen Wien 1987, 11-57;

Tisak, tiskarstvo,

postupak tiskanja slovi. Slova se pojedinačno, odvojeno jedno od druge slagaju u rede i otiskuju željenim redom. Od sredine XX. st. nova tehnologija kompjutorom.

Temelj tiskarstvu je položio J. Gutenberg (1440.-1468.) pronalaskom izvedbe i livanja slov iz olova. Prva tiskana knjiga je bila Biblija 1445./46. Prva tiskana knjiga Hrvatov je Misal iz 1483. Na žalost na njem ne stoji kade se je tiskao. Sigurno se zna za tiskaru u Kosinju, kade se je 1492. tiskao Brevir. Druga tiskara je bila u Senju.

L: HL II. 568

TIŠINAJ, Vili

(*Vincjet, 14.03.1956., A)

OŠ u rodnom selu, zidar u Beču, zbog zdrastvenih uzrokov ide u ranu mirovinu. Dopisnik novin i kalendara.

L: HN 2006/11, 19

TITZ, Peter,

DJ: Die nationale Zusammensetzung im bgld. Raum 1880-1010, Wien ???, phil. Dis.

Tjedan gradišćanskih Hrvata,

priredjuje Matica iseljenika u Zagrebu od 1993. ljeta. Za gr.H. 1993., 2001., 2002. skupni.

tkalac,

raširena ručna proizvodnja tkaninov u seljačkom društvu. Od takovih tkaninov su se izdjelivale većina seljačkih, tradicionalnih nošnjev. Sirovina lan i konoplje, pak vuna se isto producirali u seljačtvu. Tehnologija od biljnog ili životinjskoga produkta se je ostvarivalo u domaćinstvu. Od vune se je načinjila nit tkanjem na krosni ili na tkalačkoj rešetki. Razvila se i vrlo dekorativna domaća ženska umjetnost.

TKD – Tanzkapelle Dragschitz,

Vulkaprodrštof

Tobaj (u svi tri jeziki)

Novogradski kotar, 1531. lj. prepolovljeno, jedna polovica Bartolomeo Ottochacz, a drugu Nikola Zemlit, zvan Horvath, ada naseljeno od Hrvatov, 1648. kuga, danas veleopćina Deutsch Tschantschendorf, i nekadašnja hrv. sela Hrv. Čenča, Zajčje selo, Punic, Tudorica. Hrvati se držali sve do kraja 19. st., germanizirano.

L: Zi 348-352; Breu, 70; WSt, 113

TOBLER, Feliks, povjesničar

(*Rasporak, 09.05.1948., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Matrštofu, študij germanistike i povijesti na sveučilišću u Beču (1975.). Zaposli se kod ZA u Željeznu. Posebnu pažnju poklanja gh. temam, doprinose o povijesni istraživanji u hrv. i nimški novina, časopisi, kalenadri, razvio koncepte za mnogobrojne zemaljske izložbe, referent na različiti simpoziji. Brojna odlikovanja. Strastveni sakupljač bakrorezov i prikazov o Grad.

DJ: Zur Geschichte des sogenannten Kersnarich’en Edelhofes in Draßburg, BHBl, 1973/2, 86-94; Buna hrv. seljakov u Filežu 1671-1673, Zagreb 1973, 149-156; zbornik GH, K strukturi iseljenoga hrvatskoga sridnjega i niskoga plemstva u 16. st. i „familiares“ problem, Symposion Croaticon, Beč 1974, 39-44; Die Migrationen des kroatischen Mittel- und Kleinadels in den österr.-ung. Grenzraum im 16/17. Jahrhundert und das „familiares“-Problem, BHBl, 1978/1, 16-36; Migracije hrv. sredndjega i nižega plemstva na prostor austrijsko-ugarske granice u 16. I 17. st. i problem „familijara„, Radovi 12, Zagreb 1979, 5-24; Pronajden važan spomenik GH; Pokus 1979/1,14; Einige Aspekte des ungarischen Ochsenhandels nach dem Westen (1550-1650), BF, Sonderheft VI, Eisenstadt 1981, 298-312; 450 Jahre Kroaten im Burgenland – 450 ljet Hrvati u Gradišću, Željezno 1983, kat.; Produkcija i distribucija gr.-hrv. knjig u 18. I 19. st., in Gradišćanski Hrvati 1533-1983, Zagreb 1984, 95-108, nim. verzija u Varaždinski zbornik, Varaždin 1983, 477-482; Die kroatische Kolonisation im Wieselburger Komitat im 16. Jahrhundert, BHBl, 1983/3, 119-118; Zur Siedlungsgeschichte des Bezirkes Neusiedl am See im 16. Jh, Kroaten-Tag Kittsee, Kittsee 1986/4, 11-22; Zur frühen Magyarisieren im burgenländisch-westungarischen Raum (1790-1848), BHBl, 1988/2, 49-61; Zur Frühgeschichte der NSDAP im Burgenland (1923-1933), BF 73, Eisenstadt 1989, 82-95; P. Lovre Bogović i hrv. bratinstva u Željeznu i Novom Gradu u drugoj polovici 18. st., in Simpozij … o L. Bogoviću, Željezno 1989, 9-16; Grundtendenzen der wi. und soz. Entwicklung der südbghld, Kroaten (1550-1850), in Bauerntum und Kirche bei den südbgld. Kroaten, Pinkovac 1990, 67-101; Kroaten und Deutsche in Kittsee. Beispiele zu ihrem Verhältnbis im 18. und 19. Jahrhundert, BHBl, 1992/1, 18-25; 450 Jahre Burgenländische Kroaten, ???, Eisenstadt 1993, 5-12; Vom Majoratssekretariat zur Zentraldirektionskanzlei. Zur Geschichte eines Hochfürstlich Esterházyschen Zentralverwaltungsorgan (1715-1848), in BF, SonderbandXIII, Eisenstadt 1994, 421-432; Die Kroaten im Bezirk Mattersburg, Großpetersdorf 1994, benua; Josef Breu, …, KG 1994, 94-102; Der Brand der Burg Landsee 1790 und seine Folgen. Zur Genesis der Burgruine Landsee, BHBl, 1995/4, 163-173; Povijesti i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb 1995, skupa s prof. Kampušem; Društveni, politički i gospodarski razvoj u novoj domovini, in Povijet i kultura GH, Zagreb 1995, 105-137; kao i časopisa ZA Burgenländische Heimatblätter, Eisenstadt zur Haydn-Zeit, Zur Sozialstruktur der Stadt um 1770-80, in Österr. In Geschichte und Literatur, Wien 1995/4-5a, 211-227; Školstvo od 16. st. do 1921. godine, in Povijest i kultura GH, Zagreb 1995, 233-247 skupa s Ivanom –> Seedochom; Jedan hrvatski teštamenast iz ljeta 1675, Multi, 1966/3,14; Burg Forchtenstein in Reisebeschreibungen, Reiseführern und topographischen Handbüchern aus der ersten Hälfte des 19. Jahrhunderts, BHBl Eisenstadt 1996/2, 49-71; Die Eisenstädter Buchbinder Wambek und Wiederkomm als Distributoren burgenländisch-kroatischer Drucke von der Mitte des 18. bis zum Beginn des 19. Jhs, BHBl, 1996/2, 88-93; Ausgewähte Dokumente zur Migration der burgenländischen Kroaten im 16. Jahrhundert, Eisenstadt 1999, skupa s Géza Pálffyjom i Miljenkom Pandžićem, hkdc; Grundtendenzen der wi. und soz. Entwicklung des südbgld. Kroaten (1550-1850), in Seljačtvo i crikva, Pinkovac 1990, 67-101, 103-108; Die Reisen des Fürsten Nikolaus II. Esterházy (1794-1820), BF, Sonderband XXII, Eisenstadt 1999,484-494; Die Instruktion des Fürsten Nikolaus II. Esterházy für den Eisenstädter Theatersekretär Heinrich Schmidt aus dem Jahre 1810, in Forscher-Gestalter-Vermittler, Festschrift Gerald Schlag, Eisenstadt 2002, 427-434; Die Migration des kroatischen Mittel- und Kleinadels in den österreichisch-ungarischen Grenzraum im 16./17. Jahrhundert und das „familiares“-Problem; Das Kloster von Baumgarten – Kloštar u Pajgrtu, Baumgarten 2002; Die Fürst Esterházyschen Herrschaften des burgenländisch-westungarischern Raumes und ihre Zugehörungen vom 17. bis zur Mitte des 19. Jahrhunderts, Eisenstadt 2005

