verzija 9_2023
R, r
RAAB, Pavao-Heinrik, najamnik
Izgleda zapadnougarski Hrvat u francuskoj vojski za vrime Luja XIV.
L: HN 1998/13, 11
Rabensburg – Ranšpurk
Hrvati se uselili u 16. st., slovakizirani tokom 19. st.
L: WSt. 35
rabota –> robot
Rača – Račištrof – Ratzersdorf – Récse
Danas dio/predgradje Požona/Bratislave. U 16- st. imali hrv. manjinu, ka je ali brzo slovakizirana.
L: WSt, 136
RADAKOVIĆ, Adolf, djelač, pjesnik, nogometač
(*Pinkovac, A)
Pendler djelač u Beču. Pjesnik u narodnom duhu, vjerski sadržaj, piše od 1987., nogometaš i trener.
DJ: jačke: Zbogom, Draga sidi ti uza me, Mir će nastat, Mriža nemarnosti, Noć prez kraja, Probudi se, Mi dica jednoga svita, Gradišćanski pendlari, Dan gospodinovc, Doživljaji labde; Sve brzo mine, pjesme.
L: PL 2001/1-2, 3: HN 2001/48, 9
RADAKOVIĆ, Helmut, liječnik
(*Pinkovac, 28.03.1959., A)
OŠ u rodnom selu, gimn. Unterwaltersdorf kod salezijancev, medicinu u Beču. Vračiteljsku praksu u Novom Gradu. Općinski vračitelj Pinkovca, kantautor, muzikalna nadarenost, šlageri.
L: HN 1983/42, 5; HN 1986. (21.03.), 5
RADAKOVIĆ, Jožef –> Vas Gereben
RADAU-RIBARIĆ, J,
DJ: Način odijevanja i tradicijski likovni izraz, in Povijest i kultura GH, Zagreb 1995, 420-430;
radio,
profesionalno emitiranje visti, kulturih doprinosev, športa, dogadjajev. Početak 20. st.
Radio-Zagreb,
Emitira od 1951. lj. emisije za gr.H. nediljom pred 12 uri pol ure. Spikerica Anica –> Palatin. Bila vrlo omiljena, ar se u njoj smilo spomenuti ime Hrvat, hrvatski.
RADISLOVICH, Christian, mecen
Podupirao izdanje knjige –> Kapovića.
L: KG 2003, 51
Radna zajenica hrvatskih gradišćanskih društav,
U 1970-ih ljeti se je pokusilo stvoriti skupnu djelatnu zajednicu hrv. društav. Izdjelali si i “poslovni red”, no ideja se nije probila.
Radna zajednica učiteljev – Djelatna zajednica
Već od druge polovice 19. st. imali su zapadnougarski hrv. učitelji svoju djelatnu zajednicu za izdjelivanje školskih knjig. –> Naković je 1877. učiteljskoj zajednici, koj je bio peljač, prezentirao modernizaciju hrv. pravopisa. Takovu djelatnu zajednicu poznajemo i pod peljanjem Jandre –> Kuzmića pri ostvarenju „Početnice“, ka se je pojavila najprije u Šopronu 1920., a po tom predjelana 1924. u Austrijskoj saveznoj nakladi. I po DSB pelja Franjo –> Palković djelatnu zajednicu, za vrime nadzornika Joške –> Ibešića, Antona −> Mesnera i za GŠ. Ona se je postavila u 80. ljeti i za sridnje škole (gimnazije pod peljanjem Joške
–> Vlašića.
Radost,
list za hrv. šk. mladinu, Matrštof 1976.-1984., ur. Mirko –> Berlaković.
RADOSTIĆ, John,
(*Nova Gora, 1926., A, USA)
odlikovanje austrijskoga konzula u Chicagu (1987.) za zasluge domovine Austrije. Predsjednik Gradišćanske zajednice (1978.-1980.). Član Austro-Amerikan Coucil of Midwest.
L: 1987/23, 1
RADOSTIĆ, Pepi/Jožef, seljak, pjesnik
(*Nova Gora, 19.02.1910. – †Nova Gora, 17.10.1956., A)
OŠ u rodnom selu, seljak i pjesnik, jedan od rijetkih štokavskih pjesnikov, povezan sa svojom zemljom, dopisnik HN i kalendara. Za vrime nacionalsocijalizma bio u uzi.
DJ: Karl Knor, Novogradski pjesnik Pepi Radostić, 2010., pjesme
L: NT 1956/43, 1; HN 1981/45, 4; HN 1985/12-13, 6; HN 2000/26, 10
RAIMANN, Štefan/Stefan, svećenik
(*Cindrof, 11.01.1967., A)
OŠ u rodnom selu, gimn. u Željenu, bogosloviju u Beču, posvećen 29.06.1995. u Željeznu. Kapelan u Miški, vikar u Novom Selu i Pandrofu. Bavio se je s hrvatskim hodočašćenjem. Farnik u Cindrofu, Klimpuhu i Cogrštofu
DJ: Die Geschichte desWallfahrtswesens der bgld. Kroaten dargestellt an den drei Wallfahrtorten Mariazell, Loretto und Eisenstadt-Oberberg, Wien1993, teol. dipl. dj. ; Das Wallfahrtswesen der burgenländischen Kroaten, Wien 1993, teol. magisterij, 1996. kot knjiga. 1995. mag.
L: HN 1995/27, 5-6;
Rajka – Rajka – Ragendorf
Gospošćina Ugarski Stari Grad, početkom 16. st. uz Ugre još većinsko nimško selo, od druge polovice 16. st. se uselu i Hrvati. Tokom 17. st. Nimci izgubu većinu a Hrvati ju dobenu. Hrv. se držalo do 20. st., madjarizirano.
L: KG ’83, 58; Breu, 107; WSt, 50
Rajska Diva,
Marijansku jačku je napisao Petar Perica, svećenik, jezuit, pjesnik i mučenik komunizma. Striljan s drugimi uglednimi Dubrovčani 26.10.1944. na otoku Daksi.
L: HN 2004/30, 17
Rákoczianum,
zavod internat za sridnjoškolce u Juri, jedno vrime bio direktor Jandre –> Prikosović.
