verzija 9_2023

U, u

učiteljica,

kada ženske preuzimaju nekadašnju mušku domenu u podučavanju na svakom polju. Prve učiteljice u gh. školstvu imamo krajem 19. st. Jedna od prvih je bila Paula Szinovacz iz Vorištana (1851.-1922.), Roza Czarich iz Bijeloga Sela (1881.-1970.), Marija Prikoszovich iz Fileža (1884.-1947.), Hedwig Föhmel, rodj, Czarich iz Bijeloga Sela (1885.-1976.), Karolina Szedenik, rodj. Csizmazia iz Lukindrofa/Židana (1887.-1970.), Marija László, rodj. Czoklich iz Trajštofa (1887.-1972.), Marija Ekamp, rodj. Eisingerich iz Židana (1890.-?), Roza Thüringer, rodj. Mersich (1890.-1966.)

L: popis od I. Karalla

UDBA = Uprava državne bezbjednosti

Jugoslavenska tajna policija, postavljena 1944., simbol političke represije.

L: HL II, 600

udžbenik –> školska knjiga

Ugarska,

naziv za višenacionalnu državu, ka je nastala za vrime –> Arpadovićev na području Panonske nizine, od 1527. pod –> Habsburgovci do raspada 1918. Po tom osnovana nacionalna država Madjarska. Zato razlikujemo nazive Ugarska i Madjarska.

L: HL II, 601

Ugarska Sovjetska Republika −> Sovjetska Republika u Ugarskoj

Ugarski Stari Grad − Magyaróvár − Ungarisch Altenburg

Naselje iz rimskoga vrimena Ad Flexum na zapadnoj granici na rijeki Lajti. U 13. st. se spominje kot Ouwar i Altenburh. Središće županije Moson/Mošon. Školski i industrijski centar. U gradu je znamenita Gazdasági Akadémia = Gospodarstvena Akademija. 1939. je pripojen Moson i tako je nastalo ime Mosonmagyaróvár = Mošonski-Ugarski Stari Grad.

ugljenokop,

jama u koj se kopa ugljen, rudnik ugljena. Kopa se površinski ili podzemno sediment goriva, ki je nastao procesom raspadanja organskih tvari bez zraka. Prema sastavu, strukturi i geološkoj starosti more biti kameni, suri i lignit. Od XIX. st. do danas je ugljen bio glavni zviranjak energetike. Iz ugljena se dobije koks, katran, gorivog gaza, derivati za lijek. U Gradišću se je površni lignit kopao kod Štikaprona, u južnom Gradišću nalazišća u okolici Narde, Čembe do Petrovoga Sela.

Ugri,

stanovniki višenacionalne države u Panonskoj nizini, –> Madjari, Madžari

UGRINOVIĆ, Julius, učitelj

(*Rasporak, 12.04.1902. – †Cindrof, 24.05.1961., A)

DJ: Cindrof, KG 1957, 57-61

UJEVIĆ, Mate, leksikograf i književnik

(*Krivodol, 13. 07. 1901. – †Zagreb, 07. 01. 1967., HR)

Gim. u Sinju i Splitu. Slavistiku studirao u Ljubljani i Zagrebu. Pisao pjesme, novele, feljtone, crtice, romane i dr. Sudjelač Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Veliki prijatelj gr.H. i Ignaca –> Horvata. Napisao više doprinosov u Mladosti, Hrvatskoj Straži (1933.). Jedan od inicijatorov –> Društva prijatelja Gradišćanskih Hrvata.

DJ: Književnost gr. Hrvata, Zagreb 1932; O GH, Hrvatski radiša 1933, 113-119; Gradišćanski Hrvati, Zagreb 1934, reprint 2008.; GH i Naše veze s njima, in Obzor spomen knj. 1860-1935, Zagreb 1935, 97-99; Hrvatska enciklopedija, Zagreb 1941-45, 5 sv.; urednik Pomorske enciklopedije, Bibliografije rasprava i članaka, med njimi i podatki o GH, kot i redaktor 1. Izdanja Enciklopedije Jugoslavije, GH, Zagreb 1958, 533-536; Mladost Ivice Tomića, roman; GH i naše veze s njima, Obzorova spomen knjiga, Zagreb 1935, 97-99,

L: HN 1961/39, 3; HN 1997/1-2, 8; HL II, 604; KG 2001, 64-68

Újlaki, plemićka obitelj

Ima posjedov i u Zapadnoj Ugarskoj.

Ulrich galerija ,

postoji od 1909. u Zagrebu na Ilici. Imala i izložbe grhr. umjetnikov.

