verzija 9_2023

Z, z

zabavna muzika/mužika,

usmirena je na široku slušateljsku publiku za zabavu. Med gr.H. su to bile na početku narodne jačke i ciganska muzika, nek od druge polovice XIX. st. znamo za zabavnu muziku na piri i bali, tančeni zabavi. Producirale su takovu muziku tzv. muzičke bande različnoga sastava.

Pinka band, …VP, …

ZADROVIĆ/ZADROVICH, Bernadeta/Bernadett, filološkinja

(*Prisika, 09.07.1958., H)

DJ: Identitástudat és nyelvhasználat összefüggése a Szombathelyen élő gradistyei horvátok körében, in Bibliotheca Slavica Savariensis III, Szombathely 1996, 107-116; Napisi nadgrobnih pločov u Prisiki, Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Pečuh 1997/2, 292-304; A Peresznyén élő gradišćei horvátok ča nyelvjárásának morfológiai és lexikai sajátosságai, Budapest 2001, dis.; Jezik udžbenika na području današnjeg Gradišća od 50-ih godina XIX. st. do 1921. godine, in Hrvati u Budimu i Pešti, Budimpešta 2001, 305-315, isto 489-494, Sv Qurinus biskup u Siscii, mučenik u Savariji, SSS, Szombathely 2003, 541-545; Knjige napisane za gradišćanske Hrvate tiskane u Budimu, Pešti i Budimpešti u 19.st.; Germanizmi u govoru gradišćanskohrvatskoga naselja Prisike II., in IV. Međunarodni kroatističkli znanstveni skup, Pečuh 2004, 121-128; Govor Prisike, Szombathely 2006, disertacija; Nadimci u gradišćanskohrvatskom naselju Vedešinu, IX. skup kroat. u Pečuhu, 2008.; Studije o Gradišćanskim Hrvatima u Mađarskoj, Szombathely 2009

zadruga –> družina

Zadunavlje,

geografski pojam za Transdanubiju ograničen na sjeveru i istoku Dunajom, jugu Dravom i Murom, a zapadom Alpi. U središću toga prostora je Blatno jezero.

Zagersdorf –> Cogrštof

Zagersdorfer Pfarrnachrichten,

Cogrštof 1978, izdaje Farski savjet Cogrštof 1978.

ZAGLARA = Zagrebačka Glazbena Radionica,

glazbena poduka i stvaralaštvo, započelo 1980. od 1990. privatno, aktivno dičje glazbeno stvaralačtvo, ravnatelj Darko Vađić. Obdjelali i pjesme iz Veselo ljeto (F. –> Meršić, D. –> Lemperg, A. –> Leopold, –> Miloradić) i uvježbao s pjevačkim zborom „Pahuljice.“ Predstavili gh. djela u Beču i Gradišću.

DJ: Pahuljice, dječji pj. zbor, Zagreb, 1989, kazeta UCAY673

zagonetka –> ganjka

Zagorka –> Jurić Zagorka, Marija

ZAGRABIENSIS, Stephanus, svećenik

Njegove knjige bile zastupane i po farski knjižnica u Gradišću.

L; Horányi III, 578-580

Zagreb

Glavni grad Hrvatske, leži na podnožju Medvednice i na obali rijeke Save. Med gr.H i bijeli Zagreb grad. Prvi put se spominje 1094. (Kaptol), a Gornji Grad kot Gradec 1242. Osnovana biškupija od ug. kralja Ladislava 1094. kada se i po prvi put spominje. Upravni, kulturni, školski, prometni, … centar Hrvatske.

Záhorska Bystrica/Bisstrica – Pozsonybeszterce – Bisstrenitz

Gospodar Gáspár Seréddy. Hrvati se uselili sredinom 16. st. i imali većinu, u 18. st. pola hrv. pola slov. u 16. st su imali –> glagolitskog farnika Matijaša (1561.), slovakizirano u 19. st.

L: Breu, 118; WSt. 38

Zahorská Ves

Još i u 18. st ima Hrvatov, slovakizirano.

L: WSt.121

Zajačimo si,

pjesmarica HKD-a, žepnoga formata, već nakladov. Priredili: Rudi Prikosović, Alfons –> Kornfeind 1976. 2. izd, Mate –> Kliković, Feri –> Sučić 2003. 4. izd. s notami. Od 2014. i app.

Zajčje Selo – Hasendorf im Burgenland – Nyúlfalu/Vasnyúlfalu

Novogradski kotar, Franc −> Batthyány 1530. poklonio svojemu podaniku maloplemiću Šimonu Zaychichu, ki je dopeljao jedan dio Hrvatov u njegovu gospošćinu. Čisto hrvatsko selo do 1910. ljeta, potom asimilacija, germanizacija, 1951. se već nigdor nije priznao Hrvatom.