RALJUŠIĆ, Dragan, pravnik, muzičar
(*Našice, 08. 03. 1905. – †Rijeka, 1991., HR)
Gimn. u Osijeku. Djeluje u različiti pjevački društva. Tamburaško društvo „Ivan Vuković“ u −> Pandrofu. Jedan od osnovateljev –> Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Osijeku 1936. Osnutak Hrvatskoga tamburaškoga saveza. 1955. je imenovan profesorom za sridnje škole u Crikvenici, predavač muzike i povijesti. Od toga vrimena sistematsko izgradjiva veza s gr.H. Od 1960. predavač tamburice za gh. učitelje na ljetni tečaji MIH. U samom
Gradišću djeluje od 1968., kada s farnikom J. –> Palkovićem osnuju –> Tamburaško društvo Ivan Vuković.
L: HN 1972/2, 5; HN 1991/48, 8
Rastislav, knez
Velikomoravski knez, oko 840.-870. Pozvao braću Ćirila i Metoda na slavensko misioniranje u Moravsku.
L: HL II, 350
Rasporak – Drassburg − Darufalva
Naselje u kotaru Matrštof, istočno na granici prema Madjarskoj. Spominje se već u sridnjem vijeku. Hrvati se uselili tokom 16. st. Ime je izgleda iz slav. „drug“. Iz staroga vrimena poznat nalaz kultske figure „Venus iz Rasporka“, jedan od najstarijih na tom teritoriju. Poznati gospodar sela je bila familija −> Nádasdy i grad Šopron, pak od 1671. Zichy, 1715. Meskó. Dvojezična knjižica Moje selo – Mein Dorf od Hildegard −> Resatz. Crikva je posvećena sv. Ani i spominja se već 1589. Imaju kaštel s prostranim parkom iz baroknoga vrimena.
L: HN 2008/35, 17; WSt, 79
rastok,
stvoren po nim. Buschenschanku, kade vinogradari rastakaju u odredjenom vrimenu svoje vino u vlašćem stanu, pivnici, znak je istaknuti zeleni vijenac pred/nad ljesom.
RATAŠIĆ/RATTASITS Agnes, učiteljica
(*Šuševo, 07,01.1928. – †Željeno, 15.01.2008., A)
DJ: Die materielle und geistige Kultur meines Schulortes = Kroatisch Geresdorf, 1950, dipl dj.; Die materielle und gesitige Kultur meines Schulortes, Geresdorf 1951, dipl. dj. za učiteljicu
Ratištof − Rattersdorf − Rőtfalva
Hodočasno mjesto na jugu gornjopuljanskoga kotara.
RAUCHBAUER, Engelbert
DJ: Das Kroat. als Amtssprache im Bgld., in Identität und Lebenswelt, Eisenstadt 1989, 46-62
Rauhrigel –> Rorigljin
Rauchenwart – Rahavort
Nije poznato hrv. useljeničtvo, izgleda mišano stanovničtvo: Nim. i Hrv., med vinogradari više hrv. imen sve do 20. st.
L: Wst. 16
Rauchwart im Bgld. – Rabort − Rábort
U 17. st. nekoliko hrv. familijov, morebit ¼. Asimiliranje tokom 19. st., germanizirano.
L: Breu, 70; WSt, 110
RAUNICHER, Ernst,
DJ: Jugoslawien und das Burgenland, in Burgenländisches Leben, Wien 1949/50, I
Raušer – Gattendorf – Gáta/Lajtakáta
Za vrime naseljenja s Hrvati sredinom 16. st. posjed obitelji Rauscher. 1546. se u popisu veli 4 nobiles fugitivi. Krčma: Bey Schöner Croatian spominje se
1776., danas Gattendorfer G‘wölb. Mišano selo. Dvojezičnost u crikvi sve do sredine 20. st. Kapela sv. Ane je hodočasno mjesto. Danas potpuno asimilirano, geranizirano. Zadnji hrv. farnik Matija Fertčak. Ivan –> Jagšić napisao igrokaz o selu „Naši-Vaši“.
L: HN, ’08, 47, 5; Breu, 107, 162; WSt, 65
Razvrtuljak=Rozvrtnjak/Stjevo – Andlersdorf, DA
Hrvati se uselili sredinom 16. st. i 1869. imali još većinu.
L: Breu, 131; WSt, 25
realizam,
u povijesti književnosti i likovne umjetnosti perioda u 19. st. (cca.1830.-1870.). Očituje se ideja vjerodostojnoga prikazivanja društvenih dogadjajev.
L: HL II, 354
Rechnitz –> Rohunac/Runac
recital,
u okviru HKD na inicijativu Nikole –> Benčića, lj., za dizanje hrv. govorne kulture. Obvršava se svako drugo ljeto recitacijom jedne samoizabrana, jedna odredjene i jedne pjesme pukane na licu mjesta. 1998, 1999, 2001, 2003, 2005, 2007, 2009, 2011, 2013, 2015, 2017, 2019, 2021, 2023. Odlikovan MINI-METRONOM (2019.).
redemptoristi – Congregatio Sanctissimi Redemptoris = CSSR,
red osnovan od Alfonso Maria de Liguori in Scala/I, ki se bavi narodnom misijom.
redovničtvo – > crikveni redi
referendum,
neposredno odlučivanja gradjanov tajnim glasovanjem o nekom pitanju, ko mora biti oblikovano tako, da se na nje more odgovoriti s „za“ i „protiv“ ili s „da“ ili „ne“. Predmet većinom neki opći propis, zakon ustav ili neko političko pitanje. Razlikuju se općedržavni i lokalni. Najglasovitiji referendum je on o pripadanju grada Šoprona 14. 12. 1921.
L: HL II, 354
reformacija i protivreformacija
vjerski pokret za obnovu Crikve. Pokrenuo ju je Martin Luther oko 1517. Pokret je u neki zemlja rezultirao odcipljenej od –> Katolič(ans)ke crikve. Poznat je i pod imenom –> protestantizam. –> Protivreformacija je pokret katoličanske Crikve za najzaddobenje izgubljenih teritorijov. Tim pokretom se obnovi katoličanska Crikva. Med gr.H. se je protestantizam počeo širiti od sredine 16. st. Stipanom −> Konzulom i Grgurom –> Mekinićem. Novodoseljeni Hrvati su u prvom redu u mišani i manjinski općina prihvatili protestantske ideje. Većinske hrv. općine su ostale vjerne kat. Crikvi.
