verzija 9_2023

N, n

Na putu,

farski list Čajta, Čemba 1979., izdaje fara u Čembi. Odgovorni urednik Franjo −> Grozaj, i po nimšku.

Na Štajere,

navada gr.H. i susjednih narodov iz Ug. i Nim. izminjiti svoju dicu, u prvom redu mušku, prik ljeta, ada u školski ferija, zbog učenja jezika susjeda i da si nešto malo i zaslužu, pinez, pratež. Većinom su naša dica išla u austrijske nimške kraje, što su oni poistovjetili sa „Štajeri“, tako je nastalo Na Štajere. Znamo, da je Martin –> Meršić st. bio na Štajeri ali Ignac –> Horvat na Ugri.

nacionalizam,

pretirana ljubav prema svojem narodu.

Handbuch der BK – N weiterlesen →

verzija 9_2023

NJ, nj

NJIKOŠ, Julije, hrv. skladatelj, dirigent

(*Osijek HR 09.04.1924. – †)

Sakupljač narodnih melodijov, istraživač tamburaške glazbe i glazbalov. Rodovit i na polju zabavne muzike. Utemejitelj Slavonskoga tamburaškoga društva Pajo Kolarić (1954.). Gh. skladbu???

L: Andrić Josip, Gradišće u tamburaškoj glazbi; HN 1964/26, 2; HL II., 192

Njitra – Nitra – Neutra − Nyitra

Jedan od najstarijih varošev u Slovačkoj. Sjedišće kneževine Samo u 7. st. kasnije i Pribine, Velikomoravska kneževina. Biškupija je nastala za vrime Svatopluka I. (871.-894.). Za vrime Ugarske pripada Ostrogonskoj nadbiškupiji, danas Bratislavi. Od 906. napadi Madjarov i uklopljenje u Ugarsku kot Gornja Ugarska − Felvidék.

Handbuch der BK – Nj weiterlesen →

verzija 9_2023

O, o

Obćinske misije pitanje knjižice − Obchinszke miszie pitanya knyisicze

na tri skole po redu razdilyene, I. Jura 1759, II. Sopron 1759, III. Sopron 1759. za –> „horvatszko bratinstvo“, najvjerovatnije su autori –> Bogović i –> Palković,…

Obelisk,

postavljen u Frelištofu med Moravskimi Hrvati, CZ, trojezično (hrvatski, česki, nimški). Hrv. tekst: Hrvatsko selo, / hrvatski ljudi, / hrvatski jezik / Hrvat ljubi. // Hrvat si kodno more reć, / da je nigdo ništo već / nek si ti, nek brat je tvuoj, / od lieta selienja bruoj God. 1928. Na drugoj strani Na pamjat upadjenim vojakom. Ljeta 1938. su Nimci dali isklesati češki tekst, 1945. Čehi dali isklesati nimški tekst. Spomenik postoji do danas, do 1991. samo hrvatskim tekstom.

L: Pavličević, Dragutin, Moravski Hrvati, Zagreb 1994, 123-124.

Handbuch der BK – O weiterlesen →

verzija 9_2023

P, p

PACSICH, Johann, k&k. oficir

Rodjen u Baji, štacioniran u Gijeci, ukupno 10 kartov iz Gijece: I. Hrvatski seljaki iz Gijece, svakidanja oprava; II. Muziciranje seljakov iz Gijece; III. Seljak i seljakinja iz Gijece; VI: Hrvatski seljaki iz Gijece; VII. Hrvatski seljački junaki iz Gijece; XI. Hrvatski seljaki iz Gijece,

DJ: Volkstrachten zu Kittsee in der Wieselburger Gespanschaft nach der Natur 1808 …, 2x Croatische Bauren von Kittsee, 1808.; Gewöhliche Musique der croatischen Bauren in Kittsee, 1808.; Bauer, Bäuerin, 1808., 1808; Croatische Bauerjunge aus Kittsee, … deutsche BJ., 1808.; original u Széchenyi knjiž. Budimpešta. Publicirano od etnografa Jánosa Szendrei, 1907., 1934. od Ernsta Fritza Schmida kot ilustraciju za Haydn knjigu.

L: Prickler Clara, Historische Trachtendarstellungen burgenländischer Kroaten, hkdc 1998., 9

Pachfurt bei Bruck an der Leitha – Pokfurt

mala manjina, hrv. imena sve do 20. st.

L: WSt 16

Handbuch der BK – P weiterlesen →

verzija 9_2023

R, r

RAAB, Pavao-Heinrik, najamnik

Izgleda zapadnougarski Hrvat u francuskoj vojski za vrime Luja XIV.