L: Breu, 65; WSt, 107

ZAJÍČKOVA, Mária,

DJ: V’ytvarné poátie mokrohájskej v˘šivky, in „Chorvátska narodnost’ na Slovensku, Bratislava 1999, 172-180

ZAJONC, J

DJ: Bemerkungen zur heutigen Spitzenklopperei in der Gemeinde Chorvatsky Grob, in Hrvatske čipke u Europi, Lepoglava 2000, 23-30.

ZAKAL/ZAKALL, Ivan/Johann, svećenik, dramski pisac

(*Cogrštof, 21.01.1940. – †Vulkaprodrštof, 24.12.2007., A)

OŠ u rodnom selu, mali seminar u Matrštofu, teologiju u Beču, posvećen 1964. Kapelan, farnik u Pinkafeldu, Bijelom Selu (1999.), Melindrofu, regens sjemenišća (1995.-1995.). dušobrižnik u Najfeldu (1998.-1999), od 2000. do 2005. u Illmitzu. Na zadnje dušobrižnik u uzi u Željeznu. Pisac duhovno-crikvenih dramskih igrokazov. Više nagradov.

DJ: Križni put – Sehen wir das Licht; drame: Stari teštamenat, 1969, rp.; Prodika Ivana Krstitelja, 1970, rp.; Adventska igra, 1971, rp.; Božićno pripetenje, 1972, rp; Na putu u Betlehem, 1972, rp.; Protest, 1972, rp;  Dva putujući u Emaus, 1974, rp.; Na putu človika, 1974, rp; Kristuš živi med nami, 1975, rp.; Kruh i hvala, 1975, rp.; Gospodarica, 1976, rp.; Hvala sliši seljaku, 1977, rp.; Marijino pohodjenje u današnjem času, 1977, rp.; čekanje človičanstva na svojega otkupitelja, 1977, rp; Samo mati, 1977, rp.; Seljak i kosa, 1977, rp.; Stari prijatelj, rp. Razgovor na čast riči, rp; prijev. Čarobni vračitelj, 1979, rp; Ki primu svitlost Kristuševu – zovu se dica Božja, 1981, rp; Obnovi mi moju Crikvu, 1981, rp.; Gledati, čitati, misliti, moliti, živiti, Željezno 1983, pjesme, i nimšk.; Marija – Apoštoli i Duhi, rp; Liturgična igra prik sv. Petra i Pavla, rp; I mi potribujemo pohodjenje, rp; Ipak, rp; Jezuš živi, aleluja – on naše ufanje, rp; Majka Wong, rp; Dva razbojniki, rp; Igra od sv. Elizabete, rp; Svitlost -meditacija za Novo ljeto, rp.; Zahvala Bogu, rp.;

L: HN 1984/1-2, 6; HN 1990/5, 8; HN 2000/4, 8;

zaklada/fundacija,

stvorena od bogatijih pojedincev, firmov, staviti zajednici ili pojedincem pineznu ili duhovnu potporu na raspolaganje s osobnom ili institucionalnom kontrolom. Najvećkrat u obliku kakove potpore za študij, ada štipendije: Mate Barilić, jurski kanonik (1749.) za familiju Ratković i Barilić iz Trajštofa; Štefan Roženić, koljnofski farnik (1703.) za djake iz svoje rodbine; Fülöp Pallesch, požonski kanonik (1805.) 3 štipendije za humanznanosti; Jandre Zančić, jandrofski farnik (1865.) za školare/študente iz Hrvatskoga Jandrofa, Dolnje Pulje, Pervan i Mučindrofa ili hrv. sel na Hati i Poljanci. Wlasits János za siromaške študente i Kelcz zakladu. Lovre −> Karall (), Štefan László ().

Većinom su ove zaklade propale za vrime Prvog svitskog boja.

Zaklada dra Lovre Karalla, = Karall Stiftung,

nagradjuje svako drugo ljeto djela iz političkih znanosti, znanosti, umjetničtva, publicistike, u prvom redu u vezi s grad. prostorom.

Zaklada biškupa, Štefan László,

Zala županija,

najjužnija Zapadne Ugarske/Madjarske u koj su isto stanovali Hrvati, ki su se doselili u vrime turskih bojev, ada u 16. I 17. st. u te kraje. To su sela: Tótszentmárton, Tótszerdahely, Molnári, Semjénháza, Petrivente, Belezne, … Danas pretežno madjarizirana sela.