L: HL II, 354-355
Reformatorska/reformirana protestanska crikva,
velika kršć. vjera u reformatorskoj tradiciji. Osnovana od Ulricha Zwingli u Zürichu i Johannesu Calvinu (−> kalvini) u Genfu 1522. Danas sve zemaljske organizacije udružene u svitskom savezu. Brojni vjerniki u Švicarskoj, Nizozemskoj, Škotskoj, Nimškoj, Austriji, Ugarskoj i Francuskoj.
L: wiki
Regelsbrunn – Oštarija
Istočno od Beča na južnoj obali Dunaja. Hrvati se naselili tokom 16. st., germanizirani do 19. st.
L: WSt, 16
regule, pravila,
po ki se je upravljala zajednica, grad, pokrajina.
REIMANN, Heinrich,
DJ: Musikalische Rückblicke, Haydns und Bethoven’s angebliche Plagiate aus kroat. Volksliedern, Berlin 1900, 79-92
Rehgraben –> Prašćevo
Reinersdorf –> Žamar
REITERER, Albert F.,
DJ: Zwischen Wohlstand und Identität, Ethnische Minderheiten und Modenisierung: die Burgenland-Kroaten, Wien 1990; Die Schlüssel zum Himmelreich/religion und Politik bei den Burgenlandkroaten, in Trendwende, Wien 1993, 191–206
Rektorska konferencija
Austrijska Rektorska konferencija je 1989. izdala rezultate svojega istraživanja o stanju manjin u Austriji s naslovom Lage und Perspektiven der Volksgruppen in Österreich, Wien 1989, u kojoj daje pod naslovom Desiderata točne potribne postupke za očuvanje manjinske kulture i jezika u Austriji.
L: HN 1989/39, 4
relikvije,
iz lat. reliquiqe, ostatki. Predmeti, kim se iskazuje religiozno poštovanje u vezi s nekom osobom, ku gledamo svetim. To su ostatki tijela, prateži ili dugovanj kim se je poštovana osoba služila ili ki su bili u dodiru s njegovim grobom i tijelom.
U kršćanstvu od početka se stavljale u oltare, čuvaju se i u različiti umjetnički relikvijari.
republika,
oblik države u kom stanovničtvo bira vrhovnu vlast u državi za odredjeni vrimenski rok. U sridnjem vijeku su u većini gradi republike (npr. Dubrovnik). Republikanstvo se je počelo širiti po Francuskoj revoluciji. Od sredine 19. st. borba za republikansku formu. Austrija, Slovačka i Češka, su po srušenju Habsburgovcev 1918. ostvarile republikansku državnu formu, Madjarska po Drugom svitskom boju.
L: HL II, 357
Republikanischer Schutzbund,
= Republikanski obrambeni savez osnovan je 1923/24, kot paravojna organizacija Socijaldemokratske stranke, ka je osnovana na osnovi Volkswehra = Narodne straže iz 1918. Osnovana je kot protuteža za 1920. Bürgerwehra = Gradjanske straže 1920. Osnovan je od Juliusa Deutsch, potporom kašnjega Theodora Körnera i oficira Aleksandra Eiflera. 1928. ima oko 80 000 članov u prvom redu u Beču i industrijski zona Austrije. Raspušćena je zakonski po gradjanskom boju u Austriji 1934. Od gr.H je Koloman –> Tomšić bio pokrajinski komandant Gradišća, a Tome −> Presić iz Pajngrta njegov zamjenik.
L: wiki
republikanstvo,
ideja države s izbornom vlasti, pokret njegovoga ostvarenja.
RESS, Imre, povjesničar
(*Hrvatska Kemlja, 25.01. 947., H)
Povijest i nimški jezik na −> ELTE u Budimpešti, boravak u Jeni (1971.), arhivalije (1976.), arhivar u Magyar Országos Levéltár, član ug. historijske delegacije za arhivalije u Beču (1980.-1987.). Delegacija se je postavila na osnovi pregovorov nakon razlučenja A-U dogovorom 26. 05. 1926. Član MTA od 2012.
DJ: Paralellen und Unterschiede der Nationsbildung der bosnischen Muslime im 19. und im 20. Jahrhundert, in Begegnungen, ??, 205-213; in Korall 15-16, 284-315; Kállay Béni poltikájai életrajzának dilemmái, in Srpsko-mađarski odnosi kroz stoljeća, Novi Sad 2007, 233-244; Andrássy Gyula a „birodalmi miniszterelnök“, in Történelmi Szemle XLIX (200))4, 531-547; A nyugat-magyarországi horvátok identitásának alakulásához a 18-20. században, in Ami rejtve van s ami látható, Budapest-Piliscsaba 2008, 411-426, Vallás és modernizáció Boszniában a 19. század utolsó harmadában (Kállay Béni egyházpolitikája), in Tradíció é modernizácíó a XVIII-XX. században, Budapest 2008, 262-271; A horvát liberalizmus irányzatai különös tekintettel a hungaroszláv nemesi liberalizmusra, in Magyar Tudomány, 2008/I, 356-46; A Monarchia levéltári öröksége a badeni egyezmény létrejötte (1918-1926), Budapest 2008; The1868 Croatian-Hungarian settlement: Origin and Reality, Budapest 2021.
RESATZ, Hildegard, rodj. Pichler, učiteljica
(*Željezno, 08.02.1969., A)
Odrasla u Pajngrtu.
Za stalnoga dijakona Željezanske biskupije zaredjen 08.12.1993.
DJ: Moje selo – Mein Dorf, dvojezična knjižica o Rasporku, 2012.
RESETAR, Alfred, učitelj
(*Čemba, 03.05.1948., A)
DJ: Die Besiedlung des westung. Raumes durch die Kroaten und ihr derzeitiger Stand im Bgld., Eisenstadt 1971, dipl dj., PA;
REŠETAR, Michaela, političarka
(*Čajta, A)
Zemaljska savjetnica za turizam I obrazovanje (2004.), Članica folklorne grupe -> Stalnost u Čajti.
L: HN2004/29, 13
REŠETAR, Milan, filolog, numizmatičar
(*Dubrovnik, 01.02.1860. – †Firenza, 14.01.1942., HR)
Po gimn. u Dubrovniku i Beču, završi slav. filologiju u Gracu. Sridnjoškolski prof. na više mjesta. 1894. se je habilitirao za slav. filologiju i postao prof. slav. u Beču. 1919. prelazi u Zagreb, umirovljeno stanuje u Firenci.
DJ: Die čakavština und deren einstigen und jetzigen Grenzen, AfsPh. Bd.1.???
Rešetari kod Nove Gradiške,
dvodnevni susreti pjesnikov, iz cijeloga svita med njimi i gr.H.
