verzija 9_2023
M, m
MAASZ. Jive,
(*Čunovo, 15.05.1956., SK)
predsjedatelj HKD u selu, peljač tamburaške grupe –> Čunovski bećari. Od 1968. Kantor u Čunovu. Monografija o Čunovu najbolja knjiga SK 2014. Svira i na duda.
DJ: Čunovo, Čunovo, CD (2008.); Čunovo naše selo / naša obec, Bratislava 2012; Pandrofska maša (2014.); Čunovo. Sudbina Jandre Štefančića/Osud Ondreja Štefancsicha, Bratislava 20/17.
L: HN 2006/20, 11; HN 2014/39, 16; HN 2014/52, 3
MACHTINGER, Helga
DJ: Tanz und Tanzbrauchtum, in …und sie singen noch immer …, 133-146; Probleme des kroat. Schulwesens zur Zeit des Anschlusses des Vburgenlandes an Österreich, in Das kroat. Schulwesen im Burgenland 1921-1991, Eisenstadt 1991, 3-9
MACHTINGER, Michael, muzičar
(*Trajštof, 1970, A
Izuči frulu i klavir na Haydn konzervatoriju u Željeznu. Dobitnik „Bösendorfer naticanja“ u Beču. Nastupi po Gradišću i u Beču.
MACHTINGER, Thomas, muzičar
(*Trajštof, 1973., A)
Frulu i obou na Haydn konzervatoriju u Željeznu, poslije Muzičku akademiju u Beču. Dva puta dobitnik I. nagrade na austrijskom naticanju „Mladih muzičara“. Nastupi po Gradišću i u Beču.
Macicna nedilja, Cvjetnica, Cvitnica,
zadnja korizmena nedilja pred –> Vazmi. Na ta dan se posveti macica, na spominak Jezuševoga ulaženja u Jeruzalem. Izgleda i na spominak posvećenja prirode, raslin, kada se obnovi natura.
Madjari, Madžari, Mađari,
stanovniki Ugarske madjarskoga porijekla. Narod ugrofinskoga porijekla. Pod peljanjem Árpáda se doselili tokom 9. st. u Karpatsku kotlinu, u 10. st. primili kršćanstvo i osnovali novu državu.
madjarizacija,
postupak stalnoga nametanja madj. jezika i kulture, kot i državno pravne misli narodom, ki su živili pod –> krunom Sv. Štefana. Za gr.H. osebito zakonom –> Apponyija 1909. Odnaša se i na pomadjarenje obiteljskih imen (i med naši Hrvati!)
L: HL II, 49
madjaroni,
popularni i pejorativni naziv za pristaše Horvatsko-vugerske stranke (1841.), ki su nasuprov –> Ilircev zastupali usku vezu s Ugarskom. U Gr. u Zemaljskom saboru su tako titulirani pristaše –> Hrvatske stranke.
HL II., 49 -50
Mag., mag.
kratica za magister, nekada titula apotekara, danas stupanj/titula sveučilišne izobrazbe.
Magazin,
časopis Hrvatov u –> Hrvatskopm Jandrofu (1996.-2001.).
MAGER-ROTH, Margit
DJ: pjesme u HN 2009/19, 2, 2009/34,13
MAGRIS, Claudio,
DJ: Manjina koja se želi asimilirati, in Dunav, Milano 1986.,190-191
MAGYAR, Julius, vračitelj
(*Dolnja Pulja, 13.10.1825. – †Kuba, 1879., H)
OŠ u domaćem selu, gimn. u Željeznu, Ug. Stari Grad, Kaposvár, filozofiju u Peticrikva, završi medicinu u Pešti, Beču. Od 1859. u vojnoj službi, u toj službi je diozeo na ekspediciji cesara Maksimilijana u Meksiku.
L: KG 1988, 60-61
Magyar Sion,
ug, misečni časopis (1863.-1904.), osnovan u Ostrogonu, bavi se razvitkom ugarske katolič(an)ske crikve. Glavni urednik je bio Viktor Kereszty, Ottokar Prohaszka i Gyula Walter. Jedno vrime je pomagao i Ferenc/Franjo –> Horvat. U časopisu su publicirali i gh. svećeniki.
L: wiki
Magyarkimle – Kemlja
MAHMUTEFENDIĆ, Kemal, književnik, BiH
(*Sarajevo, 08.04.1942., HR)
OŠ je pohadjao u Sarajevu i Konjicu, kade je pohadjao i gimn., sveučilišće u Beogradu, svitsku književnost, poslije je nastavnik, novinar, akviziter, bibliotekar. Živi u Zenici, piše poeziju, novele, romane za dicu, putopisa, eseje, aforizme, basne. Za vrime bosanskoga boja bio u Gradišću. U to vrime mu se je prevela na nimški knjiga Zaključana šuma = Verschlossene Wald, 1994.
DJ: Zaključana šuma, 1995. prijev. Ana –> Šoretić;
L: wiki
MAIER, Otto, dr.
Dvorski savjetnik,
DJ: Schachendorf in Alten Ansichten – âajta u stari pogledi, 1993; Burgenland, Geschichte, Kultur u. Wirtschaft in Biographien, Eisenstadt 1993;
MAIS, Adolf
DJ: Die Kroaten im Marchfeld, in Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, 1962/40, 329-342
MAJERIĆ, Ljubo,
(*1925. – †Zagreb, 13.02.1999., HR)
Predsjednik društva za suradnju s gr. H.
L: HN 1999/8, 10
Majka na bigu = Majka i dite, skulptura/kip,
stoji u Velikom Borištofu, najprvo pred crikvom, danas u parku pred –> KUGOM. Otkrivena 1984. prilikom svečevanja 450. lj. doseljenja Hrv. u Gradišće. Djelo od kipara –> Gračana.
L: HN 2006/10, 12
MAJOR, P. P.
DJ: Statistik des Wieselburger Komitats, Starigrad 1868.
MAJTAN, Milan,
DJ: Svedectvo terénnych názvov o Chorvátoch na Slovensku, in Chorvátska národnost’ na Slovensku, Bratislava 1999, 66-74
Maksimilijana II. (1527.-1576.)
tajno pismo cesara Austrije i kralja Ugarske 29. 12. 1573. na tužbu dolnjoaustrijskih staležov protiv doseljenja Hrvatov u pokrajinu upućeno nekim komandantom pograničnih utvrdov na zapadu Ugarske, tako i Francu Schönachu, zapovidniku grada Kisega. U pismu se naredjuje: 1)priznanje da su Hrvati od Turkov protirani i da donesu čuda na dobrobit zemlje i zato pod zaštitom zemlje ali da mnogobrojno naseljenje ne bude na štetu starisjediocev i da zbog velikoga broja oni preuzmu upravu, 2)u slučaju promjene vlasnika kuće, zemlje da Nimci dostanu prednost, 3)Hrvati se ne smiju pustiti na mjesto suca, 4)Hrvate triba staviti u manjinu, 5)u sukobu med Nimci i Hrvati se triba dati prednost Nimcom, 6)Hrvatom se ne smi dati mogućnost, da se zdignu nad Nimce, 7)moraju se pobrinuti za to, da Hrvati ne doznaju ništ za ovu tajnu odredbu, 8)ne smi se dopustiti, da hrvatski podložniki budu neposlušni prema svojoj vlasteli.
O dokumentu pisao već Petar −> Jandrišević i Mirko −> Valentić, pronašao je Jenő −> Házi 1936. u arhivu Šopron.
L: G. Pálffy, M. Pandžić, F. Tobler, Ausgewählte Dokumente …, Eisenstadt 1999, Dokument 136, str. 215-217
Mala Cenka – Kiscenk – Kleinzinkendorf,
naseljeno od Hrv. iz Koljnofa 1555., fam.: Kovačić, Kralić, Pastorić i Černetić.
L: Breu, 94
Mala Hrvatska,
Brabec naziva tako danas izgubljene Maračke Hrvate/Marchfelder Kroaten Dolnje Austrije.
L: Ivan Brabec, Govori podunavskih Hrvata u Austriji, Zagreb 1966.
Mala Narda – Kisnarda – Kleinnahring, –> Narda
Sridnjovjekovno ug. maloplemićko selo. U 16. st. je Batthyány naselio Hrv., selo je kroatizirano.
L: Breu, 88; WSt, 61
Malé Leváre – Kleinschützen – Kislévárd
Oko 40% Hrvatov u 16. st., slovakizirano.
L: WSt. 120
Male crikvene i školske novine = MCŠN
Dvotjednik za katoličansku dicu, (1931.-1939.), urednik: Martin –> Meršić ml. i Slavko –> Marhold. Letak iz 1931.
L: NČ 96
Male Šenkvice – Kleinschenkwitz
Osnovana od gospodara Štrefana Illésházy u lj. 1593 od slov. i hrv. naseljenikov. Možda se je hrv. dio sela zvao Mali Sisek (Kys Züzek), ko se je po kroatiziranju sela prozvalo Male Šenkvice, slovakizirano.
L: Breu, 112; WSt, 136
MALEC, Alois, svećenik, pisatelj
(*Hrbov/CZ, 10.07.1855. – †Dobro Polje/CZ, 31.10.1920.)
Študij teologije završio u Brnu (1881.). Kot dušobrižnik službovao u Rozsochyju, Podivinu, Hornim Dunajovci, Žeroti, Hornom Brfieckovu i Starom Petrinu. Od 1892. u morvaskom hrvatskom selu Dobrom Polju, kade ostane do svoje smrti. Ima velike zasluge za hrv. rič u Moravskoj. Izdao jedinu molitvenu knjigu Moravskih Hrvatov. Objavljivao članke u novina „Češkom Lid-u“, „Hlidki literarni“ i časopisu Matice moravske.
DJ: Molitve i pjesme pro ljud hrvatski v Moravi, Brno 1895, sudjelač Franjo Venhuda; Moravšti Hrváti, Česky Lid, Praha 1898,186 ff; 1898, 1900; Kroj moravskych Hrvát�, in Češky lid, 1900/9, 100-118; monografija o Moravski Hrvati ostala u rp. u rp. ostalo oko 2000 listićev; Analyse pfiijmûni Horvatu moravsk˘ch, Časopis Matice Moravske 1913/37, 450-451;
L: MH 1984/27. lipnja
Mali Borištof – Kleinwarasdorf − Borisfalva
Sjeveroistočno od Gornje Pulje, prvi put se spominje 1194. u darovnici grofa Borsa –> Kloštru, pod imenom Baran. Hrvate naselio Nikola –> Jurišić po –> bitki pod Kisegom. Crikveni obloki od A. Lehmdena (1995.). Imali od 1988. do 2013. redovito znamenite izložbe u priredbi Stipe −> Mlikotića i Monike −> Trimmel-Roženić. Danas upravno pripojeno Velikom Borištofu. Tamburaški zbor „Složnost“.
L: 800 ljet Mali Borištof 1195 -1995, 800 Jahre Kleinwarasdorf, Eisenstadt, 1995, monografija; J, GHA, 114-115; WSt, 85
Mali Medveš – Kleinmürbisch – Felsőmedves
Postojalo već u sridnjem vijeku, u kotaru Novi Grad u južnom Gradišću, stanovnikov 252., broji se u nimški disktrikt Batthyányijevoga gospodarstva. Do početka 20. st. pretežno hrv. selo, germanizirano.
L: wiki; Breu, 63; WSt, 107-108
Mali Peterštof – Kleinpetersdorf – Kisszentmihály
U kotaru Borta, od Hrvatov novonaseljeno selo jugoistočno od –> Velikoga Peterštofa, 16. st., 1567. Ima 16. gospodarstvov oslobodjeni na 7 ljet od porcijov, filijala –> Šampovara. Do kraja 18. st. hrv. većina, do sredine 19. st. germanizirano. Potpada općini Veliki Petarštof, uz Mali Cikljin, Miedlingsdorf, Welgersdorf.
L: wikip.; Breu, 74; WSt, 96
MALINERIĆ/Mallinerits, Jozef,
DJ: Rusovce 1208-1998, Rusovce 1998, ur.
Malištrof – Mannersdorf am Leithagebirge,
u DA, jugoistočno od Beča na padina Lajte brigovlja. Za 1544. se svidoči, da su stanovniki Nim. i Hrv. 1659. je većinski hrv., germanizirano u 19. st.
L: Breu, 123; WSt, 15
Malištrof – Mannersdorf a. d. Rabnitz – Répcekethely
U 16. i 17. st imaju veáinu u selu. Asimilirani početkom18. st., germanizirano.