L: HN 1998/19, 5; HN 1999.(08.10);

TOK – Tanz-Orchester Klingenbach

TOMAŠIĆ/TOMASSITSCH, Josef, školnik

(*Hrvatske Šice, 11.01.1812. – †Štikapron, 08.04.1877., A)

DJ: Passia na Czvitnu Nedilyu, 1838, rp.

L: Slav. Institut u Beču 15482, 3 B 193

TOMISLAV, vladar

hrv. knez i kralj oko 910. do 928., iz familije Trpimirović. On je zaustavio prodiranje Madžarov na hrv. teritorij i osigurao za Hrv. Dolnju Panoniju. Za njegovo vrime su bili crikveni sinodi u Splitu (925. i 928.) na kom se je raščistio primat izmedju hrvatske i latinske biškupije. Imao je znatnu mornaricu i kopnu vojsku. Broji se med –> narodne vladare.

L: HL II, 574

TOMŠIĆ, Ivan, narodni pjesnik

Pjesme u HN pred DSB.

TOMŠIĆ/TOMSICH, Koloman/Kálmán, učitelj, političar

(*Čemba, 12.10.1886. – †Bečko Novo Mjesto, 25.11.1944., H, A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Juri, Gornji Šica (1905.), učitelj u Malom Borištofu, Mučindrofu, Velikoj Nardi, Sabari, vojna služba (1915.-1918.), poznato pismo zalaganja za Ugarsku i pobunu gr.H. protiv Austrije (Sopronudvard, 1921. aug. 26.), u Austriji zastupao ideju priključenja k Austriji, zaposlenje kod gr. ZV, školsko odilenje, zemaljski zastupnik socijaldemokratov (1923.-1934.), komandant gr. –> Schutzbündlerov, 1934. optužen kot veleizdajnik, otpušćen iz službe, 1938. prosi NS upravu za ponovno zaposlenje, u Wiesenu zamjenik načelnika (1938.-1944.), urednik novin –> Naš Glas (1923.-1931.), urednik kalendara –> Naš Kalendar (1928.-1929.).

L: HN 1986/42,8; KsvJožefa, 1923, 42-47; PHdB129; KG 1986, 80-86

TOMSICH, L

DJ: Kroat. Brauchtum der Weihnachts- und Neujahrszeit im Burgenland, in Bgld. Vj??, Eisenstadt 1929/30/3, 44 skupa s G. Ulicsny,

TOMŠIĆ, Rudolf, pravnik

(*Filež, 24.03.1933., A)

peljač odilenja za posle narodnih grup kod grad. ZV, dobitnik „Publicističke nagrade Alpe-Jadran“ (1994.).

DJ: Pravni Rječnik, gradišćanskohrvatsko-nimški; Rechtswörterbuch Deutsch-Burgenländischkroatisch. Wien 1999: Jessica – Jesika, Eisenstadt 1991, prijv. Fally Josef, Martin, Željezno, b.lj.; Povidaju da … I., II., Eisenstadt 1997; Moricz Zsigmond, Roža Šandor, Željezno 1998, roman;

L: HN 1994/19, 9; HN 1999/4, 10

Tömörd –> Temerja

TONČIĆ-SORINJ, Lujo, političar

(*Beč, 12.04.1915. – †Solnograd, 20.05.2005., A

DJ: Die nationalen Minderheiten in Österreich, i Die Burgenländischen Kroaten, Berichte und Informationen I, vom 12. Juli 1946., Salzburg 1946.