L HN 2009/41, 13
RESETARITS, Aurora, ud. Hafner, učiteljica
(*Stinjaki, 0410.1951., A)
DJ: Beiräge zur heimat- und sozialkundlichen Stoffsammlung von Stinatz, Eisenstadt 1973, dipl dj., PA;
REŠETARIĆ, Erich Luka, kabaretist
(*Stinjaki, 14.10.1947., A)
Prvi angažman u Ensembletheater (1977.). Nimška nagrada Deutscher Kleinkunstpreis Innsbruck (1982.-1985.).
L: Pir na selu, film; Kottan ermittelt, film; Tohuwabohu, TV kabaret; Rechts Mitte Links, 16 samostalnih programov npr. Der Tschusch, Deppensteuerdepp, The Who Wont’t ge fooled again (2017.)
L: HN 1986/8, 1; HN 1997. (17.10.), 7;
REŠETARIĆ, Hermann, aktivist
(*Stinjaki, 28.11.1935. – †Filež, 25.02.2022., A)
Skupa sa svojim bratom Hubertom se bori za prava gr.H. Kulturna nagrada METRON (2016.).
DJ: Gradišćanski Hrvati u Beču, rp, pjesma
L: HN 2005/48, 21; HN 2016/13, 9
REŠETARIĆ, Hubert, aktivist
(*Stinjaki, 12.02.1938., A)
Predsjednik −> Komiteta za prava Gradišćanskih Hrvatov (1960.). Akcije za hrvatske emisije u ORF-u (radio 1979., TV 1989.). Nagrada −> METRON (2016.).
L: HN 1969/38, 11, HN 2016/13, 9, HN 2017/35, 15, HN 2018/8, 13
REŠETARIĆ, Luka/Lukas, kabaretist
(–*Stinjaki,
Austrijska nagrada za kabaret (2017.).
DJ: RechtsMitte Links, Proletenpassion, Kottan, Pir na selu
RESETARITS, Peter,
(*Stinjaki, …)
dr. prava, ORF sudjelač.
L: HN 2018/46, 10
REŠETARIĆ/RESETARITS, Tome/Thomas, kipar
(*Stinjaki, 25.11.1939. – †18.05.2022., A)
Izučio klesarki zanat u Grazu i Beču. Djela skulpture od 1966. u prvom redu sakralnoga karaktera.
L: HL II, 362; Thomas Resetarits, 1991, monografija
RESETARIĆ/RESETARITS, Valentin, učitelj
(*Stinjaki, 09.03.1925. – †Pinkafeld, 26.08.2002., A)
DJ: Die geistige Kultur meines Schulortes Kroatisch-Ehrensdorf, 1950, dipl. dj.
RESETARIĆ, Vili/Willi, pjevač
(*Stinjaki, 21.12.1948. – †Beč, 24.04.2022., A)
Umjetničko ime Dr. Kurt Ostbahn = Otbahnkurti, Popgrupa „Schmetterlinge“, osnivač grupe SOS Mitmensch, Nestroyev prstanj (1997.), Kulturna nagrada METRON (2018.)
DJ: Chefpartie, CD; Hausgemacht, Beč 1996, CD ploča
L: Die Presse, 08.02.2003. Spectrum III; HN 1988/21-22, 13, HN 1996/1-2, 16
REŠETERIĆ, Melani, rodj. Oswald
piše redovito za malu dicu u HN. (2004., 2014., …)
REŠETERIĆ/RESETERITS, Petar, slikar, literat ???
(*Frakanava, 1942., A)
Frakanavac iz Beča, piše samo nimški, skurilno-šalne pjesme
DJ: Paul, oder eine Woche in der nichts geschieht,
L: HN 1988/ 17, 5, kot slikar; HN 1996/36, 12; HN 2002/23, 14
REUMANN, Vera, učiteljica
(Vorištan), 1974., A)
Majka Mraz iz Fileža, ne zna hrv.
DJ: „Ein ganz normaler Tag“ – sommer auf dem ausgeruhten land (2000), lirika;
RÉVAI, Miklós, svećenik
(1750.-1807.)
Pisao i A.B.C. školsku knjigu, ka je izašla u Požonu 1787. i upotribljavala u naši škola. Preuzeo je ju i prilagodio našim prilikam Jožef Ficko.
REZNER, Pavao,
(Lučman,)
DJ: apokrifni tekst, 1863., rp.
L: Lukežić. 143
REZNER, Tibold, Gabriel, svećenik, OSB
(*Frakanava, 24.03.1874. – †Jura, 09.06.1942., H)
Stupio u red 1893., gimn. prof. u Šopronu od 1899., knjižničar u Pannonhalmi, od 1914. upravitelj imanj benediktinskoga reda.
DJ: Sörös Pongrácz i Rezner Tibold, A Pannonhalmi Főapátság története III. (1405-1535), Budapest, 1905; A pannonhalmi szent Benedek-rend soproni katholikus főgimnáziumának értsítője az 1905.és 1906. iskola évéről, Sopron 1906.
L: Kulturna emisija ORF-Grad. 21. 07. 1992.
REZNER, Wilhelmine/Wilma, učiteljica
(*Frakanava, 07.04.1929. – †Frakanava, 12.05.2011., A)
OŠ u rodnom selu, gimn. u Beču, jednoljetnu pripravu za učiteljicu 1950. Direktorica OŠ u Kalištrofu, cijeli svoj učiteljski stav je bila u Kalištrofu (1950.-1989.). Sudjelačica kod sastavljanja udžbenikov za OŠ.
DJ: Die materielle und geistige Kultur meines Schulortes Kaisersdorf, 1952, dipl. dj.; Naša mala dica, Željezno 1963, rp; za čuvarnicu Za naše male.
L: HN 1989/17, 8
revolucionarna 1848.
Revolucionarno gibanje 1848.-1849., počinje u Beču 13. 03. Tangiralo je i gr.H., ki su služili u ugarskoj revolucionarnoj vojski, pak u vezi s hrvatskom vojskom pod banom –> Jelašićem kod Pandrofa i Schwechata i odjelom pod peljanjem Todorovića, ki je peljao jedan dio hrv. vojske od Ugarskoga Staroga Grada prik Žire i –> Livira, kade je došlo i do bitke, prik Prisike, Židana na Kiseg. U
Frakanavi su junaki potukli tri hrvatske vojake, zato su im nadili ime –> Tukavci. Tri spomeniki su u vezi toga prolaza hrv. vojske. Jedan je u hataru uz cestu iz Livira na Kiseg, na granici izmedju Prisike i Židana, kade su po predaji pokopani pali hrv. vojaki (postavio seljak Brigović). Drugi je spomen križ u Frakanavi, a treti na groblju u Kisegu, potuklim hrv. ranjenim vojakom u Kisegu.