L: Edit Kerecsényi, Die Kroaten im Komitat Zala, Minderheiten und Reginalkultur, Wien 1981, 183-204

Zapadna Ugarska,

obuhvaća županije Mošon, Šopron, Vaš, Zala, od kih županijov su 1921. otkinuli zapadni dio, dali u mirovni ugovori –> St. Germain, –> Trianon i protokoli u Veneciji Austriji i stvorili austrijsku saveznu zemlju Gradišće.

Zapadnougarski Hrvati –> Gradišćanski Hrvati

ZAPLATNIK, Johann

DJ: Piszanicza duhovnoga kerschanskoga nauka,

ZARADIĆ, Branka/Branislava, kroatistkinja

(*Lovreć, 07.09.1932., HR, A)

Gimn. u Splitu, filozofski fakultet Zagreb, lektorica hrv. jezika na sveučilišću u Beču (1967.-1997.) kod koje je učio cijele red gr.H. hrv. knj. jezik. Predsjednica MH u Beču (2002.).

DJ: Književnost moj život, Željezno 2009, HŠtD

L: HN 1997/26, 5;

ZARICH, Petar,

(*Trajštof, 23.06.1852. – †Bijelo Selo, 10.09.1918., A)

DJ: Duhovne jacske zame Petra Zaricha, 1871, rp, u bišk. Arhivu Željezno.

zastava,

kusić štofa/tkanine simbolski utvrdjeni farbov, najvećkrat izvišena na drugu/štanjgi, hasnuje se kot simbol identifikacije. Med gr.H. obljubljene crikvene i društvene zastave, npr. Svete Cecilije, Hrvatskoga pjevačkoga društva Harmonija u Velikom Borištofu, Stalnosti u Čajti, pjevačkoga zbora u Sambotelu 2004; šahovnica u Vedešinu; zastava u Bijelom Selu, Celindofu, Dolnjoj Pulji, Novoj Gori, Umoku, Klimpuhu, Koljnofu, Pajngrtu, Marijanska u Centru u Beču, …

L: zviranjki iz HN

Zaštita –> obramba

Zavod za hrv. jezik –> Institut za hrvatski jezik

Zbirka sakralne umjeynosti – Prisika – Magyarországi horvátok keresztény Gyűjteménye – Peresznye,

osnovana trudom i inicijativom farnika Štefana Dumovića.

Zbirka Zvonarić,

Od Štefana –> Zvonarića st. prikupljene i poklonjene knjige i dokumenti u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Katalog, Zagreb studeni 2010.

L: HL II, 723; Zbirka knjiga gradišćanskih Hrvata nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,

ZBGO –> Zweisprachiges Bundesgymnasium Oberwart – Felsőőr – Borta

Zbor i tamburica Frakanava,

je zbor (1988.) i tamburica (1995.) u Frakanavi, utemeljeni po inicijativi Joške

–> Weidingera.

DJ: CD: Zvana Frakanave, 2005.

L: HN 2005/51-52, 10

Zdenac/gušterna,

diboka iskopina, jama, podgradjena kamenom ili dudami, ka služi za lovljenje, sakupljanje podzemne vode. Zaštićena nadgradnja od driva ili kamena, zgora valjak na lanac (boncljin), posebna krukasta naprava ili se vadi voda s ključem. Većinom na gospodarstveni dvori, polji za napajanje blaga.

L: HL I, 1271

zdravstvo,

organizacija zdravstvenog zbivanja. Prve organizacije u sridnjem vijeku. Velike zasluge imaju različiti duhovnički redi, kot npr. Barmherzigen Büder, Johaniti,

ZEICHMANN, Andrea Maria, slikarica

ZEICHMANN, Doroteja, Dorotea, rodj. Lipković/Lipkovich. pjesnikinja

(*Klimpuh, 22. 06. 1957., A)

OŠ u rodnom selu, študij u Ameriki (1975-1976), študij za tumača engl. i ruski na sveuč. u Beču. Glavna urednica –> novoga glasa (1982.), jedno vrime živila u Pragu. Publicirala pjesme i prozu nim. I hrv. u različni literarni časopisi. Na nju djeluju književniki Franz Kafka i F. M. Dostojewski.