TOP –> Tamburaški orkestar Pinkovac

TORNOW, Siegfried, slavist

(*Greifswald/D, 1938., D)

Po školovanju u Berlinu, sveučilišnom študiju slavistike i indologije u Berlinu, Sarajevu, Hamburgu i Bonnu lektor, asistent, privatni docent i profesor slobodnoga sveuč. u Berlinu. Od 2007. slobodni znanstveni spisatelj.

DJ: Die Herkunft der kroatischen Vlahen des südlichen Burgenlandes, FU Berlin 1971; Burgenländischkroatisches Wörterbuch der valachischen Ortschaften, Berlin 1989; Etappen des Sprachenwechsels beim Übergang vom Kroatischen zum Deutschen im Burgenland, Z. Slaw. 37,1992/2,248-251; Vom Kroatischen zum Deutschen/Etappen des Sprachenwechsels im Burgenland, in Trendwende? Wien1993., 149-154; Burgenlandkroatisch, 235-245

Tot(i),

ug. ime za Slovake, špotljivo. Nekada značilo Slav(en)a u ugarskom kraljevstvu. Vrimenom minja svoje značenje. Značilo i Slavoniju kot Tótország, ada i Slavonca = Tóth.

TÓTH, István György,

DJ: Analphabetentum und Bücherkultur im südburgld. Raum in Türkenkrieg, Eisenstadt, Bgld 73 ???

TÓTH, János,

(*Petovo Selo, 1948. – H)

gradonačelnik Jászalsószentgyörgya, 1992. doktorat „summa cum lauda“ o Petrovom Selu.

DJ: Prošlost i sadašnjost Petrovoga Sela, Budapest 1992; Szentpéterfa – egy nemzetiségi település szociológiai és történeti képe, Budapest 2000.

L: MI 2002/9, 25-26

TÖRÖK, Jožef, dušobrižnik

(*Velika Narda,18.09.1773. – †Sambotel, 04.08.1840., H)

Teologiju u Sambotelu, posvetili 23. sept. 1796. 1806. biškupski sekretar, od 1810. Do 1830. farnik Sambotela, 1828. stolni sudac županije Vaš, 1830. kanonik, rektor sjemenišća do 1835., opat Lebenjski (1834.). Ostavšćinu je dobila zaklada Kelzy u Kisegu, sirotišće.

L: Géfin, III, 434

tragedija,

vrsta igrokaza/drame, ka svetačnim tonom prikazuje presudan dogadjaj iz narodnoga, vjerskoga, mitskoga života. Završava većinom smrću nekoga junaka. Porijeklom je iz grčke književnosti, iz koje se prevedu i prve u hrvatski jezik u XVI. st. (Marin Držić, Hekuba). U Gr. Augustin Blazović Hiža Drašković.

L: HL II., 579

Trajštof – Trausdorf an der Wulka – Darázsfalva

Jugoistočno od Željezna, na obali Vulke, u sridnjem vijeku pod imenom Dorog (1153). Hrvati se naselili tokom 16. st., od 1528. je gospošćina Željezno, a od 1622. pripade obitelji Esterházy, grb na črljenom šćitu na podnožlju s brojem 1546. kitična posuda s jednom kitom na koj rastu tri rože, imaju pokajnički križ iz sridnjega vijeka, maloplemićke familije: Dorog, crikva Sv. Lovrenca, u selu je kratko poslovao Stipan –> Konzul. Od sredine 20. st. Hrvati izgubu većinu u selu. Redoviti sastanak umjetnikov u selu. 1988. Papa Ivan Paul II. držao misijsku mašu na letilišću u Trajštofu za Panonsku pokrajinu.