Ribanje i ribarsko prigovaranje,
je djelo hrvatskoga pisca Petra Hektorovića iz Hvara (1487.-1572.), ki je opisao trodnevni put po morju. U tom djelu je zapletena i epska pjesma ka se je pjevala sve do najnovijeg vrimena i u Gradišću Kraljević Marko i brat mu Andrijaš. (Kurelac: br. 452, 482)
RIBARIĆ/RIBICH, Juraj/Georg/György Rudolf, SJ, svećenik
(*Uzlop, 1690. – †poslije ???1719., H)
profesor prava na akademiji kardinala Kolonića, dvorski i državni advokat, pisac pravnih knjig na latinskom jeziku.
DJ: Dissertatio historico-politica…, Viennae 1729; Analysis quaestionum …, Viennae 1749
L: SzJ XI, 955
RIBARIĆ, Tamara, pedagoginja
(Mjenovo/Filež, A)
dvojezična čuvarničarka, obdanišće u VB, predavanja na PA u Željeznu, skupa s Karin Pogač odgojiteljicom je predstavila u obliku Kašperla ilustriranu brošuru dičji igra. HNVŠ,
DJ: Šnufi sortira smetje, Knjiga o razdvajanju smetlja, Željezno 2007, HKD; Življena dvojezičnost – dvojezično sticanje jezika i potpomaganje jezika u elementari institucija obrazbe na primjeru gradišćanskih Hrvatov, Graz 2013, dipl dj.;
L: HN 2015/17, 3
RIBERSKI, Rudolf,
Na njegov poziv 1903. šalje Martin Borenić djake iz zap. Ug. na školovanje u Zagreb: Peter Lichtenberger (farnik u Dekanovcu), Tome Hombauer (činovnik u Zagrebu), Ivan –> Jagšić, pak iz Koljnofa, Bijeloga Sela, zadnji Mate –> Feržin.
RIBICS, Jožef Martin, svećenik
(*Štikapron, oko 1659. – †Jura, 08.06. 1718., H)
Za svećenika posvećen u Juri, služba u Pečvi, Unterwaltersdorfu, Senningu, Zwentendorfu, Nežideru, 1702. Jurski kanonik, titulirani opat Ercsija.
RICHOVSKY, Robert, prirodne znanosti, nastavnik
Nastavnik u Rainergimnazijumu, Wien.
DJ: Die Einbettung der burgenländischen Kroaten in das Landesimage und die Landesidentität des Burgenlandes sowie ihr Verhältnis zu den anderen Nationalitäten, NW Diss, Wien 2013
Ricinja – Ritzing – Récény
U gornjopuljanskom kotaru, pojedinačno Hrvati u 16. i 17. st.
L: Chronik Ritzing, Ritzing 1999; Breu, 101
RIEDL, Adalbert, političar
(*Oberpetersdorf, 28.07.1898. – †Željeyno, 05.01.1978., A)
DJ: Die bgld. Kroaten, in Die südost Volksgrenze, Berlin 1934, 175-177; Lieder, Reime und Spiele der Kinder im Bgld., Eisenstadt 1957
RIEDL, Franz Hieronymus
(1906.-1994.)
DJ: Österr. und seine Minderheiten, in Südostdeutsche Vierteljahreshblätter 1973/22, 100-103; Die Kroatensiedlung in Österr, Die südostdeutsche Volksgrenze, Berlin ???;
RIEHL. W. H.
DJ: Wanderbuch, Land und Leute, Stuttgart 1869, Bd. 4
RIFKO/RIFKO, Emanuel,
DJ: Preveo knjigu Delo illiti razlog zverhu skodlivoszti senzkih moderczev (Mieder) na pervo dano po Ivanu Mihalyu Schofulan Vrachtva-Navuchitelyu, Szlavne Szlobofchine Vrachtvo-Znanya za vreme Namefzniku. Iz Nemskoga na Harvaczko preobernulje. Emanuel Rifko, Rifko/Riflo Vu Posonu 1784
Kurtzbek József bet. M. ← Schosulán, Joh. Mich. Delo illiti razlog zverhu. Skodlivoszti Senzkih Moderzev. (8-r. 29 l.) Vu Posonu, 1784. F. A. Patzko.
rijeke,
vode koje presjecaju Gradišće Črnomorskoga su slijeva, preko Dunaja: Lajta, Rebac, Pinka, Lafnitz, Raba,
Ringelsdorf – Lingaštrof
Ima hrv. većinu, izgubili u 19. st., čehizirani/slovakizirani
L: WSt, 35
RIPKA, Ivor
DJ: Reliktné chorvátske náreãia v okolí Bratislavy, Chorváti na Slovensku, Bratislava 1996, 52-56
ritual,
lat. ritus, obred, kat. liturgijska knjiga, ka daje upute i tekste za sve obrede zvana maše, tj. sakramente, procesije, sprovode i blagoslove.
Med gr.H. imamo od –> Sedenika.
L: HL II, 371
RITIG-BELJAK, Nives,
DJ: Die Erfassung des materiellen Kulturgutes in valachischen Dörfern…, Wien 1970, diss.; Das Forschungsprojekt „BK“. Minderheiten und Regionalkultur, Wien 1981; Trajanje usmene književnsoti u gr. Hrvata, in Gradišćanski Hrvati 1533-1983, Zagreb 1984, 169-188; Gradišćanski Hrvati, in Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb 1986, 483-489; Folklorni izraz Hrvata iz Madjarske u pjesmaricama Stanka Vraza i Gjure Deželića, Folklór és tradició V, Budapest 1988, 59-68; Vinko Žganec i GH, in Narodna umjetnost, Zagreb 1991/3, 105-110; Milovan Gavazzi i identitet grad. Hrvata, in Etnološka tribina 18, Zagreb 1995, 141-147; Pregled usmene knjževnosti, in Povijet i kultura GH …, Zagreb 1995, 335-360; Bliska sjećanja na davno istraživaneje Vlahije u Gradišću (Austriji), in Gazophylacium, Zagreb 2001/1-2, 65-72;
RITTSTEUER, Josef, svećenik,
(*Nežider, 25.09.1914. – †Željezno, 12.12.2015., A)
Posvećen za sv. 1939., zastupan u mnogi gremija biškupije, član kaptola.