L: WSt, 86
MALITS, File,
DJ: Devet pobožnih jačak: Ov szklóp pobózsni Játcsak je szpóminkom vecsnim dahrom dán, od va mihru pocsivajúchéga Filé Málits szvojój osztálnoj druzsbini Zajcsevom Szelu, Pri Gradu Fabe? 1842, rp, franjevački samostan Novi grad
L: GK 1977, 64-67
Malý Biel – Deutsch Bel – Kisbél
Vizitacija 1552. pokaže Hrvate u selu, hrv. imena sve do 18. st., slovakizirano.
L: WSt, 135
MAMIĆ. Mile, jezikoslovac
(*Santa Maria di Leuca/I, 25.07.1944.)
Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1973.), doktorirao 1991. Srednjoškolski profesor, pak dojde u Zavod za Hrvatski jezik u Zagreb. Od 1994. sveučilišni profesor u Zadru. Osobito se bavi pravnom terminologijom u hrvatskom jeziku, sudjelač kod gh. rječnika.
DJ: Odnos gr.-hrv. školske terminologije prema hrv. književnoj, Gradišćanski Hrvati 1533-1983, Zagreb 1984, 133-140; Gh i hrv. pravno nazivlje, Nemzetközi szlavisztikai napok, Szombathelyi 1995, 171-182 skupa s Markom Lukendom
MANDIĆ. Marin, učitelj
(*Čavolj, 04. 09. 1928. – †Baja, 09. 09. 2020, H)
Djelovao u županiji Bács-Kiskun, o povijesti, književnosti, narodopisju Bunjevcev i rodnog sela Čavolja. Napisao monografiju o srpskohrvatskoj gimnaziji u Budimpešri.
DJ: Naša gimnazija, Budapest 1996;
L: HG 2020 (24. rujna)
MANLIUS/MANDELS, Joannes, tiskar
(*Ug.? – †Ug., 1605.)
Putujući tiskar, najprije u Ljubljani (1575.-1581.), potom u Novom Gradu (1582.) kod grofa Batthyány, kade tiska nekoliko djel u latinskom, ugarskom i nimškom jeziku. Ljeto 1586/87. je u Varaždinu, potom u Eberavi (1587.-1592.), Novom Gradu (1588.), Šica (1592.-1595.) pak kod Nádasdyja u Keresturu (1595.-1597.), pak Sárváru (1600.-1602.), njegov nasljednik Farkas tiska u Keresturu –> Mekinićeve knjige.
Mannsdorf a. d. Donau – Maštrof/Selce
u DA, Maračko polje, 2/5 Hrv., germanizirano.
L: Breu, 130; WSt, 28-29
Mannerdorf an. d. March − Magerštorf
u DA, Maračko polje, nim.- hrv. naselje, do sredine 19. st. imali Hrvati većinu, germanizirano.
L: Breu, 132; WSt, 35
MANZ, Viktor, učitelj
(*Klimpuh, 06.071877. – †Kisela Voda, 28.12.1927., A)
Hrvat naše krajine, učio u Beogradu (1901.-1906.) u školi poslanstva A-U Monarhije, ravnatelja škole u Rumi (1906.-1922.), 1918. došao najzad, 1922.1923. učitelj u Ciklešu, peljao školu željezničarskih učenikov u Juri.
L: NN 1919/21, 4
Marački Hrvati = Marchfelder Kroaten
Hrvati, ki se tokom 16. st. doselili na Maračko polje, to su gospošćine Orth: Ort/Ort, Andlersdor/Razvrtnjak, Breitstetten/Bratštatin; gospošćina Eßling; Kroatisch Wagram / Hrvatski Ogran, Mannsdorf/Selce, Straudorf/Štrandorf; gospošćina Eckarstau; Haringsee/Horišej, Pframa/Frama, Kopfstetten/Guštatin, Fuchsenbigl/Fuhspihl; gospošćina Schloßhof: Engelhartstetten, Loimersdorf; gospošćina Marchegg: Marcheck/Marhek, Mannersdorf am March, Baumgarten an March/Pangort; gospošćina Zwerndorf/Cvendorf; gospošćina Petronell: Kroatisch Haslau/Hrvatska Hozlava, Wildungsmauer, gospošćina Schwadorf: Pischelsdorf/Pilšdorf; gospošćina Mannersdorf: Mannersdorf, Hof/Cimof, Au/Cundrava, gospošćina Pottendorf: Landegg/Londek, Breitensee/Bratisej; Engelhartstetten/Poturno; Loimersdorf/Limištrof;
Ovi Hrvati se brzo asimilirali tokom 19. st.
Regelsbrunn, Deutsch Altenburg, Höflein, Prellenkirchen, Wolfsthal, Fischamend, Schwadorf, Matia Ellend/Jelent, Regelsbrunn
Witzelsdorf, Lassee, Probtdorf, Untersiebenbrunn/Dolnji Siebenbrunn, Mannersdorf bei Stillfried – kongregacija,
L: Baumhack Friedrich, Die Kroaten im Marfeld, Unsere Heimat, Monatsblatt des Vereines für Landeskunde von Niederdonau und Wien, Wien 1940/XIIm 1940, 90-107; Šembera, O Slowanech w Dolnich Rakausich, W Praze 1845, 163-190;
MARENIĆ, Štefan, naivac
(*Filež, 13.12.1946.)
Preseli se u USA Detroit. Umjetnik slikar, prepoznatljiva krajina Gradišća.
DJ: Izložba od 05.do 15. 07, Hrvatska galerija 605 West 8 Mile Road Detroit, Michigan 48203, Za dicu, HN ??, 1976.
MARETIĆ, Tomo, jezikoslovac
(Virovitica, 13. 12. 1854. – †Zagreb, 15. 01. 1938.)
Slavist i klasični filolog u Zagrebu. Najprije gimn. prof., po tom sveučilišni prof. slavenske filologije u Zagrebu. Najpoznatije djelo mu je Gramatika i stilistika hrv. jezika, po koj su se redile generacije, i u Gr. I sam –> Miloradić se je u svojoj –> Slovnici redio po njegovoj gramatiki za gimnazije.
L: HL II, 62
MARGALIĆ/MARGALITS. Ede,
(*Zagreb, 15.03.1849. – †Budapest, 23.06.1940., H)
Gimn. je pohadjao u Baji, sveučilišće u Beču, nastavnik u Baji (1870.-1871.), štipendijom u Parizu (1876/77.), študirao ug., grčki, francuski. Za nastavničko djelo novinar u Baji, istraživač povijesti književnosti, od 1881. u Budimpešti, 1885. dir. u Zomboru, peljač hrv. internata u Budimpešti (1891.) i lektor na sveučilišću, 1899. sveuč. prof. Pisac hrv.-ug. rječnika, študij o Nikoli Zrinskom, sakupljač poslovic i izrekov.
L: wiki
DJ: Horvát-magyar és magyar horvát zsebszótár, Budapest1898, repr. Bizonja
Margarethen am Moos – Margarieta
U 16. st.veća hrv. skupina u opustošenom selu, germanizirano.
L: WSt, 15
MARGITAY, vladin savjetnik za hrv. pitanja.
L: Kohlenhofer 25
MARHOLD, Slavko/Vjekoslav, učitelj
(*Rasporak, 11.06.1898. – †Beč, 31.10.1959., A)
OŠ u domaćem selu, po vojnoj službi u PSB završi učiteljsku školu 1919. Kantoručitelj u Pajgrtu (1919.-1937.), šk. dir. u Pandrofu (1937.-1959.). Poticatelj prvoga tamburaškoga društva u Pajngrtu (1923.), peljač jačkarnoga zbora, režizer I prevoditelj kazališnih igar, podučavao hrv. jezik u škola u Željeznu. Dopisnik novin i kalendara, suurednik –> Malih Crikvenih i Školskih Novin (1931.-1939.) i –> Mladosti (1953.-1957.). Pisatelj prigodnih pjesam. Pseudonim Slavić.
DJ: Die Kroaten, in Heimatkunde des Bez. Mattersburg 1931; Početnica za 1. r. osnovnih škol, Wien 1957; prijv. Betlehemski noćni čuvar, 1923; Gfall Alois, Porcija na neoženjene, Siroče,1927, igrokaz, rp.; Bakonj, rp. novelica; Hrvatska sela u Gradišću, in Mate Ujević, Gradišćanski Hrvati, Zagreb 1934, Povjest gradišćanskih Hrvatov, Pandrof 1940, rp.; Čudno rodbinstvo, HK 1940; Hrvatsko narodno glazbalo, KG 1949; U domovini naših preocev, Letopis HKD 1930, 54-53
L: NT 1959/45, 1
Máriakálnok – Gahling/Goling
Nimško-ugarsko selo u županiji Moson – Györ – Sopron, iz 17. st. Vizitacije potvrdjuju i hrvatsko stanovničtvo, Ugri i Nimci luterani, a Hrvati katoličani, po broju 145 luteranov. 147 katoličanov. Krajem 17, st. već nij katoličanov u selu. Marijansko hodočasno mjesto, madjarizirano.
L: KG ’83, 60, WSt, 49
Marianka – Máriavölgy – Mariance (gh.) – Mariathal (nimšk.) – Vallis Marianda,
hodočasno mjesto i kloštar zapadno od Požona, osnovan 1377. od ug. –> pavlincev. Za vrime Jožefa II. raspušćen. U novije vrime ponovno djela pod peljanjem Kongregacije tolidbenog od Gethsemana (Kongregation der Tröster von Gethsemani = CCG). Brojni pavlinci iz zapadnougarskoga hrv. prostora. Izložba 2003. u Požonu u hrv. veleposlanstvu “Tragi u Marianki”.
L: wiki; HN 2003. (19.12.)
Marice igrališće,
rock-band grupa, muzika i tekst sami, ili pop??? od 2002. u Malom Borištofu.
DJ: Hej ti dupe, Beč, 2005., CD
L: HN 2005/35, 9; Put 2005/1+2
Marija,
vjerski časopis –> Legio Mariae, Nikištrof 1979-1991., izd. Anton –> Šatović.
L: NČ 178
Marija Jelent – Maria Ellend,
u DA, istočno od Beča, dio –> Haslave, novonaseljeno s Hrvati za vrime turskih bojev. Postojali do kraja 17. st, germanizirano.
L: Breu, 125, WSt, 15
MARIJANOVIĆ, Anton
suurednik KsvF (1919.), farnik Anton Szemeliker.
Marijanska kongregacija,
katoličansko udruženje s ciljem usavršavanja kršćanskoga žitka, širenje i branjenje vjere, pobožnost BDM. Prva kongregacija je osnovana 1563. ljeta. Proširena i med GH.
marijaš, marjaš, ug. máriás,
pinez (ili zastava) u Ug., imao na naličju kip/sliku BDM, vridnost 20 krajcarov. Zastava ima Marijanski kip.
Marijina legija,
grana –> Katoličanske akcije.
Markt Nauhodis –> Novi Hodas
Markthof /Hof im Marchfeld – Hufak
U 17. I 18. st. imali Hrvati jaku manjinu. Sukobi u crikvi, germanizirano.
L: Wst. 29
MARKOVIĆ, Manda,
germanistkinja u Zagrebu.
DJ: Burgenländische Kroaten – gestern, heute und morgen, Zagreb 2001, dipl. dj.
L: HN 2001748, 5
marksizam,
društvenoznanstvena teorija i ideologija po nim. filozofu Karlu Marxu (19. st.), ku teoriju su njegovi učeniki Friedrich Engels i Vladimir Iljič Lenin daje razvili. I med gr.H. je imao nasljednike/pristaše.
L: HL II, 69
Marof – Mönchmeierhof – Barátmajor
Bortanski kotar, istočno od Borte, vlaško naselje, nekadašnje Baumkirchnerovo –> pavlinsko naselje, novonaseljeno. Uživali –> vlaške slobode. Po DSB došli u manjinu u selu.
L: J, GHA, 137-138; Breu, 77-78; WSt, 97
MAROLD, Kristina, spikerica
(*Vorištan, ?,10.1950., A)
Urednica i spikerica kod ORF Gradišće od 1971. Skupa s Karlom Kanićem napravila CD, dvojezičnost.
DJ: CD Kuca srce 4x – Gefühle Ćuti Bastalipe Érzelmek X4, 2007, hkdc; CD Panonski Božić 4x – Pannonische Weihnacht 4x.
