Archiv der Kategorie: jezik naš

Unda – Govor – Ditinstvo, škola, oprava, mladina

Jednostavni zapis

A: /0.00/ Na ditinstvo se spominjam, kako smo (sa) sestrom, roditeljimi i starimocem živili, puno svega imam pred očima, i se erinam  na lipe stare povidajke, kot smo kod stola sidili, skupa, svenek je došlo ča najpr od čega se je moglo pominat, ko su imali lazno po djelu, onda smo se svenek igrali uz povidajke, smo si mlin namoljali, pažon, kukorice smo brojili, devet – devet, s tim se je moralo igrat /0.36/, to gvišno svaki pozna kako to ide, tr smo htili čekat gdo će dobit, onda nediju smo va crikvu išli, maši, dopodne, a po objedu litaniju zopet molit, zatim je bilo najlipše po selu na cesti kad smo se prošetali, smo prošli majke roditelje i brata familiju pogledati /1.04/, najbolje se mi divičice na te fajne turte, kolače spominjamo, smo čekali da nas ponudu, svenek smo bili ponudit vino, slatkarijom /1.16/, potom smo i va cimitor prošli, i molili za naše ki već nisu s nami bili /1.22/. Strašno mi je bilo, ako si najzad pomislim, da, ko, kad je moje majke otac, moj stari͜otac bolestan bil, i tako, da se je jako teško pominal, nij ga bilo razumit, a mene je tamo zval tr mi je, a, čuda ča rekal, ali ja nisam razumila /1.41/, a on je pa nek s rukom manul, obrnul se je, pa je zaspal tako, da se je već utrudil, a mene je to tako bolilo, da se nisam mogla nazadnje s njim pominat, nisam razumila, nisam mu mogla ništ reć, to, to mi bilo onako, to je bilo strašno meru.

B: Kade ste va školu hodili?

A: /2.00/ Škola mi je bila va seli, osam razredov sam zvigizdila na Undi, učili smo se po ugrsku i po hrvatsku, školske knjige, tulikaj madjarske i hrvatske smo imali, učiteji su nam živili na Undi, ali i madjarske učiteljice smo dostali /2.23/; va školi smo se učili i vjeronauk, za vjeru va školi, bud, na madjarskom jeziku, s gospodinom Lörinc Varga, oni su nam bili Madjar, oni su nas pripravili na ͜pričešćanje i na bermanje, i to smo va školi dostali, pak onda va crikvi, onda smo imali va crikvi probe, da bude se dobro išlo,

B: Kako ste bili obličeni:

A: /2.52/ Hat va opravu si je svaki tako rikta, hojt lipu bijelu pratež, ali kot pričešćanja; na glavi je bil vijenac, pa onda lipo bijela pratež, na bermanje se već nij tako pravalo, to, komu se je ča dalo, kako su si mogli uredit da si pratež kupu, ali lipo smo bili spravljeni.

B: Kako je živila mladina?

A: /3.20/ Mladi smo skupa držali, skoro svaki dan smo se po djelu našli, pominali, jačili, hat nij bilo tako kod denas da mladi idedu va disko, po svakudaj, se zabavljat /3.36/. Mi smo bili va selu, skupa smo došli pred, pred kulturnim domom, tr tote smo tili, onde smo imali već onda i klub, kad smo rasli bolje mladina /3.51/. Onda smo se tote htili igrat, pominat, svaku nediju smo va kulturnom domu tancali, na muziku ploče. I moj muž je igra na harmonike, maloput sam i ja vukla harmonike /4.07/, ne tako kot moj muž dobro, ali onda nam je bilo i to dobro, da smo mogli tancat, valcer, tvist, rokenrol, no tango, i to je bilo za nas, ne kod sada da se drmadu /4.24/. Onda je bilo tako to lip tanac, to smo imali svenek zabav, nediju smo kumaj čekali da neka dojde, da otpru kultur. /4.34/

Po našu 2.dio, Ozvučena čitanka. Dodatak, HKDC, 2022.

Po našu 2_dodatak_naslovna

HN online u NB

HN online u NB (vijest, novina: 2. ožujka 2022.)

Hrvatske novine su online u Nacionalnoj biblioteki.

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3145585/

KK – Anto Gardaš – Uvijek netko nekog voli

Ivan Rotter

Ivanov blog:

https://ivansic.wordpress.com/2019/08/08/anto-gardas-uvijek-netko-nekog-voli/

21. februara/veljače?!

Koga voliš?

  • Materinski jezik. Jezik matere. Jezik majke.
  • Dan materinskoga jezika.

Izreka tajedna (HN_8_2022_40)

„Na čim višoj razini je jezik, tim više stoju ideje i spoznanja. Jer nijedan človik ne more izraziti misao bez da ju obliče u riči. Ili drugačije rečeno: Čim poglupije (dümmlich) je jezik, tim glupiji je gradjan!“

Prilikom Medjunarodnoga dana jezika 21. februara

dičja slika: Sonja Tatar (Fortnava)

2024.: 25. Dan materinskoga jezika

download, preuzimanje:

HN_8_2024_25. Dan materinskog jezika

 

Horvaczko Evangyelye u Juri 1732. ljeta

Za Hrvate u zapadnoj Ugarskoj tiskan je prvi evandjelistar.

Ta evandjelistar ima posvetu na latinskom jeziku, s potpisom Anonymus (anonimni). U prijevodu na hrvatski jezik, uočio sam sljedeće. Autor posvete, uz ostalo, yeli:

,,(…) neodlučan sam dvoumeći se, kimi bih pohvalami tebe, premilostivi zaštitniče, uzvisio (…); u tebi promatram znanje ko je umnoženo neprestanim marom i uredjeno djelovanjem i neprekinutom vježbom, posredstvom ko si običavao podučavati ostale i marljivo ih prosvitljivati (…). Marljivost i ljubav prema tvojoj braći živo se iskazuje, ( …) za ko si ne samo učinio da se podigne novo sjemenišće, nego si ga takaj obdario zakladom, ništa manje vjerniki, siromašan kler i ostali potrebiti tribaju doživiti tvoju ruku dobročinstva ka je uvijek bila otvorena. (…)“.

HN 6_2022_22–23

download/preuzimanje

HN_6_2022_Jembrih_Evandjelje 1732

Dujmovits ili Dujmović?

Julia Dujmovits/Julija Dujmović je iz Sulza, po hrvatsku Šeskut.

To selo je nekad bilo hrvatsko selo.

Tote se je rodio naprimjer pisac Petar Jandrišević.

U šporski visti se čuje: Dujmovits hat wieder gewonnen…

No hrvatski jezik se je zgubio u tom selu.

Zgubio se je i izgovor hrvatskih imen.

Zgublja se i svist da bi to moglo biti hrvatsko ime.

Ja velim Dujmović, i onda kad pišu i velu Dujmovits.

Ka Witz!

Dujmovits je vic!

https://volksgruppenv1.orf.at/hrvati/okolonaokolo/stories/48007.html

Jezik naš novi

audioformat

audioknjiga (ozvučena knjiga, ozvučena lektira, ozvučena čitanka)

audiozapis

community>društvo, zajednica

Facebook, na Facebooku, Facebookov

hearing>saslušanje

internet

internet-kafić, internet-kafića

internet-stranica

koronamjera

koronavirus

prodavati, prodajem, prodavao

team>tim

trainer>trener, novi trener

videozapis

Yahoo, Yahoom, Yahoov

YouTube, na YouTubeu

web-adresa

web-browser

web-poslužitelj

web-site

web-prostor

web-stranica

wellness-centar

Windows

WLAN

Word

WWW