Otkrio i opisao veliki broj vjerskih vez izmed većinskoga i manjinskoga naroda i njeve odnose.
DJ: Die Beziehungen des Stiftes Lambach zu Burgenland, BF 19, Eisenstadt 1952; Über die konfessionelle Zugehörigkeit unserer Kroaten zur Zeit der Reformation und Gegenreformation, BHBl, 1953/1,19-32; Die Klosterratsakten über das Burgenland, BF 30, Eisenstadt 1955; Die Slawenlehrer Cyrill und Method und das Burgenland, BHBl 1966/4, 173-182; Kirche im Grenzraum Eisenstadt 1968; Die kirchliche Entwicklung des Bglds, Eisenstadt 1971, in BF, Sonderheft III. 160-177; Zur Kirchengeschichte von Lackenbach, BHBl 1992/3, 123-133; Zur Kirchengeschichte von Potzneusiedl, BHBl 1994/1,17-24; Anfänge burgenländischer Pfarren, Eisenstadt 1996;
rječniki –> leksikografija
ROBAK, Fric, željezničar, političar
(*Beč, 16.12.1913. – †Štikapron, 04.09.1994., A)
S majkom se preseli 1914. u Štikapron, OŠ u Štikapronu, gradjansku školu, 1934. peljač socijalističke mladine, od 1932. član SDPÖ, za vrime fašizma četire misece u zatvoru, 35 ljet dugo načelnik Štikaprona (1946.-1980.), SPÖ političar, zastupnik u ZS (1945.-1962.), saveznom parlamentu (1962.-1975.). Utemeljitelj, pa predsjednik Saveza socijalističkih općinskih zastupnikov. 1955. je utemeljio −> Prezidij konferencije socijalističkih načelnikov i vicenačelnikov iz hrvatskih i mišanih općin Gradišća (1955.-1988.). Suprotstavlja se učenju i širenju gh. jezika.
DJ: Die Kroaten im Burgenland, Wien- München-Zürich 1985
L: HN 1985. (29.o3.), 7; HN 1994/36, 7; PHdB II, 265; PHbB II 265
ROBICA Aleksander, svećenik
(*Uzlop, 18.02.1825. – †Dolnja Pulja, 27.03.1879., H)
Posvećen 1849., kapelan u Pandrofu (1851.-1852.), Vulkaprodrštofu (1853.-1854.), Dolnjoj Svetici (1854.-1855.), od 1859. farnik u Dolnjoj Pulji. Sudjelač – KKK.
DJ: Vszaki pocsetak je tezsak, KKK 1864, 19-29.
L: KG 1987, 76
ROBIĆ, Ivo, pjevač
(*Garešnica, 28.11.1923.-†Zagreb, 09.03.2000, HR)
Interpret šlagerov. Brojen ploče za prominentne izdavačekot je Polydor, Supraphon, Jugoton. Hit mu je Morgen, Samo jednom se ljubi, Srce, laku noć,
Moje plavo more, Muzikaši i dr. Boravio većkrat i med GH, u prvom redu na Filežu.
L: HL II, 372
ROBITZA, Petra
(*Uzlop, A)
DJ: Naše stare jačke iz Uzlopa, NV·GH, Großpetersdorf 1998, Benua
robot,
obaveza djela prema gospodaru u sridnjem vijeku sve do oslobodjenja od kmetstav 1848. Med gr.H. i obaveza prema svećeniku, tj. fari. Znači i teško fizičko djelo.
L: HL II, 336
Rodobran,
djačko udruženje u Gornji Šica med Dvimi svitski boji.
ROEE – Raab-Ödenburg-Ebenfurter Eisenbahn = GYESEV – Györ-Sopron- Ebenfurt Vasut. Otvorena po etapa 1876., 1879., željeznička pruga.
Rohrbach bei Mattersburg – Orbuh – Fraknónádasd
U vizitacija u 17. st. kot nimško-hrvat. općina. U 19. st. asimilirani, germanizirani.
L: WSt, 80
ROHRER, Joseph,
DJ: Versuch über die slawischen Bewohner der österr. Monarchie, Wien 1804
Rohunac/Runac − Rechnitz − Rohonc,
U županiju Vaš, na južnom dijelu Pisanoga kamen. U sridnjem vijeku ugarsko-nimška općina. Hrvati se uselu sredinom 16. st. i imali posebnu faru sve do 1752. Po tom ubrzala asimilaciju Hrvatov u nim. narodnu grupu. 1880. samo
mala grupica, a 1921. oko 1% stanovničtva. U 16. st. je služio u varošu Gaspar −> Dragonus, protestantski farnik.
L: WSt, 100
Rohunačko-solunačka gospošćina,
koj su pripadala i brojna hrvatska sela: Ključarevac, Gornji i Dolnji Čatar, Vincjet, Šampovar, Hodas, Velika i Mala Narda, Podler, Širokanj, Čemba, Čajta, Solunak, Sabara, …
rok –> pop
Rókalyuk,
ugledna gostiona u Šopronu u koj se je pred 1921. ljeta dogovarali narodni peljači. Vlasničtvo Demetera Kornfeinda iz VB.
L: NN 1918/40, 3
Roma –> Cigani
roman,
velika fikciona književnost, vrsta pisana najvećkrat u prozi. Med gr.H. rijetka vrsta: Ivan Blažević, Anton Glavanić, Ignac Horvat, Iz naše stare gore, Augustin Blazović, Gavran i šćipavac, Čežnja, Mate Kočiš, Čuška, Brojne prijepise romanov iz hrv. književnosti. (Janko Matko, August Šenoa, Eugen Kumičić, Josip Jurčić, …)
romanika,
stilsko razdoblje u sridnjem vijeku (XI.-XII. st.) U našem prostoru rijetke sačuvane zgrade: Ják, Lébény, Rust, … u naši seli ostatki u Čembi, Nardi, Vedešinu, …
romantizam,
umjetničko-povijesni naziv kojim se označava razdoblje u povijesti, književnosti, muzike i likovne umjetnosti. Zapadnog kulturnog kruga od kraja XVIII. st. do polovice XIX.