L: J, GHA, 81-82; KG, 1965, 112-116; WSt, 74

Trajštofsko tamburaško društvo –> Tamburica Trajštof

TRAPP, M. W.

DJ: Häuser und Kleider bei den Kroaten in Mähren und Niederösterr, Mitteilg. Der Anthropol. Ges in Wien, 1878/8,

Trausdorf an der Wulka –> Trajštof

TRENOVAC, Marica, rodj. Fazekas

Študira filologiju i hrv. jezik u Beču (2001.).

L: HN 2001/21, 12

treti red,

svitski ljudi = laiki (oblati, konverzualci), pokajači (vezeklők) pod peljanjem fratrov, med gr.H. franjevci. Živu po regula, ke su si dali odobriti od odredjenoga reda komu pipadaju. Poznati su i salezijanci, benediktinci, Taize, …

L: wiki

TREUER, Jure, seljak

(*Hrvatski Jandrof, 08.09.1874. – †Hrvatski Jandrof, 16.01.1948., SK)

Školovanje 1880.-1886., mogućniji seljak, krovopokrivač, crikvešnjak od 1897., kroničar sela, ostalo u rukopisu.

DJ: Crikva škola, rp.; Obitelj, rp.; Gospodarenje, rp.; Krovopokrivač, rep.; Pčelarstvo, rp.; Običaji, rp.; Liki ljudem i blagu, rp.; Jačke Ciljanske, rp. ; Svete jačke. rp.; Latinum libellum, rp.; Contra … mortis, rp.; Kiticze, rp.; Mali katekizmuš, rp.; Tractatus ex eclesia, rp.; Parva legenda sanctorum, rp.; Jačke i molitvena knjiga, rp.; Hodočasna i znamenita mjesta, rp.; Pripetenja iz okolice naše, rp.; sve u Nacionalnom muzeju Slovačke u Bratislavi. Hrvatski Jandrof, Željezno 2005, monografija, HŠtD

L: Botik; HN 2006/5, 8

trgovina,

gospodarstvena grana kojom se prik tržišća obavlja kupoprodaja dugovanja svake vrsti i tako osigurava kretanje od proizvodnje do potrošnje. Razvitak je vezan uz razvitak –> gradov/varošev u ki su se održavali veliki sajmi. Uz sajmišća su se neke velikaške familije bavile trštvom. U našem kraju su poznati i priznati po oslobodjenju od kmetstva trgovci s blagom, u prvom redu svinjami.

L: HL II, 583

trgovišće,

naselja s pravom održanja sajmov. U prvom redu su to bili varoši, ki su imali od kralja ili kneza poseban privileg. I neka naša sela su dobila ta privileg, tako npr. Vorištan, VB,

L: HL II, 583

Tri Kralji,

kršć. svetak, 6. januara.

trializam,

politička ideja u A-U Monarhiji za podiljenje konstitutive na tri dijele: Austronimci, Madjari/Ugri, Slavi.

Trianonski ugovor,

kraj Pariza, med mirovni ugovor potpisan 04.06.1920. u kaštelu Trianonu (Versailles) –> Antantom i Madjarskom. U njem se priznaje nezavisnost Madj. kot nasljednice A-U. Budući da se gledalo odgovornom za PSB državni teritorij joj se smanjio za 2/3 teritorija –> Svetoštefanske zemlje. Iz toga ugovora se zapadni dio Ug. odstupio Austriji, iz kojega je nastalo –> Gradišće.

L: HL II., 583

Tridentski koncil,

ekumenski crikveni sabor u Tridentu (Trento/I) 1545.-1563. s ciljem obnovljenja i ujedinjenja kat. Crikve po Lutherovoj –> reformaciji. Ujedinjenje nije postignuto ali je koncil definirao mnogo bitnih pitanj za život u Crikvi. Na njemu je značajnu ulogu odigrao Juraj –> Drašković, ki je poslije pozvao i farnike –> Jurske biškupije na –> Sinodu u Sambotel.