L: HN 2006/45,17; HN 2008/51-52, 12; HN 1994/44, 6
Markt Sankt Martin – Sveti Martin – Sopronszentmárton
U 16. st.imaju brojnu hrv. manjinu. Do 18. st. potpuno germanizirani.
L: WSt, 87
MARTINKOVIĆ, Ana, du. −> Gutdeutsch
MARTINKOVIĆ, Fric, učitelj
(*Gijeca, 28.08.1936. – †Željezno, 28.03.2010., A)
direktor OŠ u Sabari (1959.-1981.), Bandolu (1981.-1997.), utemeljio –> Tamburašku grupu Vlahija, odbornik HKD-a za jug.
DJ: Naša lipa Vlahija – Unsere schöne Vlahija, Rupišće, b. lj. (1985);
L: HN 2001/35, 19
MARTINKOVIĆ, Ivan, učitelj
(*Pandrof, 13.04.1910. – †Pandrof, 21.02.1981., A)
OŠ u rodnom selu, učiteljsku u Beču, učitelj u Čajti, Novom Selu, Zurndorfu, Otavi, Malom Borištofu (1951.-1961.), Bijelom Selu i u Pandorfu (1963.-1974.), urednik čaopisa „Mladost“.
DJ: ur. Mladost (1958.-1962.), časopisa za mladinu; Najmiliji majkini kinči i nakiti, Pandrof 1958., rp.;
L: HN 1981/9, 2
MARTINKOVIĆ/MARTINKOVICH, Johann, učitelj
(*Pandrof, 10.04.1950. – †Željezno, 28.03.2021., A)
DJ: Ivan Vukovich – Eine kroat. Lehrerpersönlichkeit, Eisenstadt 1972, dipl. dj.
MARTINSCHICH, Balázs, povjesničar
DJ: Bezenye, Bizonja, Pallersdorf, Székesfehérvár, 2021
maska,
prekrivalo lica u narodnom običaju, za vrime COVID 19. 2020., masovno.
L: HL II., 75
Masno – Mást – Mászt
Novonaseljeno hrv. selo u SK, 1533 Villa Noua Crovacorum, vrimenom se je poslovačilo, 1953. je priključeno Stupavi.
L: Botik, 30; WSt, 120
masovne komunikacije,
tehnološki sistem komunikacije, ki u kratkom vrimeno dojde do velikoga broja ljudi u velikom prostoru. Takovim sredstvam se gledaju –> novine, –> radio, –> televizija, –> komputor, –> informativne mriže, …
L: HL II, 76
Másszóval (S drugimi riči),
Antologija južnoslov. pjesnikov u Pečuhu 1988., med njimi i Matilda –>Bölcs i Sándor –>Horvath.
L: HN 1988/18, 8
MAŠIĆ/MASCHITZ, Franjo/Ferenc, BIZONFY, vračitelj, mislilac i spisatel,
(*Vorištan, 12.03.1828. – †Željezno, 19.08.1912., H)
Gimn. u Ugarskom Starom Gradu i Šopronu. Doktorirao filozofiju i medicinu. Za vrime ugarske revolucije 1848. je oficir, zbog čega mora emigrirati. Emigrira najprije u Švicarsku, kade doktorira u Zürichu medicinu, študira i istočne jezike. U Londonu je 1851. otvorio školu za ugarske oficire, ka skoro zapri, prakticira kot vračitelj. Po generalnoj amnestiji se 1867. vratio se najzad u Ugarsku, stanuje u Vorištanu, Lovreti i Željeznu. Članki su mu se pojavili u Star-u, Timesu i Pester Lloydu. Pisao i pjesme u nimškom i hrvatskom jeziku.
U ug. literaturi se zove –> Bizomfy. (Spomenploča na stanu u Željeznu.)
DJ: Bizomfys Apercus und Reflexionen, Pest 1871; Angol-magyar szótár, Budapest 1878-1881; Angol és magyar beszélgetések, Budapest 1885.; Khobasice, pj. u rp.; Notizen über die Verwandschaft des Magyarischen mit dem Sanskrit, rp.
L: SZJ I/1094; Probst Franz, Burgenländer in der Welt, Volk und Heimat 1977/78,6; KG 1963, 82-84;
Matica iseljenika –> Hrvatska matica iseljenika
Matica Slovenska
Nacionalni kulturni institut Slovakov, sjedišće u Martinu, osnovana 1863. Ugri su ju 1875. do 1918. zabranili, novoosnovana 1919.
L: wiki
MATIJEVIĆ, Marijan, kipar,
(*Grubišno Polje, 27.031907. – †Beč, 15.11.1971.)
OŠ u rodnom mjestu, sridnju školu u Zagrebu (1917.-1923.), djak akademije slikarstva i kiparstva u Zagrebu (1923.-1927.), škola za veliku plastiku u Zagrebu (1929.-1930.), djela kot samostalni kipar i kod Ivana –> Meštrovića, uspješan kipar. Izložba u Beču (1946., 1949. Od 1950. živi u Gradišću, stanuje u Tschurndorfu. Prof. crtanja u Matrštofu (1960.).
DJ: Poznata djela: Haydnovo poprsje, poprsje Rennera u Cindrofu, reljef u Niuzlju, zdenac na dvorišću gimn. u Željeznu,
L: KG, 1962, 72-74
MATKO, Janko, književnik, urar
(*Krašić/HR, 20.05.1898. – †Zagreb, 03.08.1979., HR)
Školovao se je u Vukovaru, izučio za urara. Urar i draguljar u Zagrebu. Neke njegove igrokaze su prikazali i u Gradišću.
DJ: 19 različnih romanov. Moć zemlje, igrokaz (Filež 1957.) i roman, Pokajnik, igrokaz, Aldov ljubavi po Fotezu,
L: HN 1970/14, 1; HN 1979/33, 3
MATZ, Rudolf, kompozitor
(*Zagreb, 19.09.1901. – †Zagreb, 22.03.1988., HR)
Izobrazbu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, skladatelj i dirigent, osnivač DPGH. U svojoj muziki ostvario i gh. teme.
DJ: II. Gradišćanski kvartet (1932); 1933. oglazbio Miloradićevu pj. „Bog i Hrvati“, Pastoralni kvartet (1935); Elegija i humoreska za violinčelo i gudače (1938); Četiri jačke iz Gradišća, Sklad, 1939 /2; još šest, u Sklad 1939/5 pod naslovom Sto hrvatskih narodnih pjesam II;
L: HN 1989/?, 8
MAURER, Doroteja,
dobitnica nagrade na –> Danu mladine u Koljnofu
DJ: Hrvati u izbornoj kampanji, kabaret, 1990.
L: HN 1990/36-37, 1, 11
Mauthausen, KZ-logor
i gr. Hrvati bili u logoru. Popisati imena: Jiva Kovačić-Novo Selo, Franz Koo- Kalištrof, August Selinger-Vorištan, Rudolf Werner-Novo Selo,
MAŽURANIĆ, Ivan,
(*Novi Vinodol, 11. 08. 1814. – †Zagreb, 04. 08. 18791., HR)
Gimn. na Rijeki, licej u Zagrebu i Szombathelyu, pravo u Zagrebu. Najpoznatiji pjesnik hrv. ilirizma s njegovim eposom Smrt smail age Čengijića (1846.). Uticao i na GH županije Vaš, ki su mu 2005. postavili spomenploču u Sambotelu. Književna povezanost/poticaj Franciju –> Rotteru.
L: HL II, 86
MAYER, Otto, činovnik
(*Čajta, 22.02.1928. – A)
Pravo završio u Beču i Grazu, magisterij (1954.), doktorat (1956.), činovnik ZV, općinska uprava.
DJ: suautor Burgenland, Geschichte, Kultur und Wirtschaft in Biographien, Gemeinden 1993; Schachendorf in alten Ansichten, Matrštof, b. lj. (1993.)
L: HN 1993/ (16.04.), 7
mecen,
on ki je pokrovitelj ili pinezi i materijalnimi dobri pomaže napretku umjetnosti, znanosti, športu i sl. Med GH: Blaž Leskovics, Jožef Ficko, Mate Horvath, …
Medard, sv.
vrimenski svetac, ako na Medardusa curi godina, onda će godinati 40 dan.
Medioteka HKD,
zbirka šapirografiranih igrokazov, CD snimke i DVD igrokazov.
MEDJIMORI/MEGYIMÓRI, Štefan, učitelj, pjesnik
(*Hrvatska Kemlja, 11.08.1884. – †Hrvatska Kemlja, 28.12.1969., H)
Preparandiju u Ostrogonu, učitelj u Štikapronu (1905.-1907.), Nikinci (1907.-1914.), Irigu (1914.), u PSB, zarobljeničtvo, od 1921. kantoručitelj kašnje direktor u Kemlji (1945.), pjesme po novina i kalendari. Spomenpjesma prilikom postavljenja aleje kod cimitora 1932., sudjelač hrv. šk. knjig na Madjarskoj.
DJ: Spomen driva – Emlékfák
L: ng, 1996/24, 9
Medovina ili met,
slabo alkoholno piće iz iskipjene mišavine vode i meda i dodatne arome.
Medjugorje = Međugorje,
Marijino svetišće u Hercegovini. Po svidočanstvu šestero divojak i dičakov od 11. do 17. ljet se je Marija po prvi put pokazala 24.06.1981. I gr.H. je redovito poišću.
L: HL II, 92
Medjunarodna smotra folklora,
u Zagrebu. Osnovana 1966., održana svakoga ljeta u julu. Na njoj redovito diozimlju i gh. foklorne grupe.
L: HL II, 92
Medveš –> Veliki i Mali Medveš
MEKINIĆ-Pythiraeus, Grgur, ev. svećenik
(*? – †Kerestur, 04.03.1617., HR)
Spominje se po prvi put 1591. kot evangelički duhovnik, protestantski pastor u Štamperku i Keresturu. 1591. je na kolokviju/disputu u –> Čepregu. Pisao i izdao dvi crikvene hrv. knjige. Knjige je pronašao Marjan –> Smolik i Ivan –> Škafar 1969. i predstavili znanstvenom svitu. 2017. Postavljena mu je spomenploča u dvorcu u −> Keresturu.
DJ: Dvsevne peszne, psalmi ter hvalevzdania …, Kerestur, I. sv.1609., II. sv. 1611.; pretisak u Zagrebu 1990.
L: MI 1992/27,9; HN 1992/27,9; Alojz Jembrih, Grgur Mekinić i njegove pjesmarice (1609.i 1611), Zagreb 1990; Gerhard Neweklowsky, Zur Sprache der ältesten Bücher der Burgenländischen Kroaten (Duševne pesne 1609 und 1611). WSlJb N.F. 2018/6, ???
MELISIĆ, Isabella,
DJ: Gemeinsames Erbe in der Lexik des Ost- und Südslavischen, Wien 1996, dipl. dj.
MELZER, Miloš,
DJ: Osídlování b˘valého némeckého jazykovécho ostrova na drahanské vrchoviné Moravsk˘mi Charváty, Etnographica 22, 1988/LXXII.
memoarna književnost,
literatura po spominjanju,
DJ: Pave Roženić, Franc Schreiber, Feliks Vuković, Ča smo vidili u Jugoslaviji, NS !947/28, 29, 30, 31; Mate Semeliker, Bucolić, Mikišić, Németh
memorandum,
načelno opomenjivanje,
uz mnogobrojne kanimo istaknuti samo najpoznatije:
1919 – za ostanak pri Ugarskoj, HKD
1955 – HKD za manjinska prava GH, hrv.-nim.
1972 – hrv. duhovniki za očuvanje hrv. vjeronauka.
MERCSANITS, Stefan,
(*Pinkovac, 1964., A))
OŠ u rodnom selu, GŠ u Sv. MIhalju, gimn. u Novom Gradu, škola policajcev u Beču, 1998. zaposlen u Gradišću, poslovanje u Hrvatskoj, TSLO = Team Security Liaison Officer.
L: Glasilo HKD, 2008, maj, 10
Mersich könyvtár,
u Pannonhalmi. Miloradić je svoju vrijednu knjižnicu kanio pokloniti −> JAZU, što se zbog političkih razlogov nije ugodalo. Zato su njegove knjige došle u kloštar benediktincev −> Pannonhalma, kade je sve do 90. ljet imao posebno odilenje.