DJ: Gedichte nach 1984, 1985.; Mačka lovi miša, 1993, novela, rp; Keine Erinnerungen mehr – Nema uspomena, Prag 1994, pjesme; Immerwährender Literaturkalender Prag, Prag 1996.; Mrtvi na odmoru, Željezno 1999, pjesme i proza; Schriftbilder, Portraits und Texte aus dem Burgenland, Weitra 1999.; Splitter, 2004, proza, rp; Brief an die Mutter, 1991, proza, rp; Čežnja u noći, Novi glas 1982/2, 1983/3; novela;  Sand in den Augen, proza, rp; Der Wunsch, proza, rp; Der Friedhof, proza, rp; In der Kirche, proza, rp; Die Wiederkehr, proza rp; Jedem das Seine, proza, rp; AS – DZ Dopisivanje Augustina Blazovića i Doroteje Zeichmann 1992.-2004, Željezno 2014, HKD; Od jutra do noći, 2021, pjesme, dvojezično; Teta Mare, 2023, anegdote, dvojezično..

L: HN 1994/44, 4; HN 2000/5, II

ZEICHMANN-KOCSIS, Jelka/Helene

Stručna tema narodna jačka,

DJ: Studie zur Überlieferung und Form des erzählenden Liedgutes bei den Kroaten im Burgenland, Wien 1990, dipl. dj.; Die weltliche Vokalmusik der burgenländischen Kroaten, in …und sie singen noch immer …, Eisenstadt 1998, 25-80

L: HN 1994/45, 4

ZEICHMANN, Martin, svećenik

(*Trajštof, 08.11.1802. – †Frakanava, 14.01. 876., H)

Posvećen u Juri 1826. Farnik u Frakanavi (1840.-1876.), s vlašću je imao poteškoć zbog Jelačićevih vojakov 1848. Zbog toga je imao hižni pritvor, proveo ga je u Juri, u sjemenišću. Narodni spisatelj.

DJ: Poštuj oca i mater, Kršćansko Katoličanski Kalendar 1864; Tri Bosje Kriposzti, ke sze szaki dan a oszebuino po szpovidi y Pricseschany moraju pobosno moliti, 1867; Najplemenitiji čin, NN 1910/2, 3; Ne našpotkuj se z Boga, KsvF, 1912; Bog svoje ne zapusti, KsvF, 1913

Zeleni – Die Grünen/Grüne Alternative,

stranka nastala krajem 70-ih ljet iz gradjanske inicijative i braniteljev okoliša. Teme ekologija i manjine. Ojačali za vrime protestov protiv Atomske elektrane Zwentendorf (1978.), hidroelektrane na Dunaju kod Hainburga (1984.) i demonštracijov za mir (1981., 1984.) 1986. su se ujedinili Vereinte Grünen Österreichs i Alternative Österreich u Grüne Alternative, od 1993. Die Grünen – Die Grüne Alternative. U parlamentu su zastupani od 1986.

L: wiki

Zelenjaki,

Gerištofska tamburaška grupa. (2006.)

ZELFEL, Hans Peter, arhivar

(*Mödling,01.04.1944. – †Mödling, 22.07.2017., A)

Početkom 2009. otišao u mirovinu.

DJ: Das heutige Burgenland als Ziel und Ausganspunkt grenzüberschreitender Wallfahrten in der karthographischen Darstellung, Tagungsbericht 17. Österr. Historikertag, Eisenstadt 1987, 1989, 234-236;

ZEMAN, Jozef,

DJ: Hrvatska naseobina kod Bratislave, Hrv. učitelj, Zagreb 1925, 97.

Zemaljsko kazališće,

upravitelj Otto Kery

Zemlja Gradišće = Burgenland,

savezna zemlja A., nastala St. Germainskim (1919.) i Trinanonskim (1920.) mirovnim ugovorom. Iskinuta iz zapdnougarskih županijov Vaš, Šopron, Mošon. Susjedne zemlje su na istoku Ugarska, na jugu Slovenija na zapadu Štajerska i Dolnja Austrija, na sjeveru Slovačka. Naziv po velikom broju gradov/utvrdov, osebito Pressburg, Wieselburg, Ödenburg, Eisenburg. Na hrv. jez. prijevod od Miloradića: Gradišće, ug.  do sada neutvrdjeno: Várvidék, Lajtabánság, Őrvidék,

L: wiki

ZEMLJAK, Paul,

(Uzlop,)

naivni kipar

L: HN 1998/33, 6

Zemlje korune sv. Štefana,

su dijeli ki su od sridnjega vijeka potpadali pod korunu Sv. Štefana: Slovačka, dio Rumunske, dio Srbije, Slavonija, Hrvatska, Medjumurje, Gradišće s centralnim kotlom Karpatske doline.