L: HL II, 584

TRIMMEL, Nicole, boksačica,

(*Uzlop, 1947., A)

OŠ u rodnom selu, po tom Trgovačku školu u Željeznu, djela u LKW Walter. Svitska prvačica u Moskvi (2005.), kik-boksanje, semikontakt, tvrdi kontakt, reprezentacija, športašica ljeta 2004.

L: Glasilo, 2005/dec.

TRIMMEL, Robert, kabaretist

DJ: Čisto – mutno, 1994, dvojezične izreke i pjesme kabaretista, prijevod od Waltera –> Priora ml.

L: HN 1999/4, 11

TRIMMEL-ROŽENIĆ, Monika, slikarica, učiteljica

(*Mali Borištof, 06.11.1947., A)

OŠ u rodnom selu, gim. u Therezianumu u Željeznu kade joj je učiteljica sestra Elfriede –> Ettl. Učiteljica engl. jezika, biologije i likovnoga odgoja na –> dvojezičnoj GŠ u Velikom Borištofu. Poiskala različne tečaje znameniti austrijskih slikarov, med njimi i Antona Lehmdena u Beču i Jana Fekete u Bratislavi.

Mnogobrojne izložbe u Gradišću, Beču, Varaždinu, Zagrebu. Suosnovačica izložbene –> Galerije u Malom Bortištofu.

L: KG ’02, 106

Tripartitum,

je trodjelno djelo ug. pravnika Istvána Verböczyja u kom je sakupio običajno pravo Ugarske. Djelo je predloženo stališkom Saboru 1514. podjelom: lica, dugovanja i postupki. Akoprem ga je prihvatio Sabor i kralj, nije bio ovjeren kraljevskim pečatom. U sudskoj praksi je bio na upotribi sve do 1848., odnosno 1852., kada je stupio na snagu –> gradjanski zakonik. Na hrv. jezik je tiskan od Ivana Pergošića 1574. Jedan od najboljih interpretov Tripartituma je bio Ivan –> Kitonić.

L: HL II., 584

Trnava – Tyrnau – Nagyszombat,

gradić u Slovačkoj, sjeverozapadno od Bratislave. Središće toga kraja, od 1978. nadbiškupski grad. Imao od 1635. do 1777. veliko značenje zbog svojega sveučilišća, ko je osnovao Péter –> Pázmány. Brojni gr.H. su se školovali na tom sveučilišću. 1561. je ostrogonski nadbiškup Oláh Miklós osnovao u njem jezuitski kolegij za suzbijanje protestantizma u našoj krajini.

TRNJEGORSKI, L.

DJ: Gradišćanski Hrvati, in Jugoslavenske manjine u inozemstvu, Beograd 1938, 64-77

Trpimirovići,

hrv. vladajuća kuća/hiža u sridnjem vijeku od sredine IX. vijeka do XI. Osnivač dinastije je bio knez Trpimir oko 845.-64., ki je stvorio preduvjete za hrv. kraljevstvo. Najpoznatiji vladar je bio Tomislav (oko 910.-928.) prvi hrv. kralj. Med zadnjimi iz dinastije je poznat Dmitar Zvonimir (1075.-1089.) ki je bio oženjen Jelenom Lijepom iz kuće –> Arpadovićev, po kom pravu su pak došli ug. kralji na hrv. prijestolje.

L: HL II, 587

Trumau – Trumava

Većinsko hrv. selo u 16. st., filijala Šenave.

L: WSt, 22

trutari –> limena glazba

TRUSGNIĆ, Katica,

(Filež, 22.11.1879. – †Filež, 04.12.1951., A)

DJ: Spominki

L:HN 1971/19

Trzalica,

Časopis za tamburaše, 1988., 1992., izlazi neredovito. Gl. urednik Robert −> Sučić. Samo 2x.

Tschurndorf – Čundrof/Čulindrof –

L: WSt, 113

Tudorica – Tudersdorf – Taródcsencs

U novogradskom kotaru, u 16. st., s Hrvati novonaseljena, maloplemićki posjed. Danas pripada Tobaju.U stari popisi se spominje i kot Radovan Chench i Tudorcsancsendorf. Do kraja 19. st. imali Hrv. većinu u selu, germanizirano.