MERŠIĆ, Franjo, učitelj
(*Frakanava, 24.12.1901. – †Cindrof, 16.07.1967., A)
OŠ u domaćem selu, gimn. u Kisegu, učiteljsku u Juri (1922.). Učitelj u Pajngrtu, Cogrštofu (1923.-1965.) kantoručitelj, sindikalac.
Predsjednik –> HŠtD (1965.-1967.).
Odlikovanje: časni znak ZG
DJ: Kako su se naše žene još nezdavno bavile s konopljami, ND 1935, 155-158
L: HN 1966/2,1; GK ’91, 141-142
MERŠIĆ, Franjo, Frakanavac, činovnik
(*Frakanava,10. 02.1929. – †Frakanava, 20.04.1996., A).
Turoševa hiža. OŠ u rodnom selu, GŠ u Lučmanu. Zaposlen kod osiguranja Nordstern i Seljačkoga socijalnoga osiguranja u Željeznu, član tamburaškoga zbora, pisao prigodne pjesme i prozu u narodnom duhu, ke su se pojavljivale u novina i kalendaru, suradjivao je i hrv. redakcijom ORF studija Gradišće.
L: KG 1979, 133; HN 1996718, 11
MERŠIĆ, Ivan,
(*Dolnja Pulja, 1904. – †Dolnja Pulja, 25.06.1963.), A)
DJ: Dolnja Pulja, nje stanovniki, prije i sada, KG 1949, 94-98. Za trgadbeni ophod, KG 1951, 188-190; Dolnjopuljanska gorska kapela, KG 1956, 78-80
MERŠIĆ, Ivan/János, svećenik
(*Dolnja Pulja, 07.12.1862. – †Dolnja Pulja, 13.08.1899., A)
Horvatovi, OŠ u domaćem selu, teologiju u Juri (1886.), kapelan u Velikom Borištofu (1887.), Dolnjoj Svetici (1887.-1889.), Šopronu (1889.-1890.), od 1890. prof, na učiteljskoj školi u Juri, doktor, bavio se je prirodnimi znanosti, eksperimentirao x-zraki, ki su kašnje postali poznati pod imenom Röntgen zraki.
DJ: Dogma catholicum de creatione, Sopronii 1888.
L: Zalka 143; SzJ VIII, 1116
MERŠIĆ, Konrad, učitelj
(*Frakanava, 17.02.1912. – †Frakanava, 18.06.1983., A)
OŠ u Frakanavi, učiteljsku školu Gornje Šice (1931.), već tamo aktivno sudjelivao na organizaciji sridnjoškolskoga udruženja –> Rodobran. 1931. do 1960. učitelj, kašnje dir. u Frakanavi. Za vrime DSB kod mornarice, englesko zarovljeničtvo. Nadzornik za dvojezične hrv. škole u Gradišću (1960.-1972.)., organizator –> Hrvatske školske biblioteke, učitelj na PA za hr. jezik i dvojezičnu didaktiku.
DJ: Heimatsagen von Frankenau, in Volk und Heimat, Eisenstadt 1951/46, 2, 3; Popis biljaka u Frakanavi, rp.; Kronika frakanavske škole, rp; Arbeitsformen in den kroat. Schulen des Burgenlandes, in Pädagogische Mitteilungen 1953, 110-112; Naš jezik, Beč 1960, gramatika; Velika čitanka, Beč 1966; film o Frakanavi u Fensterguckeru.
L: HN 1983/27, 5; HN 1983/26,3; HN 1992/15, 13
MERŠIĆ, Martin ml., svećenik
(*Frakanava, 27.10.1894. – †Željeyno, 21.07.1989., H A)
OŠ u rodnom selu, teologiju u Juri (1918.). Kapelan u Velikom Borištofu i Svetici (1918.-1925.), farnik u Pajngrtu (1925.-1965.). Od 1963. kanonik novoosnovane biškupije Željezno, kustos i propst, 1966. mirovina. Mnogobrojni kulturnopovijesni članki u HN i kalendari, kot i drugi nimški novina. Prevadjao rodoljubne pjesme, kazališne kusiće, urednik –> Male Crikvene i Školske Novine (1931.-1939.).
DJ: prijv.: Božić, igra u jednom činu za dicu; Božićna sanja, igrokaz, 1948., rp; Črljena mošnjica, igrokaz po Csepreghy Ferencu; Liktarove kćere, 1949, igrokaz, rp, Tóth Ede, Selski nazlobnjak, 1923., rp., N. Kos, Seljaki na varošu, po Nikola Kos, igrokaz, 1933. rp. Lukács Sándor, Sirota plemenitoga srca, 1924., igrokaz, rp., Zilahi Lajos, Sunce sviti, 1926, igrokaz, rp. Sveta Elizabeta, igrokaz 1936, rp., Šipkova roža, 1932., igrokaz, rp., Tintilin, lozni patuljak, igrokaz, rp, Csepreghy Ferenc, Žuto ždribe, igrokaz, rp., Liktarove kćere, igrokaz;
Odakle ishajaju imena naših hrv. sel, ND 1933, 51-58; Narodna balada iz Pajngrta: Pastir je gonil …, ND 1935,161; Narodne hrv. jačke iz Gradišća, ND 1935, 89-91; Povest katoličanske crikve, 1935, 1955; Katekizmuš katoličanske vjere, Beč 1936; Stare navade i poslovice, KLjS 1940, 54; Kruh nebeski, molitvenik 1941, 1957
Jožef Ficko (1772-1843), KG 1946; Eberhard Marija Kragel, KG 1949; Podatki k našoj knj., KG 1949, 43-44; ; Biblija i povijest katoličanske crikve, Beč 1951; Sveto Pismo Novoga Zakona, Beč 1952 skupa s Ivanom Jagšićem; Gašpar Glavanić (1833-1872), KG 1953; Rimsko-katoličanski početni katekizam, Beč 1956; Božja služba Velikoga tajedna, Željezno 1958; Die Kirchenlieder der bgld. Kroaten, in Singende Kirche 1960/61/2; Narodne pjesme GH; KG 1962; Rimski misal za hrv. narod Gradišća, Beč 1962; suradniki Št. –> Horvat, A. –> Blazović, M. –> Ferčak, G. –> Horvat, I. –>Horvat, K. –> Horvat, J. –> Mikišić, Beč 1962; Baumgarten im Burgenland– Pajngrt u Gradišću, 1963; Jačkar – hrvatske narodne jačke iz Gradišća, Čakovec 1964 skupno s Vinkom –> Žgancem; Nacrt za povijest književnosti gradišćanskih Hrvatov, KG 1969, 51-59; Pronajdene dvi najstarije gradišćanske hrvatske knjige, HN 1970/70 ff; Jačke iz najstarijih hrvatskih pjesmaric, KG 1971, 60-63; Die Anfänge der bgld.-kroat. Literatur, BHBl. 1971/33, 140-143; Zwei neuentdeckte kroatische Gesangbücher aus der Reformationnszeit, BHBl 1972/1, 24-31; Znameniti i zaslužni gradišćanski Hrvati, Rijeka 1972; Pobožnost za misec maj B.D.M na diku i ljudem na batrenje, Željezno 1980;
L: CGG 1971/15, 1: HN 1974/40-41, 1-14; CGG 1977/27, 1; CGG 1983/26-27, 1
MERŠIĆ, Martin, st., svećenik
(*Frakanava, 30.10.1868. – †Veliki Borištof, 30.07.1943., H, A)
OŠ u rodnom selu, gimn. u Kisegu (1881.-1884.), teologiju u Juri (1891.), kapelan Raušer (1891.-1892.), Svetica (1892.-1895.), Filež, Veliki Borištof (1898.-1899.), farnik u Štamperku (1899.-1906.), Veliki Borištof (1906.-1939.). U Velikom Borištofu postavi –> čitaonicu, mlikarnicu, 1907. šparno društvo za Veliki Borištof, Šuševo i Gerištof, dao postaviti društveni dom u Velikom Borištofu (1912.), jedan od utemeljiteljev –> Naših novin (1910.), pokrenuo –> Kršćanske hrvatske novine (1922.), pokrenuo –> hrvatsko shodišće u Celje (1923.), pokusio prvu organizaciju –> HKD-a (1920.), potom pak prvo kulturno društvo u Beču (1923.), organizirao jubilejnu svetačnost 400 ljetnoga doseljenja (1933.), bio gorljivi proponent –> Hrvatske stranke. 1925. je pisao „Memorandum“ na ZV „Verkehrsprobleme d. mittbrgl. Gemeinden.”
DJ: Kade i kudaj stanujemo mi Hrvati, NN 1922/2, 1 ff i Lj.k. 1930; Najstarija isprava od GH, HN 1929/7; Farska kronika; Waitz S.; Poslanstvo iz Konnersreutha, Beč 1929; Gusto i dobro, 1930; Sveta Štenja i Evandjelja, 1934; Sveto uljevanje, rp; Hižni zakon, rp; Od stare i nove književnosti GH, LjKHKD 1930, 24f, priredio Meršić-Miloradićevu knjigu Zibrane jačke, 1933. pod tisak: Najstariji ostanki poganstva med nami Hrvati, KLjS 1940; Praudanje i tužbovanje nigda, KLjS 1940, 154-157; Prijev.: Noćni čuvar Betlehemski, 1911, igrokaz, rp., skupa s MMml., Hajdmo Borištof, 1925, igrokaz; Spominki, Željezno 1993.
L: HN 1993/45,11-12: naša budućnost 1993/3, Leo Stubits, Martin Mersich sen. (1868-1943), teol. Dis., Beč; Anketa o Martinu Meršiću st. i Ignac Horvatu, Željezno 1994.
MERŠIĆ/MERSICH-MILORADIĆ Mate, svećenik, pjesnik, znanstvenik
(*Frakanava, 19. 09. 1850. – †Hrvatska Kemlja, 15. 02. 1928., H)
OŠ u rodnom selu, GŠ u Kisegu, gimn. i teologiju u Juri. Kapelan u Filežu, Velikom Borištofu i farnik u Hrvatskoj Kemlji. U mladi ljeti se je bavio samo znanošću: matematikom fizikom, filozofijom socijalnimi znanosti, kašnje i hrvatskim jezikom (Slovnica, 1919.). Od 53. ljeta života počne pisati pjesme (jačke). Urednik KsvF (1903.-1913.), 1910. Prvi urednik –> NN.
DJ: Mekkora Györött a leghosszabb nappal? In Remény, Győr 1872; A sarki fény, in Remény, Győr 1872; Ágyugoljókat hasáb-gúla alakban szoktak összerakni. Kérdés, mikép számithatni ki egyszerűen egy ilyen halomba foglalt golyók számát?, in Remény, Győr 1872.; Nature nauk, 1880; A syllogizmus buzonyító ereje Mill Stuart 7. tanával szemben; Az asztaltánc a moralistáknál és a matemastikusoknál; Silvestro Mauro S.J., Aristotelis opera omnia …, in Bölcsleti Folyóirat, Temesvárott 1888; Silvestro Mauro S.J., Quaestionaes philosopiae …, in Bölcseleti Folyóirat, Temesvárott 1888; A pozitivizmus alptana és a katolikus kritika, in Bölcsleti Folyóirat, Termesvárott 1888, 191-2o9; Ellenészrevételek Stöckl-úr ellenkritikájára, in Bölcseleti Folyóirat, Temesvárott 1887, 45-71; A problematizmus és az eszmélkedés méretei, Bölcsleti Folyóirat, Temesvárott 1887, 435-467; A segélyalapok méltányos felosztása a károsultak között, Győr 1892; Utrum in dialectica Aristotelae recte distinguantur figurae modiquae sillogismi, Freiburg (Suisse), 1898; Isagoge in principia mathematica oecenomices Politicae quam eruditis orbis chatolici, congressum quintum mense Augusto anni 1900. Monaci celebratis, Viennae 1900; De veris Geometriae integrea Principiis contra Geometros Euclideos simul et Noneuclideos, Zagrabiae 1903; Modernes und Schoalstisches, Kritische Parallelen, Tübingen 191o; Organistik der Geometrie, Grundzüge der geometrischen Prinzipienlehre. Im Gegensatz zur euklidischen und nichteuklidischen Kasuistik, Tübingen 1914; Modernes und Modriges, Kritische Wanderungen im Gebiete der alten und neuen Wissenschaft, Tübingen 1914; Kalendar sv. Familije 1903-1914; Pretelj ubogih, Beč 1931; Zibrane jačke, 1933, 1955, Jačke, 1978-: Ausgewählte Gedichte, prev. Evald –> Pichler, Eisenstadt 1978; Hrvat u Gradišću, Zagreb 1991, prir. Djuro –> Vidmarović; Nauk katoličanske viere, 1900 ili 1902 ???; Slovnica hrvatskoga jezika, Jura 1919; Nikola Benčić, Miloradić. Željezmo 2017.