L: HN 2009/44, 12

Uljanik (Bjelovarska županija),

općina grada Garešnice, kamo su se selili zapadnougarski Hrvati 1883., oko 30 familijov, Narda, Štamperak, Gornja Pulja Malištrof, Dolnja Pulja.

L: KG 2018, 102

Uljenka,

vjerski časopis za mladinu, (1984.-1987.), urednik: Joško –> Preč.

L: NČ 182

umjetnosti,

oblikovanje predmeta/dugovanja za praktičnu primjenu. U širjem smislu i individualno oblikovanje praktičkih dugovanj. Razlikujemo likovnu umjetnost, vezana uz oblikovanja dugovanj za upotribu ali i za kinčenje. Tim se bavu mnoge djelaonice. Postoji i umjetnost riči, iz čega je izrasla književnost i književne vrsti ali i tanca, filma, itd.

L: HL II, 606

Umok – Fertőhomok – Grossandrä/Amhagen

Bivše hrv. selo uz cestu Šopron-Jura. Prvi put se spominje 1274. Hrvate je kot i u –> Vedešin naselio grof Tomo –> Nádasdy iz Velike i Međurića u 16. st. Poslije su gospodari –> Széchenyi. Na milenijske dane novu zastavu s hrv. šahovnicom ug. trobrižićem i seoskim grbom.

Crikva posvećena sv. Ani. Od kraja 19. st. se ne hasnuje već hrv. jezik.

L: Kelemen István, Fertőhomok 1274-2001, Budapest 2001, Croatica;

JH, GHMiHSK, 152-157; WSt, 55

Unda – Und – Undten,

malo hrv. selo u Jursko-šopronsko-mošonskoj županiji na liniji Kiseg-Šopron uz austrijsku granicu. Prvi put se spominje kot ug. selo 1225. pod imenom Vnd. Hrvatima naseljeno u 16. st. od Nikole –>Jurišića, gospodari –> Osli, –> Osstffy, –> Poky. Farska crikva posvećena Sv. Martinu, na cimitoru i hrv. natpisi. Kužni pilj iz 1670. Sve do 20. st. imaju znatnu hrv. većinu.

L: JH, GHM i HSK, 128-133; WSt, 62

UNGER, Günter Michael, kulturolog

Kurator izložbov R. −> Klaudusa.

DJ: Die Christlichsoziale Partei im Burgenland, Eisenstadt 1965

UNGNAD, Hans/Ivan Weissenwolf, barun

(*1493. – †Wintersitz/CZ, 27.12.1564.)

Zemaljski kapetan Štajerske, vrhovni kapetan Hrvatsko-slavonske krajine. Slijedio je reformaciju i zato se odrekao svih časti. Nastanio se je u Würtenbergu. U Urachu, nedaleko od Tübingena je osnovao 1561. tiskaru u kojoj je djelao Antun –> Dalmatin i Stipan –> Konzul, kade su izdavali protestanstke hrvatske knjige.

L: HL II, 609

univerzitet –> sveučilišće

UNO = United Nations Organization / Vereinte Nationen = VN /ujedinjeni narodi = UN

Medjunarodna organizacija, osnovana 1945. da se prepriči boj kot je pred tim bio. Skoro sve države svita su učlanjene (192). Zadatak je posredovati u krizni situacija, braniti ljudska prava. U UN djelaju mnogobrojne potkomisije. Centralna zgrada u New Yorku.

L: wiki.; HL II, 603

Unterfrauenhaid – Svetica – Lók

U 17. st. se iskaže kot čisto hrv. selo. Asimilacija tokom u 19. st., danas germanizirano.

L.WSt, 88

Unterloisdorf – Dolnji Loštrof – Alsólászló

U 16. stoljeći bila polovica stanovničtva hrv. u selu, ka se je u 18. st. izgubila, germanizirano.

L: Breu, 99; WSt, 89

Unterpullendorf –> Dolnja Pulja

Untersiebenbrunn – Dolnji Zibnbrun

U 19. St. imaju neznatnu hrv. manjinu: 3%, germanizirani.

L: WSt, 30

Urach, gradić kod Tübingena

Hrvatska glagoljička tiskara, osnovana od Ivana Ungnada, u njoj su djelali Stipan Kopnzul i Anton Dalmatin.

uprava,

organizacija državne vlasti s profesionalnimi ljudi.

urbanizam,

od lat. urbs, planiranje, projektiranje, izgradnja u uredjenje naseljev u tehničkom, estetskom, društvenom i pravnom smislu. Rič je nastala pred PSB. U prvom se redu odnosi na grad/varoš. Danas se urbanističke strukturu proširuju i na sela.

L: HL II, 612

urbar,

lat. urbarium, pravni popis kim se je u feudalnom razdoblju regulirao odnos izmedju vlastelina i kmetov/podložnikov. Marija Terezija je izdala skupni urbarij 1756. Urbarijalni odnosi su ukinuti 1848.