L: HL II, 378
RÓMER Floris, svećenik,
(*Požon, 12.04.1815. – †Nagyvárad, 18.03.1889., A. H)
Benediktinac i svitski svećenik, bavi se starinami, arheologijom, kulturom. Za Zap. Ugarske Hrvate daje prvi opis –> Klimpuškoga fragmenta.
DJ: Klempai Ájtatos alapitványok, in Győri Történelmi és Régészeti füzetek, Győr 1861, 60-64.
L: SzJ XI, 1112-1131
Rompotanje,
književni list gr.H, prilog HN: 1987.,1988.,1989.,1991., 1996., ur. Nikola –> Benčić, ime od Jurice −> Čenara.
Romi,
narod novoindijskoga (arijskoga) porijekla indoeuropskoga naroda, na-/raseljen po cijelom svitu. Sinonim za naziv Cigani, ki se danas ne upotribljava, ar se misli da je špotljiv ili rasistički. Novi nazivi su Roma i Sinti.
L: HL II, 380
ROMWALTER, Fridrik, poduzetnik i žurnalist
(1895.-1969.)
počinje 1926. elektrifikacijom u Filežu.
L: HN 2014/45, 16
RONČEVIĆ, Ivan, slavist
(*Osijek, ??)
OŠ i gimn. u Osijeku (1998.). Zaposlen na slavistiki u Beču za BSH.
L: Praktische Grammatik der burgenlandndkroatischen Sprache, Wiern 2017; Teater, teater, prikazana u VB, 2018. Film o Bečkoj slavistiki Slawistik Wien, 2018.
L: HN 2014/45, 14; HN 2018/20, 10
Rorigljin – Rauhriegl − Füsthegy
Bortanski kotar, Vlahija, od 1971. pripada veleopćini Bandol. Hrvati su se uselili 1635. iz −> Širokani. Gospodari sela. Batthyány, imaju kapelicu Srcu Jezuševomu. U 20. st. izgubu većinu u selu.
L: WSt, 100
Rozalija = Rosalija,
obronki istočnih Alpov zapadno od Matrštofa, kod Fortnave. Najviši vrh je Heuberg, 748 m, na njoj izvire –> Vulka, Prirodni park.
ROSAROVIĆ/ROSAROWITZ, Ivan, diplomat
(*Trajštof, 22.06.1739. – †Novij-Mirogorod, 1789.)
Nezakonito dite, odrasao u malinu Paris u Trajštofu. Za oca mu je zapisan Georgius Tismar, školuje se u Šopronu. Išće oca u Beču, Breslau i Berlinu. Kot mlad človik stupi u vojsku, vojuje se u sedamljetnom boju na strani A., 1779. je u Konstantinopolu. Stupi u prusku službu kod poslanika Gaffrona, kasnije u službi Jožefa II., time nastane dupljasti agent Austrije u Pruske. Od austrijske strani imenovan generalnim konzulom u Kherzonu. Pokušava izgraditi dobre trgovačke veze med Austrijom i Rusijom. Cesar Jožef II. je 1787. posjetio Kherson, ki put pripremi Rosarović. Rosarović si nedaleko od Khersona kupi veliko imanje, ko nosi ime Rozarovka, ko izgubi za vrime boja s Turki 1787., premjesti se u Novo-Mirogorod, kade na vreda umre.
L: KG 2000, 50-59
ROSCHÜTZ/ROŠIĆ, Johann
(*Bajngrob, 17. st. – †Nürtingen)
Konjušnik Lorenca Caditscha (reg. Blascowitsch), ki je kod vojnoga pohoda u Nürtingenu ukrao 19 ljetnu divojku Elizabetu Brenner. Caditsch kratko po tom umre, a Elizabeta je ostala kod Rošića, ki je prešao na protestantsku vjeru i odala za njega 1637. Nastanili su se u Nürtingenu, kupili hižu, ka se i danas zove „Kroatenhof“ i stoji pod Denkmalschutzom, u privatni je ruka. Rošićevi su nastali ugledna i vrlo razgranata familija i proširile se još i na Baden- Würtenberg i Švicarsku.
L: Neitzet R., Der Kroatenähne, BHBl 1992/4, 169-186
ROSENICH, Luka Jakov, svećenik, benediktinac
(*Filež, 20.03.1784. – †Djura, 28.071835., H)
Stupio u red benediktincev 1803., posvećen 1808., dušobrižnik: Aszófő, Kis-Czell, gimn. prof. u Juri, povijest i i na požonskoj akademiji, dušobrižnik u crikvi Sv. Štefana u Požonu. Zadnji hrvatski farnik u Ivanci (1830.-1835.)
DJ: Summaria introductio …, Posonii 1827; Historiaer regni Hungariae…, Posonii 1828
L: SzJ XI, 1177
Roseldorf
U DA, po dokumenti 1626. Hrvati u selu.
L: WSt, 23
Rosenich štipendija,
za krvne rodjake, osnovana od Štefana Rosenicha, farnika u Koljnofu (†1702.)
L: NN 1915/4, 6
Rosvar – Rusovce – Karlburg – Oroszvár
Hrvati su naseljeni sredinom 16. st. U 17. st. uz Ugre i Nimce imaju Hrvati većinu, od 1773. pada broj Hrvatov, 1930. se je nahadjalo u općini još 13 od 1678, brojidba 1991. nijednoga već nima, slovakizirano. U prošlosti registrirano veći broj Čehov. Imali su i židovsku manjinu, od 16. st. i kaštel. Priključeno 1947. iz Ugarske na ČS.
KG, 1983,58; Botik, 32; WSt, 130
Rotenturm an der Pinka –> Verešvar
ROTH, Maria,
DJ: Binnenmigration und generatives Verhalten in den kroat. Gemeinden des nördlichen Burgenlandes, Wien 1993, diss.; Wer mit wem? Heiratsmuster der Kroaten im nördl. Bgld., in Trendwende, Wien1993, 297-204
ROTHEN, Therese,
DJ: Die Musikpflege der bgld. Kroaten am Bsp. der Marktgemeinde Güttenbach, Graz 1995, dipl. dj.
ROTPULLER, Viktor, slikar
(*Pajngrt, 02.11.1938., A)
ROTTER, Franc, pjesnik
(*Gerištof, 23. 08. 1970. – †Gornja Pulja, 15. 02. 2002., A)
OŠ u rodnom selu, GŠ u Velikom Borištofu, počeo stručnu školu na Gornjoj Pulji, ? , Handelsschule Weiss u Beču (1985.-1988.), studirao slavistiku na sveučilišću u Beču i završio dipl. djelom (1990.-1995.). Nagrada DHK – > Slavić (2003.) za prvu objavljenu knjigu.