ZENKO, Franjo, filozof

(Adamovac, 21.04.1931. – †Zagreb, 25.04.2017., HR)

Diplomira na sveučilišću u Zagrebu filozofiju i germanistiku., gim. profesor, 1964. Asistent na filozofiji., 1967. Udaljen je s fakulteta (antimarksizam). Osnivač HSLA = Hrvatska socijalno-liberalna stranka.

Bavio se i filozofijom MMM. Meršićevo razumijevanje i određenje filozofije, in Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Zagreb 1989/15. 149-160.

L: HSLS, wiki

ZENTAI, Pál, slikar

Oženjen s Arankom Barilović iz Petrovoga Sela, slike iz Petrovoga Sela, Čatarske Gorice, Hrvatice. Izložba prilikom 25. ljetne smrti u Sambotelu, Galerija Medium, 2012.

L: HG, 16. veljače 2012., 10

Zetori,

sastav mužikantov, Mjenovo.

L: HN 2005/35, 17

ZGODIĆ/SGODICH/SZGODICS/ZGODICH, Jandre/András, svećenik

(*Rasporak, 1665. –†Jura, 15.05.1743., H)

Završio gim. u Juri (1689.), farnik u Prisiki (1694.-1698.), Vedešinu (1698.-1703.), Pandrofu (1713.), naddesetnik Medjurablja, pak Lučmanskoga dekanata (1716.), mošonski nadesetnik (1718.), nimški kapelan u Juri (1703.-1713.), direktor jurskoga sjemenišća (1718.-1720.), jurski kanonik (1713.), mecen izdanja –> Horvaczko evangyelje, 1732., osnivač –> Deficientie. (Sliku imaju u sjemenišću!)

L: Bedy II, 263; KG 2003, 49

ZGOLANIĆ/SKOLANICS, Jožef Franjo, liječnik

(*Uzlop, 26.01.1720. – †, 20.11.1785.)

Školovao se je u Željeznu, gimn. u Šopronu, študij filozofije u Beču, doktorat u Bologni, kade počinje djelovati, vrati se u Beč, Požon (1746.). Za svoje zasluge dostane plemićku tituli de Hódos.

DJ: Perdemissa reflexio super benigno mandato regio die 20. Maii an. 1767. … Posonii 1767; Pripremi tekst zdrastvenoga zakona Generale Normativum in Re Sanitatis, 1770; Benignum Normativum, Posonii 1770

L: KG ’01, 38-39; SyJ, XII, 1187

ZICHY-MESKO, plemićka obitelj

Ka je 1708. dobila posjed u Filežu i Undi i posjedovala do 1998., palača u Šopronu.

ZIGH –> Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov

Zillingtal –> Celindof

ZIMÁNYI, Vera, povjesničarka

Profesorica na katoličkom sveučilišću –> Pázmány Péter u Budimpešti.

DJ: Der Bauernstand der Herrschaft Güssing im 16. u. 17. Jh, BF 1962/46. Eisenstadt 1962; A Rohonc-szalonaki uradalom és jobbágysága a XVI-XVII sz., Budapest 1968; Hrvatske migracije 16.-17. st. u madžarskoj stručnoj literaturi

ZIMMERMANN, Bernhard Hans,

(*Nimški Jandrof, 31.07.1904., – †Beč, 1993., A)

Ev. pastor i istraživač povijesti ev. Crikve.

DJ: Das Luthertum in Eisenstadt, Eisenstadt 1935; Die kroat. Besiedlung des Burgenlandes, BHbl 1950, VII Reformation und Gegenreformation bei den Kroaten im österr.-ung. Grenzraum, BF 1950/8, Eisenstadt 1950; Die Bedeutung Wiens für Reformation und Gegenreformation bei den Kroaten und Slowenen, Jb. 2 Bd, ???;

ZIMMERMANN, Edmund, profesor i nadzornik

(*Mogersdorf, 13.03.1925. – †Matrštof, 10.11.2013., A)

DJ: Die BKr., Österr. in Geschichte und Literatur, 1961/8

ZIMMERMANN, Fritz

DJ: Die kroat. Ortsnamen des Bgld., Wien 1948; Der kroat. Bernstein, VuH 1948/10,6-7; Die Slawistik in der Namenforschung des bgld. Raumes, Inst. Für Slawistik der DAdW., Berlin 1963/29

zipka, kolijevka,

tradicionalno u domaćinstvu izdjelana mala posteljica, ležajka za malo dite. Najčešće oblikovana kot škrinjica s polukružnimi završetki za ljuljanje, zibanje diteta. Završetki su čudakrat nakinčeni narodnimi motivi. Postoji i udubljeno deblo, korito, pletena košara, ka se čudakrat obisi na gredu.