MERSICH, Róbert, geodet
(*Rasporak, 17.05.1882. – †Budapest, 26.03.1968., A, H)
OŠ u domaćem selu, gimn. u Šopronu, imženir i geodeta. Zaposlen kod ug. ministarstva. Predsjednik Magyar mérnök és épitészegylet geodeziai szakosztálya.
DJ: Geodézia é kartografia, 1968?
L: Hazay
MERSICH, Stefan,
DJ: Die Entwicklung der Zisterzienser von Heiligenkreuz im Bgld., rp. LA
MERŠIĆ, Šimon, svećenik
(*Dolnja Pulja, 27.10.1800. – †Pandrof, 03.11.1878., A)
Rožinkin, Posvećen za svećenika 1824., kapelan u Novom Selu (1824.-1825.), Pandrofu (1825.-1826.), farnik u Novom Selu (1826.-1865.), u Pandrofu (1865.-1878.), desetnik niuzaljzkoga dekanata (1874.-1876.).
DJ: Zsitak szvecev, Pozsoni 1864. I- sv.; Pohvalyen budi Jezus Krisztus, Stari Grad 1862.
L: KG 1988, 60-61
MERŠIĆ, Žuža, filološkinja
(*Židan, 05.07.1953., H)
DJ: Razvijanje govorne spososbnosti u narodnosnim školama u nižim razredima OŠ, in Tudományos közlemények, Szombathely-Maribor1990, 57-62 Neke osobine hrvatskožidanskog govora, in Nemzetközi szlavisztikai napok IV., Szombathely 1991,121-126; Elementi hrvatskoga standardnoga jezika u trima gh. pjesničkim zbirkama u Madžarskoj (Šinković, Škrapić, Bölcs), in Biblioteca Slavica Savariensis III, Szombathely 1996, 74-871, skupa s –> M. Gulešić; Mikrotoponimija gh. naselja Židana, Književnost i jezik Hrvata u Mađarskoj, Pečuh 1996/1, 109-113; Mađarski „dalmatizmi!“ po Vrančiću, Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Pečuh 1997/2, 220-224;
MERZLANOVIĆ,
DJ: Jelkica, novelica, HN 1975/44, ff
MESARIĆ, Kalman,
pjesme u narodnom duhu u HN 1939/18.
MESKO/MIEŠKO, obitelj,
Porijeklomn su iz Gornje Ugarske, imali palače u Šopronu, –> Rasporku (1750.), –> Filežu (1708., Adam). Spojili su se s familijom Zichy.
MESNER, Anton, školski nadzornik
(*Uzlop, 28.O4.1929. –† Željezno, 27.06.2013., A)
OŠ u rodnom selu, Trgovačka gospodarstvena škola u Željeynu, učiteljska škola u Strebersdorfu, ispit 1949. Učitelj u više škola po Gradišću, 1974.-1983. direktor OŠ Cindrof, 1984.-1989. školski nadzornik dvojezičnoga školstva, mirovina, koncem 1989. injicira Novu čitanku za 2., 3. i 4. razred OŠ, i Hrvatski jezik I, II, III i IV. za GŠ.
L: HN 1990(16.2.), 6
MESNER/MESZNER, Franc, redovnik Siegbert Maria, slikar, školski brat
(*Uzlop, 07. 11. 1920. – †Beč, 28. 12. 1953., A)
Redovničko ime Siegbert Franz. Teologiju je završio u Beču. Bavio se je likovnom umjetnošću, slike u Schulbrüder, Langstr., 15. kot. Skice za Miloradićev kip. Pisao pjesme, ostale u rp.
L: KG 2000,116-121; Uzlop, 239
mesopust,
razdoblje u crikvenom ljetu ko počinje po Sv. Tri kralji i dura do Korizme. To je bilo vrime za tančene zabave, za bale, za veselje. Osebito se svečevali zadnji tri dani pred –> Čistom srijedom ophodom, tančenom zabavom, vličenjem hrasta, narodnimi običaji.
L: HL II, 278
MEŠTROVIĆ, Ivan, kipar
(*Vrpolje kraj Broda, 15. 08. 1883. – †South Bend/USA, 16. 01. 1962., HR, USA)
Studirao na bečkoj Akademiji (1901.-1906.), živi i u Parizu. Jedan od najvećih kiparov Hrvatske. Od 1943. živi u Rimu. Po DSB živi u USA, kade i umre. Galerije u Zagrebu i Splitu.
Za gr.H. načinjio poprsje –> MMM u Frakanavi.
L: HN 1983. (12.08), 10
Metellopolis,
nekadašnja izgubljena biškupija u Maloj Aziji na ku je došao Štefan László 1956. do 1960. kot titulirani (imenovani) biškup.
L: wiki
METRON, Mini-METRON,
kulturna nagrada Centra u Beču: dobitniki: Silke Bilišić i školari (2008.); Anton Leopold (2008.); Jurko Cvečko (2009.); LINAK (2009.); Kristijan Karall, Marijana Palatin, Hanzi Gabriel (2010.); Kolo-Slavuj (2011.); Marin Berlaković, Julija Domnanović, Mihaela Ferčak, Marko Kölbl (2012.); Mlada tamburica Uzlop (2014.); Sabine Nagy (2014.); Gordan Bakota (2014.); PAXI (2014.); Cvečko, braća Rešetarići (2016.); urednički kolektiv n. g. (2017.); 2018, 2019, 2020, 2021, 2022
METZL, Ignac,
DJ: Hisa Szlata, …, Trajštof, rp. 1849., u Dijecezanskom arhivu Željezno.
L: Christian Szivatz
Miedlingsdorf –> Milištrof
MI HRVATI,
privrimena TV emisija, započela 05.08.2018., skupa s partneri Slovačka i Austrija, dura pol ure dugo, pokretač Martin −> Ivančić.
MIH = kratica za –> Maticu iseljenika Hrvatske
MIHOLICS, Ferenc, svećenik
(*Goričan, 10.06.1830. – †Veliki Petarštof, 02.07.1910., H)
Posvećen za svećenika 1854., kapelan po različni ug. seli, farnik u Bandolu (1873.-1890.) pak u Vincjetu (1890.-1907.) kade je umirovljen, sudjelač –> Beéryjev.
L: GGy, II, 361
MIKAĆ/MIKATS, Rihard/Richard
(*Cindrof, A)
OŠ u rodnom selu, gimn. biškupska u Željeznu, sveučilišće u Beču, pravo.
DJ: Pjesme Besinnliches und Heiteres, in Burgenländisches Jahrbuch 2004, 149-150
MIKIŠIĆ/MIKISITS, Josef, svećenik
(*Northampton/USA, 18.01.1916. – †Jabing, 04.02.1973., H, USA, A)
Ditinjstvo je proživio u Petrovom Selu, gimn. u Kisegu i Juri, posvećen za svećenika u Juri 1941., kapelan u Ágfalva, Környe, Medjimurje, taborski/vojni kapelan (1943.-1945.), farski provizor u Hrvatskom Jandrofu, kazna na djelo u rudokopi zbog pomoći biga u Austriju. Po otpušćenju biži prik Ugarske u Austriju. Na početku u Beču, pa u Solnogradu kod –> Karitasa. Od 1955. kot farnik u Rasporku, Kalištrofu, Bandolu, Hrvatskom Cikljinu, Novoj Gori, Sv Martinu a. d. W., Kitzladenu i na kraju u Jabingu, član Komisije za liturgiju. Pisao u novine i kalendar, vrstan prodikač i peljač ekzercicijov.
DJ: sudjelač na „Misalu“, opisao svoj boravak u uran rudokopu. U KG crtice: Imao je manje pameti nego njegov konj (1963).
L: HN 1973/7, 2-3; PLjK 1998, 205-206; Naša budućnost, 1996/1-4, 10-13; KG 2003, 126.-129
MIKLOŠIĆ, Franc, filolog
(*Radomerščak kraj Ljutomera/SLO, 20.11.1813. – †Beč, 07.03.1891., A)
Jedan od utemeljiteljev slavenske filologije i poredbene gramatike. Profesor na sveučilišću u Beču.
L: HL II, 103
MIKULA, Ivica,
(*Novo Selo, 10.03.1960.-, A)
Školovao se je u Beču, dugoljetni predsjednik HŠtD-a (1995.), u mirovini započeo študij povijesti i završio Bachelor of Arts-om (2014.).
DJ: Gradišćanski Hrvati i priključenje k Austriji 1921. ljeta, dipl dj.
L: HN 2014/10, 22
MIKULA, Ladislav, liječnik
(*Keresteš, 08.02.1918. + +)
OŠ u Čajti, gimn. u Željeznu (1937.), vojska, medicinu u Gracu i Innsbrucku (1945.), liječnička služba po različni gradi. Od 1947. liječnik u Borti, Predsjednik Liječničke komore Gradišća (1959.-1970.).
L: PHbB II, 229-230
MIKULA, Margita, slikarica, ????
(*Novo Selo, – A)
pejsaži i erotske slike.
L: HN 2000/7, 16
MIKULA, Oskar, učitelj, političar
(*Čajta, 02.08.1894. – †Graz, 29.06.1971.)
OŠ u rodnom selu, učiteljsku u Juri (1913.), učitelj u Čajti 1927.-1957.), politički mandat u staleškom vrimenu (1934.-1938.) i u ZS (1945.-1949.).
L: PHdB I 106, PHbB II 230
MILČETIĆ, Ivan, povjesničar književnosti
(*Dubašnica, 27.08.1853. – †Varaždin, 26.10.1921., H)
Gimn. prof. u Zagrebu, Rijeki, Varaždinu. Poiskao i pisao o Hrvati u Moravskoj, Dolnjoj Austriji i Ugarskoj, ke je poiskao 1895. i napisao prikaze u Viencu.
DJ: O Moravskim Hrvatima, Vienac 1898 u više nastavkov; Medju Hrvatima Dolnje Austrije i zapadne Ugarske, Vienac 1898, u više nastavkov; O hrvatskim naseobinama u Moravskoj, Dolnjoj Austriji i zapadnoj Ugarskoj, Vienac 1899; O ugarskim Hrvatima, Vienac 1901; Hrvatski književni prilozi iz Međimurja i okolice grada Šoprona, in Građa za povijest književnosti Hrvatske, JAZU 1916
L: MI 2002/7-8,31, Vulić Sanja, Milčetić i Hrvati na gradišćanskohrvatskom govornom području, in Zbornik o Ivanu Milčetiću, Zagreb 2002, 261-286; KG ’02, 73-77
MILLESITS, Martin, seljak, političar,
(*Gijeca, 10.11.1871. – †Gijeca, 12.03.1940., A)
OŠ u rodnom selu, seljak, politički mandat CSP (1923.-1927.)
L: PHdB, 107
MILETIĆ, Feliks, prof.
(*Novo Selo, 06.09.1939, – † Novo Serlo, 07.01.2023., A)
Najprije se je izučio zanat i tek poslije ispite za profesora. Angažiran u hrv. kulturnom životu, predstojnik MUK-a u Novom Selu (1972.-2002.)
L: HN 2009/41, 17, 2014/13, 18
MILETICH,
DJ: Ciljanske jacske, rp., u muzeju Dij. Ž.
MILETICH, Hans
(Kalištrof/Cindrof)
dobitnik naticanja lirike Energie Burgenland 2013. Humoristično i provokantno
L: HN 2013/42, 16
MILETICH, Helmut,
(*Winden, 21.11.1943., A)
Školovanje u Željeznu ni Beču, germanistika i povijest (1967.), prof. na saveznoj gimn. i PA u Željeznu, generalni tajnik P.E.N.-a,
DJ: libreto za muzikal Baran, 1995.; Beiträge zu einer Literaturgeschichtze des Burgenlandes, Bd.1: Chronologie, 2009, Böhlau; 1921 Familientreffen, Wien 1921
MILETIĆ/MILETICS, Ivan/János, svećenik
(*Temerje, 13. 01. 1848. – †Uslop, 05.10.19123., H)
Posvećen za svećenika 1870., farnik u Uzlopu (1879.-1912.), poslanik u ug. parlamenat 1892.
