verzija 9_2023

Ž, ž

Žablje Selo – Krottendorf bei Güssing − Békafalu, od 17. st. Horvátfalu

Osnovano od Hrvatov oko 1631.,1697. po vizitaciji su Hrvati. Od druge polovice 18. st. počinje asimilacija, 19. st. potpuno nimško, germanizirano. Danas predgradje Novoga Grada

L: Breu; WSt, 108-109

Žamar – Reinersdorf – Zsámánd

Novogradski kotar, na jugu kotara. Hrvati su se naselili u selo sredinom 16. st. Selo je postojalo od hrv. dijela (Horvat Samar) i nim. (Nemet Samar), pripada novogradskoj gospošćini, germanizirano sredinom 20. st.

L: J, GHA, 170-171; HN 1990.(29.10), 10; Zi. 289-292; WSt, 110

Žarnovica – Heugraben – Szénásgödör

Novogradski kotar, južni dio kotara. Hrvati naselili u 16. st. pusto mjesto Sirovnica, Hrvatska većina se je održala sve do 20. st. Germanizacija od druge polovice 20. St, germanizirano.

L: J, GHA, 166-167; WSt, 107

željar,

u feudalizmu vrst vlastelinskoga podanika, kmet, kmet prez zemljišća. iz nim. Siedler.

Željezno – Eisenstadt – Kismarton – Asch

varoš na zapadni padina Lajtanske gore iz sridnjega vijeka, Slobodan kraljevski grad (1648,), od 1925. glavni grad austrijske pokrajine –> Gradišće, upravni školski centar.Gospodari: Kanizsay, Esterházy, Po priključenju Austriji se Hrvati kot zaposleni u Željeznu počnu seliti u grad. Kaštel obitelji Esterházy, hodočasna crikva = Bergkirche na Brigu, znamenita Kalvarija u crikvi, u gradu je djelovao Josef Haydn, znatna židovska skupina od 1670. ljeta, centar Željezanske biškupije.

L: J, GHA, 180-183

Želizni brig – Eisenberg − Vashegy

skupa s Csaterbergom = Tschaterbergom dio južnograd. vinskoga gorja na Pinki.

Ženski lik u grh. književnosti,

obdjelala Zrinka −> Kinda u svojem dipl djelu na slavistiki 2016. Zaposlena na Saveznoj gimnaziji u Željeznom. Žene su nazočne u gh. knj. po DSB: Ana Šoretić, Doroteja Zeichmann-Lipković, Katarina Dragšić, Romana Schweiger, Ljubica Čenar,Margita Keresztesi (režizerka), Hanna Sturm, Mariška Jahns, Apolonija Veraszto, Agnjica Schuster. Pred tim samo Gizela −> Naković (1904.). Postoji narodna jačka Od žen litanija (HN 1991/10, 11).

L: HN 2018/11, 9

ženski redi ili kongregacije

Redovničke zajednice, družine za žene u Katoličkoj crikvi, ke imaju organizirani zajednički život i djelatnosti po vlašći pravila ili regula. Postoju stariji redi, kontemplativni, zaprti s klauzurom, po uzoru muških u sridnjem vijeku i kongregacije novijega datuma, otvorernoga karaktera, ki se bavu djelom u bolnica, sirotišći ili pastoralnim djelom po fara.

Od starijega reda su: benediktinke, dominikanke, klarise, uršulinke, kćeri Božje ljubavi, sestre naše Gospe, itd. novijega su tipa, sestre majke Terezije, karmelićanke božanskoga srca Jezuševoga, Marijine sestre, Djelo Marijino i dr.

L: HL II, 728

žganci,

tradicionalni jiliš od muke ili griza, sprženo na masti.

ŽGANEC, Vinko, etnomuzikolog i melograf

(*Vratišinec/HR, 22.01.1890. – †Zagreb,12.12.1976., HR)

Študira u Zagrebu pravo, uz to se bavi muzikom i pobira narodne pjesme. Djela u Etnološkom muzeju u Zagrebu (1945.-1948.), sudjelač Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu (od 1948.), član JAZU, pobirao jačke u Medjumurju ali i po Gradišću.

DJ: Gradišćanske jačke, Zagreb,1958; Jačkar, hrvatske narodne jačke iz Gradišća,

L: HN 1977/13-8; HL II, 728

ŽIBRIK, Mikula, učitelj

(*Celindof, 24.11.1838. – †Celindof, 04.11.1877.)

Bio učitelj u Celindofu, glasoviti orguljaš i jačkar. Član muzičke akademije u Beču (?). po Karallu, dis. 170. Geistige Lieder???