L: HL I, 613

ZIRAL = Zajednica izdanja „Ranjeni labud“

Izdavačka kuća/hiža, pokrenuta od trih franjevcev Hrvatov u izbjegničtvu.

Nagrada Ghknj II (2000.), dvojezično hrv.-nim. izdanje i za gr.H.: Šimun Šito Ćorić, Naš čovjek KRABAT/Unser Mann Krabat, Željezno 2020, tisak u Mostaru.

L: MI 2005/10, 25-27

ZIRKOVIĆ, Martin, prof.

(*Vulkaprodrštof, 28.08.1952., A)

DJ: ur. Pjevajte nove pjesme, gradišćanskohrvatske ritmičke pjesme 1986; Pausewang Gudrun, Mir dojde iz srca, Željezno 1989, HŠtD; Wulkaprodersdorf eine Gemeinde stellt sich vor- Vulakprodrštof – Selo se predstavlja, Wulkaprodersdorf 1992, ur.;

L: HN 1986/31, 6; CGG 1992/34, 8;

Zlatni mikrofon,

nagrada Djelatne zajednice u Austriji za zasluge širenja narodne muzike, dobio –Feri –> Sučić za CD ???

ZLATARITS, Karl, političar

(Rorigljin, 13.09.1877. – †Beč, 16.01.1979., A)

Rudar u rudniku antimona u Solunaku. Politički mandar u ZS (1925.-1927.).

L: PHdB 136

Zlat(n)a jabuka,

u turskom razumivanju grad Beč.

Znameniti i zaslužni Hrvati 925-1925, Zagreb 1925., djelatni odbor,

leksikon.

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov = ZIGH / Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten,

postoji od 1994., sjedišće u Željeznu, od 2005. u Trajštofu. Zadatak: sistematsko istraživanjei dokumentacija duhovne i materijalne kulture gr.H na znanstvenoj bazi, izgradnja znanstvene knjižnjice. Predsjedniki: Joško –> Vlašić, Agnjica –> Čenar-Schuster, Zlatka –> Gieler,

L: Fröhlich 57-58

Znanstveni zbornik,

časopis –> ZIGH-a u Željezno, od 2002., xxx

Znika, Marija, prof. filologija

(*Podgajci/ HR, 17.11.1946., HR)

OŠ u rodnom selu, gim. Našica, fil. Fakultet Zagreb, dipl. 1970., magisterij 1984., doktorat 2001., zaposlena u Institutu za jezik JAZU, mirovina 2008.

DJ: suradnica Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, Željezno 2003.

L: PLP 2011, 508

Zohor − Zager

Mala slovačka općina s hrv. većinskim hrv. useljeničtvom iz 16. st., poslovačeno.

Botik, 38; WSt, 122

Zora

časopis osnovan od Ferija –> Sučića

ZORA –> Društvo gh. pedagogov (1990.), predsjednik Toni Berlaković.

L: HN 2008/46, 2

ZOSIMUS –> Golubits Tamás

ZÖLSS, Romano, graditelj muzičkih inštrumentov

(*Beč, 1923. – †Frakanava, 10.12.2016.)

došao u Frakanavu 1970., živio u Frakanavi, 1971. postavio firmu za gradnju instrumentov, orguljov i tambure, med drugimi instrumenti počeo graditi i –> tambure, dobrotvor tamburaških društav.

L: HN 2000/21, 15; HN 2016/52, 25

zrakoplovstvo,

svaka vrsta letenja.

Zrinski,

velikaška hrvatska obitelj, knezi Bribirski plemićke grane Šubićev. Nazvani po gradu Zrin u Dolnjem Pounju kojega je Juraj Zrinski dostao od Ludviga Anžuvinca. Odatle postupno širi svoje posjede na Kupi i Uni. Posebnu ulogu počnu igrati u povijesti od kraja XV. st. Uz Frankopane najmoćnija familija u Hrvatskoj. Ističu se u borbi protiv Turkov, osebito Nikola Šubić Sigetski (1508.-1566.), Nikola (1620.-1664.), ki je ujedno bio i najznačajniji ugarski književnik svojega vrimena i Petar (1622.-1671.) ki je diozeo u uroti velikašev i zato izgubio 1671. glavu u Bečkom Novom Mjestu. Jelena (1643.-1703.) je žena ugarskoga kneza i buntovnika Ferenca Rákoczyja. U književnosti je poznata književnica Katarina. Po uroti slijedi slom obitelji.