DJ: Članki u Magyar Állam; Előkészítés az első áldozásra, Pest 1872, po Jakabu Schmittu; Promenade autor du monde, Hübner; La france juve, Drumond; Maxime du Camp; La Charité priéve a Paris.
L: Zalka 144; SzJ VIII, 1398
MILETICH, John, slavist
Porijeklom iz Gr., preselili se 1929., u Toronto, prof. španjolske književnosti u Utahu. Suradjivao u časopisu –> Most. Bavi se tematikom narodne književnosti.
L: MI ?/36
MILETIĆ, Martin, pedagog
(*Novo Selo, A)
Prof. geografije i teologije u Niuzlju. Predsjednik Stručnoga odbora učiteljev općih i viših škol (2019.). Od 2022. Predsjednik MUK-a u Novom Selu.
L: HN 2019/39
MILETITS, Johann, umjetnik
(*Cindrof, 1952. A)
Poslije OŠ u rodnom selu u biškupskoj gimn. u Matrštofu, poslije u Beču, vrati se u Gradišće, živi u Kalištrofu. Umjetnički autodidakt, upotribi samo otpadke.
DJ: Die Stadt, proza
L: Einladung, 2017.
MILETITS, Maria,
DJ: Kroat. Lehrbücher in der zweiprachigen VS des Bglds, Eisenstadt1979, dipl. dj.
Milištrof – Miedlingsdorf – Mérem,
sridnjovj. nim. selo, naseljeno sredinom 16. st. od Hrvatov, filijalka od Velikoga Peterštofa, crikva Sv. Jakob, gospošćina Solunak. Krajem 17. st. čisto hrv. selo, asimiliralo, germaniziralo se je krajem 20. st. Imali drivenu kapelu od 1679. do 2011.
L: Breu, 84; WSt, 96
MILKOVIĆ, Franjo, učitelj
(*Vorištan, 11.09.1945. A)
Bio dugoljetni blagajnik HŠtD-a. Pisao pjesmice i kratke crtice u HN i kalendari, kratica Milko. U novije vrime se bavi umjetničkom fotografijom „fantastični realist“.
DJ: izložbe: KUGA (2014), Željezno (2015),
L: HN 2015/48, 11
MILKOVIĆ/MILKOVICH/MILKOWITSCH, Jive, seljak
(*Vorištan, 17.06.1794. – †Vorištan, 03.06.1871., H)
DJ: 10 knjig, rp., nastalo 1865. do 1872., većinom prijevodi iz nim.
L: Probst Franz, Beiträge zur kulturgeschichtlichen Entwicklung Hornsteins 1271-1971, Hornstein 1971, 98-99, Lukežić 94
MILKOVITS, Michael, svećenik, SJ
(*Vorištan, 26.09.1709. – †Pinkafelj, 17.10.1759.)
Stupio sa 16. lj. med jezuite, rektor u Kisegu, regens u Šopronu. Profesor na sveučilišću u Gracu, misionar u Hrvatskoj, Srbiji i Vlahiji. Pisao pjesme na latinskom jeziku i nim.
DJ: Annus saecularis, Tyrnavae 1735
L: Znameniti Hrvati, 192
MILOŠIĆ, Stanislav Geza, književnik
(*Vinkovci, 28.04.1926. – †Slavonski Brod, 26.05.1981., HR)
Obitelj porijeklom iz Bandola. Počeo pisati pjesme u mladi ljeti (1935.). Od 1964. živi u Slavonskom Brodu, pjesme su mu se pojavljivale u Posavski tokovi, Brodski list. Uglazbeno nekoliko pjesam. Zbog knjige Domovina Hrvata morao emigrirati (1972.) najprije u Bandol, potom u Zapadnu Nimšku. Teško bolestan se 1980. vrati domom, kade pak umre.
DJ: Lirika dvojice: Jesenje lišće, zajedno s Ml. Petinićem, Sarajevo 1943; Krvava žita, 1944; Svjedok bezimene, Slavonski Brod 1970; Domovina Hrvata, Slavonski Brod 1971.
L: HN 2001/26,12, HN 2005/47, 14; KG ’02, 56-60
MILUTINOVIĆ, Nikola
DJ: Madjarska i trianonski ugovor, Starine JAZU, Zagreb 1969/54
MIM – Mlada inicijativa –> Mjenovo
MINORITY SAFEPACK,
europska gradjanska inicijativa 2018. za manjine Europe. Koordinator je bio FUEN, bez uspjeha.
L: HN 2018/10, 7
MIOČ, Pero
(*Žabljak kod Livna, 12. 01. 1942., HR)
Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio ravnatelj Kazališta lutaka u Zadru, u Livnu peljač amaterskog kazališta, a u Šibeniku djelao kao redatelj u mjesnom kazališću i na Međunarodnom dječjem festivalu. Pjesnik, redatelj, prevoditelj, esejist. Prevodio dramske tekstove sa slovenskog, ruskog, poljskog jezika i objavio nekoliko knjiga prijevoda s poljskog jezika npr. Karol Wojtyla: Izabrane pjesme.
DJ: Perunike (pj.), Zagreb, 1997. Prikazana djela: Lipa Mara (dr.), Lodz i Bielsko – Biala, Poljska; Juliana Kreposna (dr.), Šibenik; Legenda o Juliani i Aleksandru (dr.); Maestro i svetac (dr.); Jaslice (dr.), Šibensko kazalište.
L: http://umjetnici.blogspot/2006/07/
misal,
službena, odobrena i propisana knjiga s teksti vezani uz mašu i liturgijsku službu. Za gr.H. se je misal pojavio te 1962. lj. u izdanju Martina –> Meršića ml. I Rimski misal i lekcionar, ur. Štefan –> Horvath, 1983.
L: HL II, 113
Mischendorf –> Miška
miseci,
po kalendaru dvanaesti dio ljeta. Imaju latinske nazive ali istotako i hrvatske i med gr.H. Nazivi iz matične knjige Cundrave = Au am Leithaberge, rukopisno od farnika Stanislausa Draganicsa, lj. 1636. Misechi horuaczkim sakonom poslamenouani aliti proszuani: Prosinacz–-Proszinacz; SZ(v)ICHEN-Szvichnicsar; HRUSACZ-Gregurcsak; MALI TRAVAN-Jurevcsak; VELIKI TRAVAN-Filipovcsak; IVANSKAK-Jivancsak; JAKOBSAK-Jakovchak; VELIKI MASNIAK-Velikoi-massnyak; MIHOLSKIAK-Lukovcsak; SZESZVETIKAK-Sziszvecsak; VELIKI PROSIAZNIAK aliti Grudan, usporedjeno s nazivi iz molitvenika „Vrata nebeszka“ (1804.).
L: Szivatz, HHft.15, 45
misije,
organizirana djelatnost vjerskih zajednicov, da se obrati pripadnik iz druge vjere. Prve misije med gr.H. su bile u 17. st., da se povratu od protestantske vjere na rimokatoličansku, tako i „missio Esterhazyana“ (1621.-1666.). Po kojem uzoru su bile provedene i u Batthyányijevoj i (1632.) Nádasdyjevoj (1643.) gospošćini. Peljali su je –> jezuiti a kašnje –> franjevci. Najglasovitije misije je po zapadnoj Ugarskoj imao Juraj –> Mulih, sredinom 18. st. Med poznatimi peljači misijov je bio i Bela –> Vlašić i Augustin –> Blazović.L: HL II, 113-114; Velics, Vázlatok … II. 70.
misionari,
P. Andreas Bernhard SVD, iz Pajngrta, posv. u St Gabrielu 1951. Misionar u Braziliji, Filip –> Vezdin, Augustin –> Blazović, Karol –> Dolejši, Bela –> Vlašić, Juraj –> Mulih, Karel Dunarić, Reginal Temel, Ivan Čuković, Ludvig Gusić, Inocent Varga, Mauricije Gerdenić, Ladislav Juhász, Pius Kopinić, Ivan Kovacs, Gregor Musatić,
L: I. Karall, KG 2008., 61-72
Misionske hartice, dela sv. ditinstva Jezuševoga za hrv. dicu Gr.,
kršćanski odgoj za dicu, Beč 1931.-1933., bečanska nadbiškupija, urednik: Martin –> Meršić ml.
L: NČ 97
Miška – Mischendorf – Pinkamiske,
znatna hrv. manjina, naseljena 1539., mišana općina s Nim. i Ug., crikva Sv. Kozma i Damjan, gospošćina Črljeni Turam. Germanizirano tokom 19. st.
L: Breu, 72; WSt, 97
MITANI, Keiko, slavistkinja
Prof. u Kyotu, Japan, 2007. pohodila Beč i Gradišće. Istraživala hrv. ustanove, čakavski jezik, dvojezičnost, školstvo, …
L: HN 2007/13, 9
Mitterndorf an der Fischa
Hrvatska manjina u 17. st., germanizirano.
L: WSt, 15.
Mitterpullendorf – Sridnja Pulja – Középpulya
Jugogoistočno od Gornje Pulje, u 17. st. mišano stanovničtvo s Madjari i Nimci, madjarizirano.
L: WSt, 87
Mjenovo – Kroatisch Minihof – Malomháza
Sjevernoistočnno od Gornje Pulje, naseljeno od Nikole −> Jurišića po bitki kod Kisega s Hrvati, crikva novoizgradjena 1874., najselo 2000., Mlada inicijativa, vrlo aktivna seoska biblioteka.
DJ: Mjenovo – Kroatisch Minihof, 2013, dvojexična monografija
L: J, GHA, 116-117; Štefan Ribarić, Mjenovo, KG 1950, 140-143; HN 2019 (27.09), 10,
mjere/mire,dogovorom, preporukom, propisom, normom ili zakonom utvdjene vridnosti neke fizikalne veličine. Njom se pak usporedjuju sve duge veličine. U starije vrime je bilo puno uobičajenih mjerov. Zakonite mjere postoju od 1875. S dogovorom o metru. Nacionalne države pak zakonom za svoj državni teritorij. Mednarodni sistem ima kraticu SI. Veliki broj mjerov u narodnom jeziku su danas nezakonite, kot npr. kabao, jutar, konjska snaga, bit, itd, itd.
L: HL II, 117
mjuzikl,engl. musical, glazbeno-scenski oblik kazališća. Proširila se forma po DSB i med GH imamo tu vrstu: Mjenovo, Pinkovac, KUGA
L: HL II; 117
Mladina,
list za mladinu velikoborištofskoga dekanata, Veliki Borištof 1979.-1980., izd. Katoličanski omladinski klub VB.
Mlado Gradišće,
časopis za mlade, (1966.-1968.), urednik: Nikola –> Benčić, izd. HKD.
L.: NČ 145
Mladost,
časopis, školska štiva s težnjom širenja književnoga jezika med gr.H. Željezno -Beč 1958.-1962., urednik Ivan –> Martinković.
L: NČ 124
Mlada inicijativa Mjenovo = MIM,
Društvo mladih, osnovana 1985., djelovanje: igrokazi, Dan mladine 1987, izložbe, adaptacije, pomoć Rumunskoj 1989., Dan Mjenovcev u Beču,
DJ: Da se ne pozabi, 2019; Mali prinosi k povijesti Mjenova u 18. i 19. st., (Štefan René Roženić); o meteroritu Minihof Meteorit, 2016 (Michael Hirschler); “Seoski život” (Mariška Jahns).
L: HN 2015 (19.06.); HN 2019 (27.09)
MLIKOTIĆ, Stipe, svećenik(*Dolac Gornji, 11.03.1950. – †Split, 24.08.2014., HR, A)
Posvećen 1975. za duhovnika od kada se premjesti u dijecezu Željezno, kapelan u Svetici, Otavi, farski provizor u Cogrštofu, Otavi, Fortnavi, farnik u Malom Borištofu (1985.-2014.). Redoviti dopisnik CGG, sastavljač rubrike Pogled iz nugla. Suosnivač izložbene galerije u Malom Borištofu.
DJ: Mali Borištof, monografija L: HN 2000/26, 25; HN 2014/36, 19; HRT snimila film o njemu (2011.)
močilo,močvarno, mezivo mjesto u svakom selu, kada se namakalo –> konoplje. Danas se čuva mjesto samo u toponimu. Nazivu mjesta. R. -> Katičić u svojem djelu “Naša stara vjera”, Zagreb 2017, pripisuje močilu svetost, kade je stanovala stara slav(en)ska božica Mokoš = božica Majka, Perunova žena.
moderno, modernizam,
pokret u književnosti, umjetnosti, muziki, arhitekturi od kraja 19. st., znači preobraženje tradicionalističkoga društva u gradjansko urbanističko.