L: HN 1998/13, 11

Rabensburg – Ranšpurk

Hrvati se uselili u 16. st., slovakizirani tokom 19. st.

L: WSt. 35

rabota –> robot

Handbuch der BK – R weiterlesen →

verzija 9_2023

S, s

SABAR/SZABAR, Ivan

DJ: Goszpodarenya nauk…, Budapest 1873

SABAR/SZABAR, Jakab/Jakob, svećenik

(*Židan, 15.07.1802. – †Črenšovci/Cserensócz, 15. 12. 1863.)

Škole pohadjao u Kisegu i Sambotelu, posvećen 1826. u Sambotelu kaplan u Cankovi, Turnišču., od 1833. je u Kančevci, od 1835. farnik Grada/Gornja Lendava, od 1859. u Črenšovcu. Djelovao je u Medjumurju, pisao vendski i ugarski.

DJ: Szvéta krizna pot, ali Bridko terplejnye … (1869).

L: wiki

Handbuch der BK – S weiterlesen →

verzija 9_2023

Š, š

ŠAFARIK, Paul Josef, povjesničar književnosti

(*Kobeliarovo /SK, 13.05.1795. – †Prag, 26 06.1861., CZ)

Sridnjoškolski prof. u Požonu, Novom Sadu, cesarski cenzor, bibliotekar u Pragu, od 1848. sveuč. prof. slav. filologije u Pragu. Jedan od najznačajnijih slav. filologov i povj. literature. U svojoj literaturi je obdjelao i gh. književnike.

DJ: Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten, Ofen 1826; Geschichte der südslawischen Literatur/Geschichte der ilirischen und kroatischen Literatur, Prag 1865., ur. Josef Jireček; Opis gh. jezika u Slowansky Narodopis, Prag 1842, 47-73, 164-167

L: HL II, 508

Handbuch der BK – Š weiterlesen →

verzija 9_2023

T, t

table,

dvojezične seoske table postavljene 2000. ljeta. Da li popis sel?

L: HN 2000/ (21.07), 1

TAKAČ, Ferdo/Ferdiš, svećenik SJ, jezikoslovac

(*Hrvatski Grob, 27.06.1920. – †Bratislava, 06.04.2013., SK)

OŠ u Senecu, gim. Bratislava, studij prava u Zagrebu (1941.-1944.), po povratku djela u Požonu kot novinar u uredničtvu časopisa “Čas” (1945-1948.), susret s Alojzijem Stepincem. Stupi u jezuitski novicijat (1948.) u Ružomberku, progon reda od vlasti, zaredjen tajno, 1955. zatvoren i osudjen na osam ljet uze., 1960. je pomilovan, to vrime –> Praškoga protulića je suradnik kod Katoličkih novin „Čas“ (1968.-1970.), 1970. sminjen, djela kot dušobrižnik kod časnih sestar, intenzivno prevadjanje hrv. djela na slovački (36 djel). Doktor honoris causa, Zagreb 2001.

Handbuch der BK – T weiterlesen →

verzija 9_2023

U, u

učiteljica,

kada ženske preuzimaju nekadašnju mušku domenu u podučavanju na svakom polju. Prve učiteljice u gh. školstvu imamo krajem 19. st. Jedna od prvih je bila Paula Szinovacz iz Vorištana (1851.-1922.), Roza Czarich iz Bijeloga Sela (1881.-1970.), Marija Prikoszovich iz Fileža (1884.-1947.), Hedwig Föhmel, rodj, Czarich iz Bijeloga Sela (1885.-1976.), Karolina Szedenik, rodj. Csizmazia iz Lukindrofa/Židana (1887.-1970.), Marija László, rodj. Czoklich iz Trajštofa (1887.-1972.), Marija Ekamp, rodj. Eisingerich iz Židana (1890.-?), Roza Thüringer, rodj. Mersich (1890.-1966.)

L: popis od I. Karalla

Handbuch der BK – U weiterlesen →

verzija 9_2023

V, v

VÁCLAVÍK, Anton

 (*Pozlovice, 12.07.1891. – †Brno, 04.12.1959., SK)

DJ: Ako se posmievajú v Horvatskom Grobe a okoli, in Slovensk˘ dennik, 1924 (08.06.), 4-5; Podunajska dedina v československu, Horvatské spevy, Bratislava 1925; Jugoslavenske naseobine u Čâehoslovačkoj, Slovačka Jugoslavenima, Bratislava 1932, 50-54; Otázka juhoslovanské kolonizace v Čehoslovenském narodopise, Slovenské pohlády, 1931/67,490-498; Podunajská dedina v československu, Monografija o Chorvátskom Grobe, Bratislava 1925

Handbuch der BK – V weiterlesen →