O bitki poid Sigetom postoji narodna jačka, ku ali Kurelac nije uvrstio u svoju zbirku. –> HN2007/38, 8

L: HL II., 719

ZRINJSKO-FRANKOPANSKA urota

pokret hrv. i ug. plemićev protiv Habsburgovcev i njeve centralističke politike po Vašvarskom miru 1664. Na početku je bio ban Nikola −> Zrinjski na čelu, po njegovoj tragičnoj pogibilji ug. palatin –> Wesselényi. Po njegovoj smrti pokret pelja Petar –> Zrinjski i Krsto –> Frankopan, a u Ug. Ferenc –> Nádasdy. Cesar i kralj Leopold I. je otkrio zavjeru i zbog veleizdaje dao usmrtiti 1671. peljače u Bečkom Novom Mjestu i Beču. U Ug. se zove Wesselényijeva zavjera (összeesküvés). 2016. spomenploča u Eberavi, kaštel Erdődy. Postavljen spomenik u Bečkom Novom Mjestu, 1921/ili 1922.?, poprsje.

L: HL II, 721; HN 2016/52, 8

ZSIWKOVITZ/SCHIWKOVITZ,

se je prozvao umjetničkim imenom pjevač iz Fürstenfelda, hit pjesma Steierer Bub, Wochenlang steh’ ich do…

L: ORF em. 22.10.2004, 11.30

Zuberbach –> Sabara

ZVAROVÁ, Z

DJ: Pamiatkové hodnoty Rusoviec, Rusovce 1208-1998, Rusovce 1998;

Zviranjak – folklorno društvo u Prisiki

zvon,

samozvučno glazbalo liveno iz mida, bronze. Ima signalnu funkciju, npr. crikveni zvoni pozivaju na bogoslužbu, vičernju, crikveni obred. Ili se zvoni pred tuču. Sridnji ili mali zvoni označuju da je ki umro, mali zvončići da neko ulazi u stan, kloštar, a čisto mali se obisu na sana i blagu za vrat.

Liveni su cilindrično s poklopnom krunom u koj postoji mogućnost za pričvršenje klatila ili bačića.

L: HL II, 724

ZVONARIĆ, Gertruda, pjesnikinja

(*Mjenovo, xxx)

Pjesme u HN 1997. ???

ZVONARIĆ/ZVONARICS, Imre/Emerik, prot. pastor

(*Sárvár, 1570. – †Čepreg, 06.01.1621., H)

Školovao se je u Wittenbergu, od 1602. lj. je u službi protestantske crikve, 1614. je u Čepregu. Ubili su ga cesarski vojaki 1621.

DJ: Disputatio II …, Wittenberg 1601; Disputatio XII …, Wittenberg 1601; A szent irásbéli hitünk ágainak bizonyos móddal és renddel három könyvekre való osztása, Keresztur 1614; Pázmány Péter hitünk pirongásai, Kereztúr 1615, skupa s Nagy Benedekom?

L: SzJ XIV, 1921

ZVONARIĆ, Jakob, režizer

(*Mjenovo, xxx, A)

MI Mjenovo je nagradila režizera 2003. seoskom kazališnom nagradom „Tetac Franc Kunin“.

L: HN 2003/26,

ZVONARIĆ/ZVONARICS, Juraj/György, prot. pastor

(*1620. Xxx, H)

Učio u Wittenbergi oko 1620., odgojitelj u fam. −> Batthyány.

L: Rövid felelet, Csepreg 1926); Postilla (od oca), Csepreg 1627.

ZVONARIĆ, Katarina, slavistkinja

(*Veliki Borištof, xxx)

DJ: Die Kalenderliteratur der burgenländiscchen Kroaten von 1806 bis 2012, Wien 2013, dipl. dj., pojavilo se je i kot knjiga ZIGH knj. 8 (2013)

ZVONARIĆ/ZVONARICS, Miho/Mihály, prot. pastor

(*Sárvár, 1570. – †Sárvár, 27. 02. 1625., H)

Otac mu je šuster kod −> Nádasdyjev u Sárváru. školovao se je Čepregu, Komarnu i Straži, 1590. je lektor u Keresturu, pastor u Sakonyu (1595.), Cenki (1606.), Sárváru, dvorski pastor Pavla Nádasdyja, od 1620. superintendent Šopronsko- Željezanske prot. Crikve.

DJ: Pápa, nem pápa, Keresztur 1603; Magyar posztilla 1-2, Csepreg, I.  1627, II. 1628; Az úr vacsorája

L: SzJ, XIV 1921

ZVONARIĆ/ZVONARICH, Štefan ml., učitelj

(*Veliki Borištof, 28.07.1949., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Željeznu, dir. GŠ u Velikom Borištofu, kantor i gorljiv djelač na narodnom polju. Suosnivač –> Galerije u Malom Borištofu.