DJ: Billinguismus der Burgenlandkroaten – Soziopsychologische Aspekte der Assimilation, Wien 1995, dipl. dj.; Croatia liberata, Željezno 2002, HŠtD; Dopunski rječnik, rp.
L: HN 2002/27, 7; HN 2002/38, 11; HN 2002/40, 9;
Rotter, Ivan, nastavnik, bloger
(*Gerištof, 19.08.1962., A)
Studirao slavistiku i tjelovježbu, mag. filozofije (1996.). Sudjelač kot gramatike. 2012. Masterski studij u Željeznu (2012.). 2015. uredio za gr.H. Web 2.0 pod naslovom Ivansic.wordpress.com
DJ: Mali princ od A. de Saint-Exupéry, Željezno 1998, pr.; Tendencije u gradišćanskohrvatskoj književnosti, HN 1995/(28.06.); Najaviti čuda – a malo ostvariti, HN 1999/17, 21: Web 2.0 stranica: Ivanov blog: Ljubav je pjesma; Hrvatska nastava s open source softverom Mahara – metoda kompetencijskoga učenja jezika primijenjen/usadjen u slobodnom predmetu hrvatski na sekundarnom stepenu II kot „Hrvatski e-portfolio Gradišće (HePB), dipl. dj. 2012 Master of Arts in Business.
ROUARQUA, A.
DJ: Hongrois et Croates, pred Požonom, kolorirani bakrorez oko 1850. lj. KG ’05, 76
rovaš,
zariz na batici ili driveni kusići, kim se je bilježio dug, u prvom redu u krčmi. U Mastrštofu „Roviskiritog“, Orbuhu (?).
ROZENIĆ, Laci, naivni kipar
(Mali Borištof, 1996)
ROZENITS, Günther
DJ: Minderheitenpolitik im Bgld von 1921-1991, Wien 1994, dipl. dj.;
ROZENITS, Vitus, svećenik, SJ
(*Vulkaprodrštof, 20. 05. 1726. – †Šopron, 14.07.1795., H)
Prof. na gimn. u Košice. Po raspušćanju reda 1773. svitovni svećenik u Komornu, mirovinu provede u Požonu i Šopronu.
DJ: Panegyricus Domini Ivoni dictus, Tyrnau 1757
L: BF 1976 (19.05.), 38
ROŽENIĆ/ROZENITS, Demeter/Demetrius, svećenik, zastupnik
(*Mali Borištof, 26.10.1874. – †Pandrof, 18. 01.1933., H, A)
Teologiju študirao u Šopronu i Juri (1898.), kapelan u Mosonszentjánosu, Pandrofu, farnik u Novom Selu, Pandrofu (1928.-1933.). Peljač peticije Mošonskih Hrvatov ug. ministerpredsjedniku Telekyju. Osnivač –> Kršćanske hrvatske stranke. 1932. kandidat –> CSP za Savezni parlamenat (1923.-1924.). Piše doprinose u HN i kalendar.
L: NN 1921/3-3, 4; HN 1933/4; PHdB, 118
ROŽENIĆ/ROSENICH, Luka, Jakob, svećenik, OSB
(*Filež, 20.03.1784. – †Szentivan, 28.07.1835., H)
Stupio med benediktince u Pannonhalmi 1803., posvećen 1808., svećenik u Aszófö (1810.), Kisczell (1811.), prodikač u Panonnhalmi (1812., u Juri (1814.), Požonu (1817.-1830.), dušobrižnik u Szent-Iványu. Profesor povijesti.
DJ: Summaria intodructio in historiam studium …, Posonii 1827; Historia regni Hungariae, Posonii 1818, 1829
L: SzJ XI 1176-1177; HL II, 383
ROŽENIĆ, Traudi
(Trajštof)
piše skeče (2010.)
RUPIŠĆE – Rumpersdorf − Rumpód
Leži u Bortanskom kotaru, Vlahija, od 1971. pripada veleopćini Bandol.
Naselje iz sridnjega vijeka, Hrvati sredinom 16. st., Gospodar sela je bio −> Erdődy, crikva posvećena sv. Petru i Pavlu, sjedišće maloplemićke familije −> Kunić.Tokom 20. St. izgubili Hrvati većinu u selu.
L: Školska kronika, HN 1989/47, 11; WSt, 100
Rusovce/Rosvar – Karlburg – Oroszvár
U 17. st. čisto hrvatsko selo, 1880. samo 5%, slovakizirano i madjarizirano.
L: WSt, 130
RUŽIČKA, Othmar, slikar
(*Beč. 07.11.1877. – †Beč, 04.11.1962., A)
Školovao se je u Beču na Likovnoj akademiji. Putovanja po Češkoj, Dolnjoj Austriji, od 1905. med –> Moravski Hrvati u Frielištofu. Naslika ciklus o nji: Die Mährischen Kroaten – Bilder von Otrhmar Ruzicka, izložba u
Etnograsfskom muzeju u Gijeci, 1996. i Etnografskom muzeju u Beču 1998. i napravi fotografsku seriju, izložba u Zagrebu 2001. Mnogobrojne izložbe i nagrade.
L: Fotografijom protiv zaborava, Moravski Hrvati početkom 20. st., Zagreb 2001. HM; Die Mährischen Kroaten, Kittseer Schriften zur Volkskunde, 7, Kittsee 1997.
Ružindol – Rosenthal – Rózsavölgy
Useljavanje Hrvbatov u 70-ih ljeti 16. st.Po predaji iz sela Zalaj u Pokuplju. Slovakizirano tokom 18. st.
L: WSt, 136
RYS, Jan, književnik
(*Moravska Ostrava, 1931. – 1986.)
Iz ČS pobignuo 1948., živio u Dolnjem Ramcu. Prvi predsjednik Gradišćanskoga P.E.N.-kluba. Postavio u Kobrštofu na pozornicu –> Miloradićeve pjesme i dramatizirao Našu tetu Katu po prijevodu –> Evalda Pichlera.
DJ: dramatizirao Našu tetu Katu od Miloradića; postavio dvi Miloradićeve pjesme na pozornicu Ensemble Aufbruch (1984); Grenzgänger, radiodrama.
L: HN 1986/47-48, 11