L: Breu, 64; WSt, 113

Tugomir –> pseud. Ivan Blažević

TUKAVAC Branimir –> Horvath Franjo

Turbokrowodn,

bend, formirao Mario „Fly“ Gregorić 2012., člani iz Frakanave, Fileža i Velikoga Borištofa. Vlašće kompozicije: Divojčica rože brala, Curi tiha godinica, … Dobitniki Song Challenger 2016. jačkom Marijana.

L: HN 2013/9, 9

turcizmi,

riči posudjene iz turskoga jezika. Takove riči su: boja, bubrig, žep, kat, rakija, sapun, tambura, bećar, aga, kapija, … i td. U gh. rijetke, ar su se gr.H. preselili pred intenzivnom seljenju u zapadnougarske kraje. U Frakanavskoj gmajnskoj knjigi moremo ali najti rič harač. −> Neweklowsky pripravlja študiju.

L: HL II., 592

TUREK, A.

DJ: K otázce chárvatská kolonizace na Morevû, Lidovû noviny, 01.08.1934; Nûkolik kapitol o jihomoravsk˘ch Charvátech v 16. stoleti, Hraničáfiská stráž, 193471, 58-59,66-67, 134-135, 186-187, 197-198; Charvátská šlechta na Moravû do války tfiicetileté, in Kravfisko, 1936/6, 56-60; Chárvatská kolonizace na Moravû, časopis Matice moravské, 1937/61, 49-70, 195-212, 336-390

turizam,

gospodarstvena djelatnost ka se bavi organiziranjem putovanj i smješćaja ljudi izvan njevih stalnih prebivališćev.

L: HL II, 593

TURKOVICS/TURKOVITZ

prot. fam. u Csepregu, ka se ungarizirala i prozvala Csepregi.

Mihály id. = Miho st., rodj. oko 1608. iz Cseprega, zbog religiozne netrpljivosti (prostentizam) prošao u Erdély (Sedmogradsku) i nastao uticajna peršona na dvoru Mihajla Apafia. Njegov sin Ferenc (17. 02. 1758.) je prot. prof. u Kolozsváru., nekoliko lat. djel.

DJ: Ama Szent Irás Fejtegetesben … Amsterdam 1648? Tanácsi Tükör …, Szeben 1663.

Mihály ifj. = Miho mld., evang. prof. i pastor u Kolozsváru, †1698. DJ: Dissertatio…, Fgranequerae 1687.; These de Crucio Mosis. …, Fgranequerae 1688; Pál Apostolnak A világ Gazdag Embereket …, Kolozsvár 17ö2.; Halotti Beszédek Tótfalusi Kis Miklós felett..., Kolozsvárott 1702.

L: SZJ, II. 283, XII, I578

turska –> kukorica

turski boji,

su bili neposredni uzrok seljenja Hrvatov iz stare domovine, med njimi i današnjih gr.H.. Turki su 1354. prekoraknuli Dardanele, 1389. potukli Srbe na Kosovom polju, 1453. zauzeli Konstantinopel, 1463. je pala Bosna, a 1493. na Krbavom polju potukli hrvatsku vojsku. Dalnjim napredovanjem na zapad, s namjerom zauzeti –> „zlatnu jabuku“ (Beč): 1526. Mohač, 1529. Beč, 1532. Kiseg su prisilili sve balkanske narode na seljenje, a zadnji u tom lancu su bili Hrvati. Preokrenula se je situacija s bitkom kod St. Gottharda/Mogersdorfa. 1664. i bitkom kod Beča 1683.