DJ: Kritische Betrachtung der kroat. Geschichte und Anwendungsmöglichkeiten auf der VS-Oberstufe, Eisenstadt 1971, dipl. dj. PA; ur. 800 ljet Veliki Borištof, 1995; Povijest Velikoga Borištofa, 1998, dokumentarni film; DIA serije gr.H; suorganizator izložbe 80-ljet HKD; Povijet gradišćanskih Hrvatov, šk. knj. Željezno 2018, HKD, skupa s N. −> Benčićem i M. −> Šašićem.

L: CGG 1999/38,6; HN 1995/35,8

ZvonariĆ/Zvonarich, Štefan/Stefan st.

(*Veliki Borištof, 10. 08. 1911. – †Gornja Pulja, 18. 10. 1988., A)

OŠ u rodnom selu, gim. u Željeznu, učiteljsku šk. u Strebersdorfu kod Beča, učitelj: Filež (1931.-1932.), Mjenovo (1932.-1938.), Kerestur (1938.-1940.), vojska, od 1946. ravnatelj GŠ u Štumi, kotarski školski nadzornik (1950.-1975.), študira slavistiku u Beču, mirovina na Gornjoj Pulji. Organizirao Sridnjogradišćanski učiteljski zbor, korektor, priredjivač, sudjelač i mentor mnogih gh. projektov i izdanj. Jedan od autorov gh. rječnika, predavač na znanstveni skupi u Zgbu. Sudjeliva s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnjicom u Zagrebu, kade postoji –> zbirka Zvonarić, sakupio jednu od najbogatijih gh. zbirku knjig, naša izdanja, tit.: vladin savjetnik.

DJ: Čitanka za 2.,3. i 4. razred hrv. o. šk., Beč 1950; Ignac Horvat – Heimatdichter und Volkserzieher der BK, Die österr. Nation, 1963/11,166; Mein Heimatbezirk Oberpullendorf, Heimatkundlicher Arbeitsheft, Oberpullendorf 1965; Kratak pregled pismenosti i književnosti Grad. Hrvatov u 19. st., KG 1980, 43-49; Franjevci kao utemeljitelji nabožne literature u grad. Hrvata, Zbornik Kačić, Split 1982, skupa s I. Karallom; Fra Lovrijenac Bogović (1719-1789) – znameniti gradišćanski franjevac, in Kačić 1082, 95-105; Deutsch-burgenländischkroatisch-kroatisches Wörterbuch, Eisenstadt-Zagreb 1982, s dr. suradniki; Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, Zagreb-Eisenstadt 1992 s dr. suradniki; Glazbena pšočetnica, b. lj.

L: HN 1975/33-34. 1-3; HN 1981/30-31, 1-4; HN 1986/42, 3; HN 1988/44, 4; MI 1961. (11.11.)

Zvončin – Wunschelsdorf – Harangfalva

Hrvati se uselili 1547. i imali 2/3., slovakizirani.

L: Botik, 38-39; Breu, 116; WSt, 137

Zweisprachiges Bundesgymnasium Oberwart – Dvojezična savezna gimnazija Borta – Kétnyelvű szövetségi gimnázium Felsőőr,

Osnovana 1991., nova zgrada 1995.

Zwerndorf − Cvendrof

u DA, gospošćina Angern, 1595. još nima Hrvatov, od kada pripade Marchegg gospošćini se počnu doselajavati Hrvati. Još u 19. st. skoro čisto hrv. selo. Sve do 1783, se je podučavalo hrvatski.

Brojidba 1869. još 98% hrvatski, od 1875. Dolnjoaustrijski školski savjet zapovi da u DA se more samo nimški podučavati, germanizirano.

L: Breu, 132; KG ’94, 32; WSt, 30

Zwingendorf

Imali u 16. st. hrv. manjinu, germanizirano.

L: WSt, 37

Zwölfaxing bei Schwechat

Hrv. manjina u 17. st. ka se je asimilirala, germanizirala.

L: WSt, 18

ZWITKOVITS, Heinrich,

DJ: Die Blasmusik der Kroaten im Burgenland, in … und sie singen noch immer, 149-174; Die Pflege der zivilen Blasmusik im Burgenland im Spiegel der allgemeinen hist. Entwicklung, Tutzing 1993;

ZSIGA, Tibor, povjesničar

DJ: „Communitas fidelissima“ Szentpéterfa, A magyar-osztrák határmegállapítás 1922/23; Szombathely 1993.