MOGUŠ, Milan, jezikoslovac
(*Senj, 25.04.1927., HR)
Sveučilišni prof. u Zagrebu, proučavatelj povijesti hrv. jezika, dijalektologije i onomastike. Predsjednik HAZU. Izdavatelj mnogobrojnih knjig.
DJ: Miloradićeve jačke primjer književnog jezika, Forum, Zagreb 1989/5-6, 719-726
MOGYORÓSI, Petar, ekonom, informatičar
(*Koljnof, 1983.- H, A)
OŠ u rodnom selu, gimn. kod benedediktincev u Juri, tehnička visoka škola u Šopronu, MSc.
DJ: Kulturna i ekonomska integracija u Zapadnougarskoj Euroregiji, 2006, dipl. dj.
L: HN 2006/35, 16
Mohačka bitka,sukob ug. i turske vojske na Mohačkom polju 29. 08. 1526. u kom je turska vojska strašno potukla ug. vojsku. U njoj je poginuo i ug.-hrv. kralj Ludvig II. Jagelović. Od toga vrimena počinje 150. ljetno nazočnost Turkov u Ugarskoj. I vladavina –> Habsburgovcev.
L: HL II., 127MOHL, Adolf, svećenik(*Lövő, 25.02.1855. – †Jura, 15.04.1939., H)
OŠ u rodnom mjestu, gimn. u Šopronu (1874.), teologiju u Juri (1878.), kapelan u Željeznu, farnik u Lovreti (1884.), od 1902. u Tati, od 1916. u Šopronu, od 1926. Jurski kanonik.
DJ: Početak milostivnoga mesta Loretto va Ugarskom, Kismarton 1885; Magyarországi Loretto rövid története, Nagykanizsa 1886; A horvátok átvonulása Sopronmegyén, Soproni napló 1898, 80-85; Hérvatska Nedilya Lovretanska, Győr 1900; Mondák Kismarton vidékérŒl, Győr 1900; Szarvkő és urai, Századok 1903/7; A horvátok bevándorlása 1533-ban, Budapest 1915; Die burgenländischen Kroaten 1533-1933, BHbl 1933/3-4, 189-191, na gh. prev. Jandre Prikosoviću NN, 1916., br. 3-8: Törökvilág kismarton vidékén, Sopron, ???
L: Kiss Tamás, Mohl Adolf élete és munkássága, Győr 1999; SzJ IX, 98-99
Moj mali mini multi,
časopis za školsku dicu od 1995. do 2005. Izdavač –> Zora, društvo gh. pedagogov, 2015. i digitalno, odg. ur. Anton Berlakovich, urednik: Štefan Bunyai. Od 2006. moj novi mini multi.
Mokra Ves – Mokry Haj – Hrvate (1632.) – Horvát berek
Tokom 16. st. naseljeno s Hrvati pod Malimi Karpati, nastalo iz Šenkvic. Već krajem 16. se uselili Moravci u selo. U 17. st. se je poslovačilo. Tokom 19. st. su Mokrohajčani nastali peldom slovenske narodne umjetnosti. Danas dio Skalica.
L: Mokry Háj 400 (1569-1969), Skalica 1969; Botik, 30-31; WSt, 121
Moliški (molizanski) Hrvati,
potomki Hrvatov, ki su se u XV. i XVI. st. odselili u Italiju, u pokrajinu Molise. U sela Acquaviva Collecroce/Živa voda, San Felice Slavo/Kruč, Stifilić i Filić i Montemitro/Mundimitar. Brojidba 1961. je ih nabrojila 4053, a 1983. 2531. Uglavnom se bavu zemljodjelstvom i čipkarstvom. Hrvatski identitet su sačuvali u domaćem jeziku, narodnoj kulturi i običaji. Imaju časopis već 70 ljet Naš jezik. Pomoću stipendistov u Zagrebu diže se ponovno narodna svist. Nimaju status manjine u Italiji.
L: HL II., 128
molitveniki,
knjige raširene u kršćanskoj literaturi, sadržajem molitav, jačak naminjeno za privatnu pobožnost i bogoslužbu. Proširili su se po Tridentskom konzilu (XVI.). U Hrvatskoj je latinicom tiskan Raj duše (1560.) Nikole Dešića, ćirilicom 1512. Med GH su bile poznate molitvene knjižice (1640.) Nikole Krajačevića. Najpoznatiji je Hiža zlata (1754.) od Lovre Bogovića, Vrata nebeska 1804. od Šimona Knefaca, Duhovna kitica (1778.) od Godefrida Palkovića, Mariansko cveće (1781.) od Jeremijaša Šosterića, Nova hiža zlata (1829.) od Jožefa Ficka, za školsku dicu Andjel Čuvar (1869.) od Jurja Frideckoga, Duhovni venac (1877.) od Mihovila Nakovića, Marianski put (1889) od Ivana Iletića, Vsakidanja hrana (1898.) od Ivana Čukovića kot i Kršćansko-katolićansko cveće (1898.) od Ivana Čukovića za dicu, Vera, ufanje i ljubav (1925.) od Antona Grubića, Kruh nebeski (1941.) od Martina Meršića ml. i mnogi drugi.
L: HL II., 128
moljanje –> slikarstvo
monografije,
hrv. nimš, ug., slov., ili u odgovarajućoj dvojezičnosti.
Celindof (1971.), Ciklež, Cogrštof (1996.), Cundrava (1998.), Čajta (1991.), Čatar, Čemba (1936.,1994.), Čunovo (2012.), Devinsko Novo Selo (1992.), Dolnja Pulja (1975.), Frakanava (1957.), Hrvatski Jandrof (2005.), Kemlja (1999.), Klimpuh (1976.), Mali Borištof (1995.), Narda (2002.), Nova Gora (1990.), Novo Selo (1974.), Pajngrt (1963.), Petrovo Selo (1969., 1996.), Pinkovac (1987), Raušer (2005.2018.), Rohunac, St. Michael (1995), Stinjaki (1977, 1990), Štikapron (1971.), Umok (2001.), Uzlop (1981.), Veliki Borištof (1995.), Vorištan (1971., 1984., 2022.), Vulkaprodrštof (1992.), i td.
MORAVICKA, L.
DJ: Chorvatska ludova piesen obci Jarovce a Čunovo, Bratislava 1992, dipl. dj.
Moravski Hrvati,
potomki Hrvatov, ki su se u XVI. st. naselili u Moravsku, danas Rep. Češka. To su sela: Frielištof-Frelichov/Jevišovka; Nový Přerov-Nova Prerava; Dobré Pole -Dobro Polje. I neka druga sela, kot je to Valtica, Ledenica, Hlohovec, ka su se već prije asimilirala. Od 1918. ljeta su došli u novostvorenu Čehoslovačku. Komunistička vlada je je kaštigala i 1948. lj. raselila po cijeloj Čehoslovačkoj i tako se je utrnula grana moravskih Hrvatov. Od 1991. iz cijele Češke i Slovačke održavaju u Frielištofu Hrvatske dane.
L: Almanach Moravských Charvátu (1584-1934), Brno 1934; Monografije od −> Pavličevića i −> Jembriha.
Mosaburg/Mosapurc
Knez Pribina je poslije progona iz Nitre uredio svoje središće na Blatnom jezeru, na rijeki Zala – Zalavár. Njegov sin Kocel je odigrao važnu ulogu misioniranju Ćirila i Metoda. Ostatki bazilike kod Récéskúta.
L: Z. Vánña, Die Welt der alten Slawen, Praha 1983, 118.122
MOSER,
DJ: Mišići I, musical za dicu, Eisenstadt 1994, hkdc; Mišići II, musical za dicu Eisenstadt 1998., hkdc;
MOSER, Jonny,
(*Pandrof, 10.12.1925. – †Beč, 25.06.2018., A)
Sin židovske majke i kršćanskoga Pandrofca (trgovac), 1938. naciji prognali Židove. Pobignuli i preživili u Budimpešti. Spasio familiju Raoult Wallenberg švedski diplomat. Jedan od utemeljiteljev Dokumentarnoga arhiva austrijskoga otpora = −> DÖW-a, od 1964. i u odboru, Odlikovanje: Savezni časni znak RA.
DJ: Wallenbergs Laufbursche, spominki 2006.
L: HN 2011/32-33, 25
Moson – Mošon – Wieselburg
Nekadašnji upravni centar županije Mošon, danas spojen Magyaróvárom = Ug. Stari grad. U 17. st. useljenje Hrvatov, madjarizirani.
L: WSt, 49
Mosonszentmiklós – Sv. Mikula
U 17. st. hrv. manjina, madjarizirana.
L: WSt, 49
Most/Brücke,
Od sela do sela, od človika do človika, od človika k Bogu, od fare u svit, Bandol 1966.-1975, izd. Fara Bandol, ur. Dr. Jandre Karall.
MOTOKI, Nomachi, slavist
Japanac, krajem 2017. posjetio gr.H. da istraživan jezične elemente u njevom jeziku. Prof. na sveuč. Hokaido.
L HN 2018/1-2, 16
Mönchmeierhof –> Marof
MÖRK, Manfred,
(*Gornja Pulja, 22.12.1959., A)
Odrasao u Longitolju.
DJ: Od Dragute … do Longitolja, Veliki Borištof 1985 (skupa s I. –> Karallom)
MRAZ, Joško, seljak
(*Filež, 18.03.1918. – †Filež, 17.12-1993., A)
OŠ u rodnom selu, djelač u Gracu i u Beču.
Dopisnik HN i kalendara. Sakupljač usmenoga narodnoga kinča, povidajkov, jačak, običajev, seoskoga života. Sve ostalo u rukopisu.
DJ: Chronik Nikitsch, 1984. rp.; Povijest Fileža, 1984, 1989, rp.
MRAZ, Slavko, ???
Nekoliko pjesam u HN i kalendaru
MRÁZOVA-FALT’ANOVÁ, L’ubica,
DJ: V˘roãnû zvyky v Jarovciach a Čunove, in Chorvátska nárpdnost’ na Slovensku, Bratislava 1999, 108-122; Z materíjalnej kultúry Chorvátov v Jarovchah, ibid 137-146;
MOCHTY, Christina,
DJ: Die Marktgemeinde Hof am Leithaberge im Wandel der Zeit, Hof am Leithaberge 1998, ur. Skupa s Ernst Bezemekom
MOČVARAC, Štefko,
nim. Wasenstefl, ug. Hany Istók. Narodno vjerovanje u okolici –> Nežiderskoga jezera, pol človika, pol živine, živio sredinom 18. st., ulovili su ga ribari. Zanemaren, podivljan, po svojoj priliki zaostavljeno, odloženo dite. Obdjelano od velikoga ug. romanopisca Jókai Móra. Postoju dokazi, da je zaistinu živio. 1749. su ribari Nagy Ferenc i Molnár Mihály ulovili mrižom človiku spodobno biće, ko su otprimili u Kapuvár u dvorac kneza Esterházy. Opisano je kot mladenačko biće prevelikom glavom, hrgavim nosem i širokimi usti. Kuhane hrane nije jio samo sirove ribe. Opravili su ga silom. U kapeli dvorca su ga na zapovid kneza Nikole dali pokrstiti na ime Štefan. Po krstu se je mogao slobodno gibati u dvorcu. Po narodnom vjerovanju se je zaljubio u Ilušku, kćer upravitelja, ka ga je branila ali se udala za koga drugoga. Kot pirovni dar je donesao na pir punu košaru žabov, ali po tom skrsnuo za uvijek. Potvrda iz matičnih knjig Kapuvára. 17. marca se je pod uvjetom krstio nespametan dičak, koga su našli u jaušovlju. Bio je kih 8 ljet star.
L: KG 1959, 150-160, Wiener Zeitung, 3.09.1803; KG ’95, 204-205
mormoni,
sekta nazvana imenom proroka Mormona (420.), pisca Mormonske knjige. Utemeljitej je bio J. Smith (1805.-1844.) s nazivom Crikva Jezuša Kristuša svecev zadnjih dan. Na početku je bilo dopušćeno mnogoženstvo, kašnje zabranjeno, centar su stvorili u Salt Lake City (Utah). U Europu su došli 1850. prik Engleske.