TUŠEK, Franjo,

DJ: Gradišćšanskohrvatski rječnik anagramov, Željezno 2002, HKDC; Gradišćanskohrvatski rječnik antonimov, Željezno 2002, HKDC; Gradišćanskohrvatski rječnik kratic, Željezno 2002, HKDC; Gradišćanskohrvatski rječnik rimov, Željezno 2002, HKDC; Gradišćanskohrvatski rječnik sinonimov, Željezno 2002, HKDC; Gradišćanskohrvatski rječnik varijantov, Željezno 2002, HKDC; Gradišćanskohrvatski kalendar, Željezno 2002, HKDC

L: HN 2002/8, 5

TUTEK, Anđelka,

(*Slunj, 14.09.1955., HR)

Univ. u Zagrebu, fil. slavistika, (1988.), lektorica u Pečuhu, doktorat na Rijeki, (2009.), knjižničarka u OŠ Nikola Tesla Rijeka.

DJ: Prilog istraživanju pučkoga kazališta u mađarskoj županiji Vaš, 6. Zbornik radova Riječki filološki dani = RFD 2006; Tekstovi u čitankama hrv. jezika u OŠ-ama županije Vaš (Mažarska), ref. Osijek 2007 na sveuč.; Jezik pučke drame – drama jezika, IX. skup kroat., Pečuh 2008., Dijalog u pučkom komadu Joška Weidingera, ref., RFD 2008.; Pučka drama Hrvata u Gradišću – Od doseljenja do kraja 20. stoljeća, Rijeka 2009., dokt. disertacija; Julijana Kreposna na gh. pozornici, ref. u Budimpešti, 2010.; Ivan Zakall – žanrovski model crkvenih prikazanja, in Kanoni doma i vani, Budimpešta 2010., 237-242; A Wealt of Theatre Among Gradišće Croats, HIZ Matice, 2012; Prilog istraživanju pučkoga kazališta u Mađarskoj županiji Vaš, Zbornik radova, 6. DFD, Pečuh, 511-524;

1. wiki

TYRAN, Filip, muzikolog

(*Beč, 06.07.1986., A)

Muzička kultura gr. H.

DJ: Jačkar, novotisak 2020.

TYRAN, Katarina, slavistkinja

(*Beč, 18.08.1982., A)

2007. mag. u Beču, 24. febr. 2014. Berlin Humbolt univ., slavistika, „Magna cum lauda“.

DJ: Das Klingenbacher handschriftliche Fragment. Das älteste bekannte und erhaltene Schrift- und Sprachdenkmal der Burgenländischen Kroaten, Wien 2007, dipl. dj.; Identitäre Verortungen entlang der Grenze: Verhandlungen von Sprache und Zugehörigkeit bei den Burgenländischen Kroaten, Berlin 2014, diss.

TYRAN, Petar, novinar, pjesnik

(*Gijeca/Novo Selo, 27. 10. 1955.,)

Odrasao u Novom Selu, dolnje razrede u Niuzlju, gornje na MUPED-u, Marianum u Beču, …, študij anglistike i slavistike na sveučilišću u Beču, aktivan član –> HAK-a, urednik časopisa –> Pokus, glavni urednik −> HN, od… kot tzv. –> živa subvencija, tajnik –> Volksgruppeninstituta u Rušti. Zastupnik i predstavnik gh. književnosti i poezije na različni vrsni gremiji i simpoziju sridnjoeuropskoga prostora.

DJ: izd. monografije Kolo-Slavuj, 1981, skupa s Juricom i Klausom –> Čenarom; izd. Ptići i slavuji– Hawks and nightingales, Beč 1983; Svetačni spis prilikom 35-lj. jubileja HAK-a, Wien 1983; Die BK – retro- und perspektiv, Politische Bildung, 1986/2, 118-124; Kako živu i ča stvaraju GH u Austriji, in Narodni Kalendar, Budimpešta 1986, 65-69; Von „Oj Jelena“ zu „Rock me, Mare“, in Gerald –>Nitsche Österr. Lyrik und kein Wort Deutsch, Innsbruck 1990, 47-95; Hrvatski bal u Beču, Beč 2007, ur;

L: Die Presse, 12/13. Nov. 1999, 7