L: SF 126

Židan –> Hrvatski Židan

židovi,

semitski narod, ki je u staroj i u novoj domovini živio i med (g)h. narodom. Šuševo: 1850, 8; Novo Selo; Uzlop (prik 10 fam.). U zapadnoj Ugarskoj sedam slobodnih općin na −> Esterházyjevom dobru: Raušer, Svetica za Jezerom, Željezno, pak Deutschkreutz, Lakimpuh, Kobersdorf, Runac, Borta., … i u hrv. seli su stanovali pojedinačno.

živa subvencija,

pripomoć Saveznog kancelarstva, pomoću ustoličenje plaćanja tajnika, urednika (HKD u Željeznu, HŠtD, Prezidij, Hrvatska sekcija dijeceze), društvu podupirati gh. manjinu.

ŽIVANIĆ,

farnik ki se je upisao u –> Klimpušku knjigu.

živinogojstvo, blagogojstvo,

grana poljodjelstva s usmirenjem na gajenje blaga. Posebne grane su: govedarstvo, konjogojstvo, ovčarstvo i kozarstvo, svinjegojstvo, peradarstvo, pčelarstvo, …

ŽIVKOVIĆ/ZSIFKOVITS, Andrea

DJ: Naše stare jačke na Stinjaki, HNVŠ, 1996.

ŽIVKOVIĆ, Egidijus, svećenik, biškup

(*Novi Grad, 1 6.04.1963., A)

posvećen za duhovnika 1987. u Željeznu, doktorirao na kanonsko pravo na –> Gregorijanumu u Rimu, vicekancelar Dijeceze Željezno (1991.-1952.), kapelan ordanirajat (1992.-1999.), peljač Hrvatske sekcije (1996.-2010.), odgovorni urednik –> Crikvenoga glasnika = Glasnika (1996.), urednik tromisečnika –> Naša budućnost (1991.-), od 1994.do 2010. farnik u Vulkaprodrštofu, sekretar –> Austrijske biškupske konferencije (od 1999.-2011.), od 2010. biškup Željezna.

DJ: Dijecezansko zakonodavstvo Dijeceze Željezno ???; Rim 1999, dis.;

L: HN 1996/39, 25; HN 1999/5, 25

ŽIVKOVIĆ, Elizabet,

(*Stinjaki, 30.07.1954., A)

DJ: Ausgewählte Medien der burgenlandkroatischen Kultur und deren Auswirkungen auf die burgenlandkroatische Volksgruppe im Burgenland, Wien 2017. dipl. dj.

L: HN 2017/24 i 25, 13 i 19

ŽIVKOVIĆ, Elisabet, pjevačica

(*Stinjaki, A)

finalistica u Starmaniji s interpretacijom Waterfalls (2003.), kod Pax-ov (2003.)

L: HN 2003/1-2, 12

ŽIVKOVIĆ, Ivan/Johann, vjeroučitelj

(*Stinjaki, 30.07.1954., A)

OŠ u rodnom selu, stolarska izobrazba (1969.-1972.), vjeropedagoška akademija nadbiškupije Beč (1992.-1995.), Pedagoška akademija Željezno (1997.), študij pedagogije na sveuč. u Beču.

DJ: Der zweisprachige Religionsunterricht in der Diözese Eisenstadt, Wien 1995, dipl dj.; Auswirkungen der Sozialisation auf Gebrauch und Weitergabe der kroatischen Sprache im Burgenland, Wien 2000, dipl. dj.;

L: HN 2001/3, 21

ŽIVKOVIĆ, Martin, slavist

(*Stinjaki, 15.07.1955., A)

OŠ u rodnom selu, GŠ u Santaleku (1965.-1966.), preseli se na Akademsku gim. u Gracu (1967.-1973.), sveučilišće u Grazu i Zagrebu, latinski i hrv. Učitelj u Leibnitzu, Birkfeldu, Gornji Šica (1984.), Obvršava pripreme za Dvojezičnu gim., peljač –> Dvojezične gimnazije u Borti (1992.-2020.). Uči se ug. jezik u Debrecinu (1979.), predstojnik NVŠGH, lektor hrv. jez. na sveučilišću u Gracu.

L: HN 1998/6, 15

ŽIVKOVIĆ, Martin, ml.

(*Stinjaki, 1977.)

Dvojezična gim. u Borti, sveučilišće u Beču, zaposlen u Institutu za teoretsku informatiku. Neko vrime moderira i hrv. emisije u ORF-Gradišće.

DJ: Multi-Generation Eco Technology Diffusion under Consideration of Complementary Goods: An Agent-Based Model of Hydrogen Powered Mobility, Uni Wien 2014, (cum laude),

L: PLK 2014/1-2, 54

ŽIVKOVIĆ/ZSIVKOVITS, Petra-Marija,

DJ: Bgld. Kroaten und die Flüchtlingsproblematik in Österr, Wien 1993, dipl dj.; Spominki svidokov u razgovoru, in 1945 Ende und Anfang, Großpetersdorf 1996, BENUA, 20-90

ŽIVKOVIĆ/ZSIFKOVITS, Valentin, sveuč. prof., svećenik

(*Stinjaki, 01.01.1933. – †Borta, 10.05.2019., A)

OŠ u rodnom selu, gim. u Hollabrunnu (1953.), teologiju u Beču, zaredjen 1958., kapelan u Borti, prof. vjeronauka u Matrštofu i Željeznu (1959.-1964.), promocija na teol. fakultetu (1963.), prefekt u sjermenišću u Beču (1964.), drugi doktorat državne znanosti (1969.), dekan teol. fakulteta u Grazu, (1981.-1983.), asistent na teologiji u Beču (1967.), habilitacija u Beču (1973.), od 1974.-2001. ordinarius za kršćansku socijalnu znanost na teol. fakultetu u Grazu, predstojnik Instituta za etiku i socijalnu znanost u Grazu. Mnogobrojni članki i doprinosi po različni austrijski novina o socijalni pitanji i stanju Crikve, i u HN.

DJ: Der Staatsgedanke des Apostel Paulus in Röm. 13,1-7, 1964; Friede als Wert, 1973; suizdavač novoga Soziallexikon, 1980; Politik ohne Moral, 1996: Medizinethik mit Herz und Vernunft, Wien-Berlin 2004; Glück durch Ethik und Religion, Wien-Berlin 2011; Orientierungen für eine humane Welt, Wien-Berlin 2012; Etičko pravo misliti i činiti, 2006; Ethik auch für die Päpste, Wien-Berlin 2008;

L: CGG 1982/2, 3; HN 1998/48, 25; CGG 1990/5, 4;

Život, časopis,

informativni vjerski list Dekanata Veliki Borištof, 1979.1977., uredn.: Anton −> Kolić.

životinjski svit, (fauna),

životinje krajine po polji, sinokoša, lozi i trsju, potoki, rijeka i močvara.

žrt,

dugo, okruglo stablo od prosjeka 10 cm., upotribilo se je za vezanje sijena ili snoplja na koliju.

ŽULIĆ/SCHULITS/SCHULITSCH/Sulitsch, Pavao/Paul, prirodoslovac, kemičar

(*Cimof, 28.06.1831. – †Cimof, 18.11.1922., A, HR)

Študij kemije i prirodnih znanosti na sveuč. u Beču (1859.), istoga ljeta imenovan za nastavnika na Višoj realki u Zagrebu (1859.-1886.) kemiju, geografiju i matematiku. Pisao udžbenike za sridnje škole, med njimi prvi za kemiju. Prvi u Hrvatskoj, ki se i praktično bavio kemijom. Za mirovinu se je vratio u rodni stan u Cimof. Suosnivač Raiffeisenblagajne u Cimofu (1863.). Arheološkoškom Muzeju u Zagrebu darovao „Rimski dodekaeder“.

DJ: Obća kemija za male realke, Zagreb 1866; Uputa u kemiju za velike realke, Zagreb 1877; Kemija za gradjanske škole (po Roscou), Zagreb 1878.

L: Szivatz, bro, ; KG 1993, 69-71; HN 2006/17, 21

ŽULIĆ/ČULIĆ/ZSULITS, Paulina, slikarica

(*Vorištan, 23.05.1922. – †Željezno, 2000., A)

djelala i živila u Željeznu, akvareltehnika, izložba 1985. Željezno

L: Krpan 303: HN 1985/39, 5

župan –> špan

županija –> varmedja

ŽUPANOVIĆ, Lovro, skladatelj, muzikolog

(*Šibenik, 21.07.1925. – †Zagreb, 18.03.2004., HR)

Diplomirao u Zagrebu slavistiku, romanistiku i povijest glazbe. Kompoziciju je izučavao u Ljubljani. Bio sridnjoškolski prof. Pak nastao sveučilišni na PA u Zagrebu. Skladatelj, autor više knjig o hrvatskoj muziki. Redovni član HAZU (1991.).

DJ: Oris razvoja glazbene kulture gradišćanskih Hrvata od njihova doseljenja do danas, in Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Zagreb 1995, 277-315.