L: HL II, 613

urok,

čemerne posljedice, ke po narodnom vjerovanju nastanu pogledom zlih očiju. Kot čuvanje protiv njega se upotribljavali črljeni konci, zapisi, ornamenti na narodnoj nošnji, tuketanje na drvo i sl.

L: HL II, 613; Buczolich, Vile i…

UROŠEVIĆ, D

DJ: A magyarországi délszlávok története, Budapest 1969.

urota,

poznata Zrinjsko-Frankopanska kod Hrvatov a Ug. Wesselényijeva. Pobuna ug. i hrv. plemićev protiv kralja i cesara Leopolda. Od Hrvatov bili zastupani Nikola, po njegovoj smrti brat Petar −> Zrinjski i šogor Frano −> Frankopan. Med njimi je bio i zapadnoug. velikaš Franc –> Nádasdy i au. Hans Erasmus Tattenbach. Svi trimi su usmrćeni 30. aprila 1671. Njemu je posvećena gh. narodna jačka Plač Nádasdyjev (Kurelac, br. 502) Na temi diplomirao Št. –> Kolarić.

Urota pod peljanjem Ignaca Martinovicsa (1755.-1795.), franjevca, znanstvenika protiv Franza I. ljeta 1794. u duhu francuske revolucije, jakobinci. Sredinom ljeta ga uhapsu sa svojimi urotniki i odsudu na smrt ili dugoljetni zatvor.

L: MML VII., 306: HL II,72

USIA,

krat. za Upravlenije Sovjetskim Imučšestvom v Austriji = Verwaltung des sowjetischen Eigentums in Österreich. Tamo je slišilo oko 300 poduzeč, ke su 1946. Sovjeti u sovjetskoj zoni Austrije prisvojili iz nekadašnje nimške imovine. Osnovu za takov postupak su dali Potsdamski zaključki, u ki su okupirajuće sile dopustile uzeti si reparacije. Ukinulo se je u –> Državnom ugovoru 1955.

L: wiki

ustav,

najviši pravni akt, najznačajniji politički dokumenat države. U njem se odredjuje društveno uredjenje, definiraju prava, odredjuju najviše vlasti i organi, njevi medjusobni odnosi i njev odnos prema gradjanom. Najstarijim pisanim ustavom se gleda Ustav SAD-a iz 1787. U Europi je prvi pisani ustav bio u Francuskoj 1791. ljeta. Zipkom ustava se gleda Engleska u koj se nikada nije postavio pisani ustav. Prvi ustav u naši zemlja je bio oktrojitani Franca Josipa iz 1849. ljeta. Najvažniji ustav je bio Decembarski ustav iz 1867., noviji: Austrija – 1920; Madjarska – 2011.; Slovačka – 1992.

uza, zatvor,

ustanova u kojoj se izvršava kaza zatvora. Proširile su se od 18. st., ar do toga vrimena su bile poznate samo kazne, smtrna kazna, odrizanje kotrigov, bičevanje, dereš, … U početku je bilo više vrsti: robovanje, deportacija, prognanje, U našoj krajini su bile uze u Sambotelu, Šopronu, …

L: HL II, 616

Uzlop – Oslip – Oszlop

Sjeveroistočno od Željezna, po imenu staro slavensko naselje Za stlp (za stupom), zapisano ime 1300. kot Zazlup, Gospodari: Gutkeled, Kanizsai, Grafeneck. Hrvati su došli u prvoj polovici 16. st., crikva stara hodočasna: Marijino Vanebozastupljenje. U hataru bili pustinci (1726.-1740.), kade stoji danas kapelica Sv. Trojstva. Izmedju 1641.-1732. se je pisala –> gmajnska knjiga u nim. i hrv. jeziku. U selu su stali mlini: Storchmühle, danas ugostiteljstvo (1515., uljeni kip od Franca Storno), Pielermühle (1515.), Angermühle (Cselley – danas kulturni centar).

U selu ima danas svoje sjedišće NN-fabrika, umjetnička ustanova.

U južnoj crikvenoj zidi spomenkamen Štefanu –>Tergovchizu de Monte Petri, koga su u –> viškinjem procesu 1643. odsudili na smrt.

L: Ivanović Nikola, Uzlop, hrvatsko selo u Gradišću, Omiš 1981; Uzlop, Oslip b. lj. (2002?), monografija; J, GHA, 77-78; KG 1971, 73-84; Prickler-Vlasits, Das Osliper Gemeinde- und Denkbuch, Eisenstadt/Željezno2001;

užura,

dobitak na kvar drugoga prez opravdanja, osebito potribovanjem velikih kamatov.