L: HL II., 131-132
Moslavina,
krajina izmedju rijeke Česme na sjeveru i zapadu, Lonje na jugu i Ilove na istoku. Veći dio Moslavačka gora, bavu se vinogradarstvom, poljodjelstvom i blagogojem. Ima nalazišća nafte, kamenolome granita, i bogata u drvu. Pod tursku vlast je došla krajina od 1545. od kada su se selili u zapadougarske kraje na Erdődyjeva i Batthyanyijeva dobra.
L: HL II, 133
Most (The Bridge), časopis DHK
Most,
časopis fare Bandol, od 1966. Do 1975., urednik Jandre −> Karall, farske visti
mozaik,
slikarska tehnika kinčenja arhitekturnih površinov, talov, zidi, boltov i sl. raznobojnimi kockicami od kamena, glazirane keramike, staklene paste u malteru pomećeno. Tehnika iz prastarih vrimen.
L: HL II., 137
MRÁZOVÁ – FALTANOVÁ, L.
DJ: V˘roãné zvyky v Jarovciach a âunove, in Chorvatska národnost na Slovensku, … Bratislava 1999, 108-122;
mrtvački pokrivač,
naštikan, išijen rubac, pokrivalo za mrtvaca. Posebno lipo nakinčen na –> Hati.
Mučindrof – Grossmutschen – Sopronudvard
Sjeverozapadno od Gornje Pulje. U sridnjem vijeku ug. selo Pullendorfovi. Hrvati se uselili u 16. st. U 18. st. posjed −> Niczky. Većinsko hrv. selo.
L: J, GHA, 109, 110; WSt, 83
müka,
vrsta prikazanja muke Kristuševe u –> Velikom tajednu, osebito na Cvitnu nedilje, Veliki četvrtak ili Veliki petak.
múka,
brašno, sameljeno žito ili zrnato nešto. Upotribljava se za jiliš, kruh, kaša, pecivo, …
MULIH, Juraj, svećenik, SJ
(*Hrašće, 30.04.1694. – †Zagreb, 31.12.1754., HR)
Po školovanju na Griču dojde 1714. u Beč, kade stupi u jezuitski red. Študij je završio 1727., posvećen za svećenika u Trnavi 1726. Misijonar kot missionarus vagus = putujući misionar od 1728. po Slavoniji i južnoj Ugarskoj, pisac velikoga broja vjerskih knjig.
Držao misije i med zapadnougarskimi, danas gr.H. 1730. u južnom Gradišću, 1749.-1750., 1751.-1752., 1754. po cijeloj zapadnoj Ugraskoj i Dolnjoj Austriji, dostignuo veliko diozimanje. Zimske misece je proveo u jezuitskom konviktu u Šopronu. Za gr.H je pisao i dvi knjige.
DJ: Poszel apostolszki …, Zagreb 1742; Pripravlyanye k szpovidi, Željezno 1748; Duhovne Jacske Poszlovanya Apostolzkoga, … Jura 1750;
L: CGG 1968/13-14; Olga Šojat, Juraj Mulih, Zagreb 1983; Ivan Fuček, Juraj Mulih život i djelo, Zagreb 1994; KG ’04, 45-55
MULLEY, Klaus-Dieter,
DJ: Zur „eindeutschung“ des Burgenlandes. Juden, Kroaten und Magyaren zwischen Dissimilierung und Germanisierung 1938-1945, in Burgenland 1945/Sonderausstellung, Eisenstadt 1985, 133-148
Muslimani,
pripadnik muslimskoj/izlamskoj vjeri po Koranu. Počnje svoje brojenje od biga profeta Mohameda iz Meke u Medinu 622. ljeta.
L: wiki
Multi,
časopis za šarolikost u Gradišću, dvojezično. Izdaje Hrvatski kulturni i dokumentarni centar u Željeznu. Odgovorni urednik: Martin −> Ivančić (1995., 1996., …)
MULTI, moj mali mini multi i moj novi mimimulti,
(moj mali mini multi). Izd. ZORA, 1996. lj.7. br.5, ?9, moj novi mini multi 2006. Vlasnik, izdavač: NVŠK)
MURER, Franz,
(*1912. Štajerska, A)
Upravitelj i djelač u Marienhofu u Filežu (1933.-1938.)., nazvan „Koljač u Vilniusu“ –> NSDA član.
DJ: Film: Murer – Anatomie eines Prozesses, Filež 2019.
L: HN 2019/44, 6
MUŠKOVIĆ/MUSKOVICH, Gertrud, rodj. Mušković, učiteljica
(*Veliki Borištof, 03.02.1953., A)
DJ: Der Beitrag der gemeinden Frankenau und Großwarasdorf zur Erhaltung der kroat. Volksgruppe im Bgld., Eisenstadt 1973, dipl. dj.
MUŠKOVIĆ, Ivan, svećenik
(*Veliki Borištof, 18.28.1848. – †Židan, 31.08.1930., A, H)
OŠ u rodnom selu, teologiju u Juri, kapelan u Čepregu, Svetici, Velikom Borištofu, farnik u Židanu od 1876., savjetnik Svete Stolice. Pisatelj školskih knjig, u prvom redu vjerskih. Dopisnik novin i kalendara.
DJ: Prirodopis, Gjura 1880, 1883; Pelde Bogu zaprijetne dice, Szombathely 1883; Mala Biblija ili sveta pripetenja Staroga i Novoga zakona …, , Győr 1912, 1913, Beč 1925,1931; Početni katrekizmuš; Rimsko-katoličanski mali katekizmuš, Budapest 1909, 1911, 1923, Beč 1924; Rimsko-katoličanski početni katekizmuš, Budapest 1908, 1917, Beč 1925,1935; Rimsko-katoličanski mali katekizmuš, Budapest 1909; Sveta pripetenja; Sveti Ivan Berhmans, Győr 1917; Sveta Terezija od Maloga Jezuša, Jura 1930; anonimno Je li ples pogibelan, Kőszeg 1883; Solymosi Eszter, tiszaeszlári per, 1882, zabranjeno;
L: HN 1930/36, 2; HN 1991/50, 3
muzej,
inštitucija, ka sakuplja, čuva, istraživa, izlaže predmetnu kulturu, jerb, bogatstvo. Med gr.H. slabo rayvijeno i zastupano (financijska ograničenja).
Kemlja, Klimpuh (1997.), Koljnof – Seoska hiža (2005.), Novo Selo, Plajgor, Prisika – Muzej sakralne umjetnosti (2008.), Stinjaki – Heimathaus (2003.), Židan (1992.), Prisika crikveni (2007.), Trajštof (1962.), Cindrof – Muzej cukora (1988.),
L: HN 2008/33-34, 5
muzika/mužika
u hrv. se drugačije zove i „glazba“. Ona se med Hrvati stvara, izvodi na specifičan način početo od VII. st. kroz sva stoljeća. Posebno je razvijena med gr.H. narodna, folklorna glazba i crikvena. Jako bogata instrumentalna tradicija, narodna na gajda/dude, puhački instrumenti, tambure, gusle, …
L: HL I 387, 389
MÜHLGASSNER, Agnes, učiteljica
DJ: Der Kroatischunterricht in meinem Heimatort, Eisenstadt 1976, dipl. dj.
MÜHLGASZNER, Edith, rodj. Benčić, učiteljica, nadzornica
(*Čemba, 27.12.1951., A)
OŠ u rodnom selu, GŠ u Rohuncu, gimn. u Štamperku i Željeznu, Theresianum (1970.), PA u Željeznu (1972.), učiteljica na GŠ u Rohuncu (1972.-1981.), šk. dir. u Vincjetu (1981.-1990.), studij slavistike u Gracu (1986.). angažirana u političkom životu, zastupnica SPÖ-a u ZS (1991.-1997.), šk. nadzornica za dvojezične škole (1990.-2011.), predsjednica –> HNVŠ (1990.-1996.). 2005. imenovana dvorskom savjetnicom.
DJ: Pädagogische Akademie in Zagreb, Eisenstadt 1972, dipl. dj. PA; Die Mundart von Schandorf im Bgld., dipl. djelo, Graz 1986; Zauzlana stabla didaktične napomene / Die verknoteten Bäume – didaktische Anmerkungen, HNVŠ; Naše stare jačke iz Čembe, Großpetersdorf 1994, NV·GH; Hrvatski kulinarijum – Čemba, Schandorf 1995, hkdc: Der Weg zur Mehrsprachigkeit, 2011, hkdc
L: HN 1982/49-50; HN 1999/27; HN 2002/1-2, 23; PHbB II 234; HN 2005/38, 5; HN 2012/1-2, 22
MÜHLGASZNER, Ferdinand, svećenik, vjeroučitelj, socijalni djelač
(*Željeyno, 23.05.1940. – †Čemba, 22.04.2019. – A)
Študij teologije, položio doktorat na sveučilišću u Beču (1979.), kapelan, farnik u Čembi, činovnik Bewährungshilfe, peljač projekta „Stari grobi u Čembi“, angžiran socijalni djelač, savjetnik za hižnike u Borti. Imao je veliko zanimanje za povijesne teme.
DJ: Petar Jandrisevits 1879-1938, unermüdlicher und kompromißloser Streiter für den katholischen Glauben und den Bestand der einst westungarischen und heute burgenländischen Kroaten, teol. dis., Beč 1977; izdv. Schandorf – Čemba – Csém, Großpetersdorf 1994, monografija; Na putu – Auf dem Weg (Čemba), TV film 1998; HG.-izdv. Wanderführer / Vodić, Hügelgräber in Schandorf -Stari grobi u Čembi, četverojezični, 1998. BENUA, Großpetersdorf; Vielfalt und Widerspruch – Duhovita i borbena ličnost Hrvatov, Petar Jandrišević 1879 – 1938, Eisenstadt 2010, hkdc
L: HN 1979/24, 7; HN 2019/18, 29
MÜHLGASSNER, Tome, prof., gimn. dir.
(*Cogrštof, 22.11.1938. – † Uzlop, 11.05.2011., A)
Profesor matematike. Predsjednik HAK-a. Blagajnik HKD-a., predsjednik Gradišćanskoga zavoda za narodno obrazovanje, peljao Haydnov zbor, direktor Savezne gimn. u Željeznu. Odlikovanje dijeceze. MÜHLGASSNER, 2011. Kulturna nagrada Zemlje,
DJ: Grabimo za zvijezdami, Željezno (1965.), izdao Robert –> R. Sučić
L: HN 1998/48,17, HN 2011/4, 15; HN 2011/20, 14
MÜLLENDORDF – MELINDROF – SZÁRAZVÁM
Sjeverno od Željezna, na ubrovi Lajtanske gore. U 16. i 17. st. ima 1/5 Hrvatov u selu.
L: WST, 72
Müller, Ivan/Džon, pravnik, političar
(*Veliki Borištof, 16. 06. 1924. – †Željezno, 16. 08. 2006., A)
OŠ u rodnom selu, GŠ i gimn. u Beču, vojak u DSB, kod partizanov, študij prava na sveučilišću u Beču (1948.), zaposlen kod ZV. Mandatar i zastupnik ÖVP-a (1960.-1968.), tehnički direktor BEWAG-a (1963.-1974.). Jedan od utemeljiteljev –> HAK-a, predsjednik HKD Gradišću (1974.-1988.), gorljiv borac za politička narodna prava gr.H.
Visoka odlikovanja ZG i RA.
DJ: Eine Parte für das Burgenland, skupa s dr., Eisenstadt 1985;
L: HN 1974/25, 1-2; HN 1984/24, 3; HN 1994/11, 13; HN 1999/25; PHbB II 235; HN 2006/33-34, 1
MÜNZ, Rainer,
(*Bern, 1954.)
Študirao sociologiju i filozofiju u Beču (1976.), stručnjak za demografska pitanja, djelovao na sveučilišća u Celovcu, Beču, Zürichu, Berlinu, Bambergu, Californiji, Frankfurtu, danas profesor sveučilišća Humbolt u Berlinu.
DJ: Zwischen Assimilation und Selbstbehauptung, Sprachgruppen und Minderheitenpolitik im Vergleich, in Identität und Lebenswelt, Eisenstadt 1989, 24-45
L: wiki
Myslenice – Grinava – Grünau
Istočno od Bratislave/Požona, danas dio Pezinoka. U vizitacija 1576. i 1601. iskažene i hrvatske porte.
L: WSt, 135