Robert Hajszan – IH na DM u MB

Izabrana djela Ignaca Horvata

Mali Borištof, 6. 9 .2024.

Na Danu mladine obratio se urednik knjige, Robert Hajszan Panonski, publiki i kaže sljedeće:

Draga mladina!

Govoriti o Ignacu Horvatu u nekoliko minutov nije lagak posao, jer je tematika neiscrpna. Kako je knjiga nastala referirat će sigurno prof. Ivan Rotter, jer on je od mene preuzeo priloge i članke, korigirao i lektorirao ih i pripremio cijeli zbornik za Juricu Čenara, ki je knjigu konačno uredio za tisak/štampu. To znači da ću vam ja ukratko predstaviti Ignaca Horvata. Rodjen je u Malom Borištofu, školovao se poslije osnovne škole u Požonu, Šopronu i konačno u Juri, gdje je i maturirao i završio studij teologije. Kapelan je bio u Otavi, u Gijeci i u Dolnjoj Pulji. Za farnika je došao u Pinkovac odnosno u Novu Goru od 1925. do 1938. ljeta, a potom je bio dušobrižnik do umirovljenja 1971. u Frakanavi. Pisati na hrvatskom jeziku je zapravo kao urednik „Kršćanskohrvatskih novin“, ke su doduše 1922. izašle samo četiri puta. Kao farnik Pinkovca/Nove Gore izdao je svoju prvu knjigu, naime, Veliki i mali, crte i slike (Beč, 1927.), a tri ljeta potom ugledale su „Gradišćanke“ svitlo dana. U Frakanavi je napisao najopširniju knjigu, naime, „Iz naše stare gore“. Triba spomenuti i dvije drame: „Školnik zvonar“ (1949.) i „Brate, ostani doma“ (1955.). 1965. pojavila se knjiga „S perom kroz selo i život“, a posthumno je tiskana „Hiža rasipana po svitu“ (1974.). Ignac je Horvat poslije Mate Meršića Miloradića drugi naš pisac u Gradišću koga smimo i moramo nazivati književnikom, literatom. On je gh. književnosti udahnuo novi sjaj i novu snagu, oživio joj ritam, obogatio ju slikom i protkao ju melodijom. On je ada osnivač, tvorac suvremene proze u grad. Hrvatov. Njegovo opsežno publicističko djelovanje još nije dostignuto od nijednoga drugoga pisca ili publicista kod nas u Gradišću. Medjutim, njegovo književno stvaralaštvo osvijetlio je kritički Milorad Stojević, pri čemu je profesor iz Rijeke pokazao na neke nedostatke u Horvatovom književnom djelu što mi njegovi učeniki nismo primjećivali. Ipak, I.H. ostaje ključna osoba/peršona u kulturno-literarnoj sceni grad. Hrvatov 20. stoljeća.

 

Übersetzung ins Deutsche mit Hilfe KI

Ausgewählte Werke – Ignaz Horvat

Kleinwarasdorf, 6.9.2024.

 

Am Tag der Jugend wandte sich der Redakteur des Buches, Robert Hajszan Panonski, an das Publikum und sagte Folgendes: Liebe Jugend! Über Ignaz Horvat in wenigen Minuten zu sprechen, ist keine leichte Aufgabe, da das Thema unerschöpflich ist. Wie das Buch entstanden ist, wird sicherlich Prof. Ivan Rotter erklären, denn er hat von mir die Beiträge und Artikel übernommen, sie korrigiert und lektoriert und das gesamte Sammelwerk für Jurica Čenar vorbereitet, der das Buch schließlich für den Druck redigiert hat. Das bedeutet, dass ich euch kurz Ignaz Horvat vorstellen werde. Er wurde in Kleinwarasdorf geboren und ging nach der Grundschule in Pressburg, Ödenburg und schließlich in Raab zur Schule, wo er auch maturierte und sein Theologiestudium abschloss. Er war Kaplan in Ottava, Gijeca und Unterpullendorf. Als Pfarrer kam er nach Pinkafeld beziehungsweise nach Neugrad von 1925 bis 1938 und war danach bis zu seiner Pensionierung 1971 in Frankenau Seelsorger. Schreiben auf Kroatisch begann er als Herausgeber der „Kršćanskohrvatske novine“, die allerdings 1922 nur viermal erschienen sind. Als Pfarrer von Güttenbach/ Neuberg veröffentlichte er sein erstes Buch, nämlich „Veliki i mali, crte i slike“ (Wien, 1927), und drei Jahre später erblickte das Werk „Gradišćanke“ das Licht der Welt. In Frankenau schrieb er sein umfangreichstes Werk, nämlich „Iz naše stare gore“. Erwähnenswert sind auch zwei Dramen: „Školnik zvonar“ (1949) und „Brate, ostani doma“ (1955). Im Jahr 1965 erschien das Buch „S perom kroz selo i život“, und posthum wurde „Hiža rasipana po svitu“ (1974) veröffentlicht. Ignaz Horvat ist nach Mate Meršić Miloradić der zweite unserer Schriftsteller in der Burgenlandkroatischen Gemeinschaft, den wir Schriftsteller nennen dürfen und müssen. Er hauchte der kroatischen Literatur neuen Glanz und neue Kraft ein, belebte ihren Rhythmus, bereicherte sie mit Bildern und durchwob sie mit Melodie. Er ist also der Begründer, der Schöpfer der modernen Prosa in der burgenlandkroatischen Literatur. Seine umfangreiche publizistische Arbeit wurde von keinem anderen Literaten oder Publizisten bei uns im Burgenland erreicht. Sein literarisches Schaffen wurde jedoch kritisch von Milorad Stojević beleuchtet, wobei der Professor aus Rijeka auf einige Mängel in Horvats literarischem Werk hinwies, die wir, seine Schüler, nicht bemerkt hatten. Nichtsdestotrotz bleibt Ignaz Horvat die Schlüsselfigur in der kulturell-literarischen Szene der Burgenlandkroaten im 20. Jahrhundert.

Robert Hajszan Panonski

Panonski list, 9b/2024, 2-3

 

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert