verzija 9_2023

F, f

FABIANČIĆ, Ivan, mesarski majstor

Živio u Beču, imao kiparsko djelo Bijeli bik.

L: KG 1956., 151.

FabiankoviĆ, Lovre, svećenik, sastavljač crikvenih jačak

(*Koljnof, 25.10.1902. – †Židan, 14.10.1978., H)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Šopronu, sjemenišće u Juri. Kaplan u ugarsko-nimški fara Szomód i Környe, farnik u Hrvatskoj Kemlji (1928.-1942.) i Židanu (1942.-1978.), desetnik Čepreškog dekanata od 1948.-1976.

L: CGG 1978/38 i 1979/8

FABSITS, Helene, učiteljica, ud. Jandrisits

(*Čemba, 16.02.1948., A)

Mag., Zaposlena na Trgov. Akademiji Gornja Pulja, gimn. Gornja Pulja, direktorica.

DJ: Die ortskundliche Stoffsammlung und ihr Einbau in die schuleigene Lehrstoffverteilung, Güttenbach 1969, dipl dj.

FALK, Emmerich,

DJ: Das Burgenland im Blickfeld tschech. Großherrschaftspläne, Stuttgart 1938

Fancev, Franjo, književnik, povjesničar, filolog

(*Virje, 24.09.1882. – †Zagreb, 31.03.1943., HR)

Študij slavenske i romanske filologije u Zagrebu i Beču. Najprije gost. prof., pa knjižnjičar, prof. starije hrv. književnosti u Zagrebu. Mnogobrojne študije o povijesti hrv. književnosti, jeziku, ilirskom pokretu, crkvenoj književnosti itd.

L: HL I, 338

fara,

od lat. parochia, parokija, najmanja administrativna jedinica crikvene uprave. Nekada su fari pripadale manje podredjene jedinice filijale, filijalke. Danas postoju tzv. farski savezi = Pfarrverbände, Seelsorgeämter.

FARKAS Danica, slikarica

(*Filež, A)

DJ: 2010. U LIKUD Filež; Izložba u –> KUGI 2015. «Lipo naše Gradišće»; 2017 „Promjena ljetnih dob“

L: HN 2015/48, 15

FARKAS, Feri/Ferenc, agr. inženir

(*Unda. – †Unda, 2019, H)

Istraživač prošlosti Unde, restaurator.

L: HN, 2019/4, 25

FARKAS, Johann,

(*Veliki Borištof, 07.06.1952., A)

DJ: Der kulturgeschichtliche Beitrag der Kroaten für Europa, Eisenstadt 1973, Dipl. Arb., PA

FARKAS, Ladislaus,

DJ: Sittlich-relig. Verhältnisse in der Diöz. Győr zur Zeit des Bischofs Graf Franz Zichy (1743-1783, Wien 1939, Theol. Dis.

farski list,

periodično izdavanje fare, uz CGG/Glasnik i HN, naminjen samo fari. U zadnje vrime ima skoro svaka hrvatska fara takov list, čudakrat dvojezično:

Doljopuljanski farski list, 1973 –>

Farski list Čembe, 1967 – >

Farski list Klimpuh, 1966. –>

Farski list, Trajpštof, 1978. –>

Farski list Velikoga Borištofa, Maloga Borištofa, 1985. –>

Farsko pismo, Vorištan, 1973 –>

Mladina, velikoborištofski dekanat, 1979. –>

Most – Brücke, Bandol, 1966 –>

Na putu, Čajta, 1979. –>

Pfarrblatt Wulkaprodersdorf, 1978. –>

Sadašnjost, Frakanava, 1971 –>

Stinjačke novinice, 1980. –>

ViNo = Vincječke Novine 1944

Zagersdorfer Pfarrnachrichten – Farski list, 1978. –>

Život, Veliki Borištof, 1977 –>

itd., itd, …

L: NČ pod odredjenim naslovom.

faš(i)njak,

narodni običaj med Hrv. juž. Gr. Faschingseppla, ili vliči hrast u slučaju da u selu nije bilo pira.

L: HN 2004/10, 8

FAZEKAS, Anton/Tonči, prof.

(*Frakanava,13.06.1942. – †Frakanava, 04.10.1995., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Matrštofu univ. u Beču (matematiku i fiziku),

zaposlen na gimn. Gornja Pulja.

L: CGG 1995/42

FAZEKAS, Elvira, –> Heisinger

(*Gerištof, 28.09.1968., A)

DJ: Staatsbürgerliche Erziehung an zeipsrachigen VS im Bgld., Langental 1983; Die einfachen Abbildungen in der Geometrie, Großwarasdorf 1968; Freizeit als Gabe und Aufgabe, Großwarasdorf 1969; prevela i priredila Mišići 1994.;

FAZEKAS, Katrin, financijski menedžment

(*Filež, A)

OŠ u Filežu, GŠ u Velikom Borištofu, Trgovačku akademija na Gornjoj Pulji, stručna VŠ u Željeznu. Študij „internacionalni gospodarstveni odnosi”, VŠ Željezno (2019.)

DJ: Stellenwert des Einheitswerts in der Land- und Fortswirtschaft, Eisenstadt, Mast. dj.

L: HN 2019/29, 27

febronianizam,

prozvan po tridentskom biškupu Justinusu Febroniusu. Marija Terezija je od –> jezuitov oduzela pravo podučavanja i dala je galikanskim febroniaristam. U našem slučju je to bio Juraj –> Lakić.

L: Hermann Egyed, A katolikus egyház története Magyarországon 1914-ig. München 1973

FEKETE, Vladimir, salezijanac

(*Hrvatski Grob, 11.08.1955., SK)

Misionar u Azerbajdžanu, zaredjen za biškupa 2018. Završio matematiku i fiziku. Potajno išao med salezijance 15. 02. 1975. profes. Tajno položio teološki študij, zaredjen u Berlinu 10. 01. 1983., djelao kot geolog u Spiškoj Novoj Vsi, poslovao tajno kot dušobrižnik za mladinu, provincijal salezijancev u Slovačkoj (1999.-2005.), od 05. 11. 2009. imenovan superiorom za Azerbajdžan. Za biškupa zaredjen 11. 02. 2018. u Baku.

Felsőberkifalu –> Berek

Felsőbük – Gornje Bike – Oberwichs

Stoprv oko 1880. registrirani Hrvati, oko 240, ki su ali brzo skrsli iz sela, 1920. ih već nima.

L: Breu, 164; WSt, 60

Felsőcsatár –> Čatar

FELLINGER, Feri,

(*Gerištof, 12. 07. 1961., A)

Po OŠ u rodnom selu GŠ u Velikom Borištofu, Muzička gimn. u Beču. Zaposlen u „Musica“ i „Klaviersalon A. Förstl”., član –> Kolo-Slavuja i –> Hajdenjakov, kantor u Malom Borištofu, od 1978. peljač –>PAX pop grupe, a 2006. osnovao –> Zelenjake i 2008. klapu Staro vino.

L: HN 2011, (07.10.), 9; HN 2018/50, 29

FELLINGER, Franziska, učiteljica, du. Prikosovits

(*Gerištof, 19.02.1929. – †Vulkaprodrštof, 18.04.2018., A)

Sudjelivala pri sastavljanju hr. školskih knjig.

DJ: Die siedlungsgeschichtliche Innenstruktur meines Schulortes, Nikitsch 1951, Dipl. Arb.

FÉNYES, Elek, statističar

(*Csokaj, 07.07.1807. – †Újpest, 23.07.1876., H)

Gimn. u Debrecinu, filozofiju je završio u Velikom Varadinu/RO, pravo u Požonu/SK. Nastani se u Požonskoj županiji, bavi se pisanjem i literaturom. Od 1836. je u Pešti, djela na organizaciji ug. statističkoga ureda, član Ug. akademije znanosti (1858.). Poslije ug. revolucije se mora shranjati. Po amnestiji se bavi štatistikom ug. zemalj. Mnogovrsna statistička djela, podatki i o gr.H.

DJ: Magyarország statistikája, Pest 1842, 3 sv.; Magyarországnak és a hozzá kapcsolt tartományok mostani állapotja statisztikai és geográfiai tekintetben, Pest 1843-1840, 6 sv.; Vas vármegye mostani állapotja statistikai és geographiai tekintetben, 1836, pretisak Szombathely 1991; Mo. geográfiai szótára, amelyben minden város, falu és puszta, betırendben körülményessen leiratik, Pest 1851.

L: SzJ., III, 374-383

FERČAK/FERTSAK, Anton, svećenik

(*Dolnja Pulja, 09. 06. 1912. – †Željezno, 06.10.2001., A)

OŠ u domaćem selu, odakle dojde s 13. lj. u gradjansku školu u Štamperak, 1927. u malo sjemenišće u Hollabrunn. Po maturi dojde na teologiju u Beč ku završi 1939. Kaplan je bio u Vorištanu, ali po četiri miseci farnik u Novoj Gori s filijalom Pinkovac kade ostaje do 1943., farnik u Štikapronu (1943.-1946.) kade ga gestapo uhapsi i zatvori. Po 1946. je u Šuševu, u Nova Gora, Pinkovac, Kalištrof, Gerištof-Longitolj,

L: KZ 1972/23; KG 1946, 40

FERČAK/FERTSAK, Franjo/Ferenc, svećenik

(*Dolnja Pulja, 21. 07.1861. – †Trajštof, 20.11.1926., A)

Teologiju je završio u Juri (1880.-1884.), farnik u Cogrštofu (1889.-1893.), Trajštofu (1893.-1926.),) s pomoću Ivana –> Čenara i Mate –> Horvatha sudjelao na „Hižnom kalendaru“.

DJ: Suurednik Hižnoga kalendara (1892.-1894.).

L: FF 108

FERČAK/FERTSÁK, Jenö, političar

(*Šopron, 1878. – †Šopron, 28.11.1946., A, H)

nadžupan Šopronske županije, 1921. je pozdravio Šopronsko županijsko spraviće i hrvatski.

L: KsvJ 1923, 83-85

FERČAK, Mate, svećenik

(*Dolnja Pulja, 23.02.1904. – †Dolnja Pulja, 01.10.1966., A)

Farnik u Raušeru (1938.-1963.), pisatelj mnogobrojnih člankov po novina i kalendari.

DJ: Prevoditelj igrokazov: Četvrta zapovid, Ruka Božja. Sudjelovatelj kod Misala.

L: NT 1952/7

FERCSAK, Michaela,

(*Gornja Pulja, 24. 11. 1984., A)

OŠ u Frakanavi, gimn. u Gornjoj Pulji, sveučilišće u Beču povijest i engleski. Obavlja različne posle u upravi, član „Kolo-Slavuja“.

DJ: Urbanisierung einer Volksgruppe. Die Arbeitsmigration Burgenländischer Kroaten nach Wien 1870 bis 1945. Wien 2010, Mag. phil.

FERČAK/FERCSAK, Vili, poduzetnik

(*Gerištof, 27. 02. 1930., A)

Za izvanredno djelovanje i suradnju u Zemaljskoj komori odlikovanje Zlatnom medaljom Zemlje Gradišća. Autobusno poduzeće.

L: 2002/11, 13; HN 2005/16, 14

feršt – > knez

Fertőendréd – Endrišće – Groß Andrä

U 16. st. su Hrvati imali većinu. Ljeta 1631. se spominja jedan kaleški rubac/pokrivač u staroslav(en)skom jeziku. Još i prilikom vizitacija 1733. svidoču da živu Hrvati u selu ali 1773. ne iskazuje već, madjarizirano.

L: Breu 96; WSt, 55

Fertőhomok –> Umok

Fertőrákos – Kroispuh – Kroisbach

Na zapadnoj ubrovi Nežiderskoga jezera. Imao u 16. i 17. st. znatnu hrvatsku manjinu. U 19. st. asimilirani, madjarizirano.

L: Breu 103; WSt. 55

Fertőszentmiklós – Sveti Nikola – Sankt Nikolaus

U 16. st. imalo jaku hrv. manjinu. U 18. st. asimilirani, madjarizirano.

L: Breu, 96; WSt, 56

FERŽIN, Mate, vračitelj, urednik i pisatelj

(*Pajngrt, 09. 02. 1900. – †Rasporak, 26. 01. 1976., A)

OŠ Pajngrt, pomoću učitelja Borenića došao u gim. u Zagreb, kade i maturira. Medicinu počne študirati u Zagrebu i završi u Beču 1943. Općinski liječnik u Rasporku (1927.-1966.), urednik HN (1927.-1942.). Program: širenje znanja i obnova hrv. jezika, solidna informacija i zabava. Pokusio se je i u pisanju proze.

Pseudonimom Ivan Ljubić, kratica M. F.

DJ: Ivan Ljubić, Marica Banović, 1928 novela, GH pod Austrijom, Ljetna knjiga 1930, 10-14; prepisao za GH od Augusta Šenoe: Lipa Anka, Turopoljski top, Branka, Baron Ivica, od Josipa Jurčića: Deseti brat, Kći varoškoga suca, od Velimira Deželića: Mandaljena obladateljica, U pandžama lava i dr. 

L: HN, 1976/6, 3

FERŽIN, Rudi, slikar

(*Vulkaprodrštof, xx)

Dvojezične karte i razglednice.

DJ: Cvijeće za Kosovo, 1999

L: HN 1999/22, 17; KG 2000, 169

Festival hrvatske kulture, Devinska Nová Ves

Priredba Hrv. kulturnog Saveza u Slovačkoj mjesne organizacije Devinskog Novoga Sela, od 1989, predsjednik Vili Pokorny. Svakom prilikom kulturna smotra o djelovanju Hrvatov u Slovačkoj.

L: HN 1998/272, 16

feud, feudalni, feudalizam

zemlja, ka je u posjedu feudalca po lenskom pravu. Sridnjovjekovni sistem gospodarenja. Feudalizam je sistem gospodarenja: gospodarski dvor, veći ili manji broj gospodarstvov u kmetskoj odvisnosti.

FIALKA, Moric, istraživač

(*Pisek, 30.10.1809. – †Krakava, 13.06.1869., CZ)

GŠ u Pragu, od 1824. u vojsku, kade dojde do čina majora (1864.). Nekoliko ljet je bio učitelj češkoga jezika na Vojnoj akademiji u Bečkom Novom Mjestu. Bavio se je i znanstvenim istraživanjem, tako i med gr.H. sakupljao narodne jačke u seli okolo Željezna. U češkom časopisu „Kwéty“ je dao i opširan opis zapadnougarskih Hrvatov. Med gr.H. je upeljao Frana –> Kurelca.

DJ: Die Croaten in der Oedenburger Geschpannschaft in Ungarn, Das Ausland, 18. November 1842, 322 ff; Horwáti w šopronské stolici králowstwj uherského, Krwêty, 1842/77 ff; Národnj pjesmê Horwátê w šopronské stolici králowstwj uherského, Nowiny z oboru literatury, umûny a vûd, 1842; Kroatische Volkslieder aus der Umgebung von Eisenstadt um 1840, Jb. des Österr. Volksliedewerkes, 1963/12, 55-64;

L: HN 1964/42-43, 4; HN 1986/33, 7

FICKO/FITZKO Jožef, svećenik

(*Boreča, SLO, 15. 03.1772. – †Prisika, 28.11.1843., H)

Od 1802. je farnik u Prisiki (1802.-1843.). Bio desetnik lučmanskoga dekanata. Predjelao, modernizirao neke molitvenike, med njimi i –> Bogovićevu „Hižu zlatu“, za narod priredio „Stari i Novi teštamenat“, kot i „ABC knjižicu“. U narodu se pozna samo po svoji knjiga „prisički farnik“. Dao crikvenu fundaciju kod sambotelskoga kaptola, kojom se je u kisečkom sirotišću –> Adolffy-Kelcza školovao jedan dičak iz Fickine rodbine.

DJ: Kratak pregled Sztaroga Zakona, Sopron 1824; Kratak pregled Novoga Zakona, Sopron 1824; Nova Hizsa Zlata, Sopron 1829, 1839, 1848, 1854, 1855, 1857, 1860, 1861, 1864, 1870, 1872, 1873, 1877, 1878, 1879; Novo Marianszko Zvetye, Kiseg 1837, 1848, 1851, 1855, 1872, 1873; Razlaganye velikoga Katekismusa… z kratkim Razlaganyem Czrikveni Czeremoniov, Sopron 1836; Vugerska i horvatzka A.B.C.- knyizsicza za horvatzku malu ditzu, …, A.B.C.-könyvecske (Révai Miklós) – Buda 1930, 1937.; rukopisno: Jačkar na god svecev.

L: ZZGH, 50-53; HN 30.10.1981, 6-7; KsvF. 1907, 30-33

Filež – Nikitsch – Füles

Nalazi iz staroga doba. Spominje se kot Philes 1153., kašnje kot Ukac, Ikitsch, Nikitsch. Istočno od Gornje Pulje, plemićki posjed Gálosháza. Posjedniki –> Nádasdy, ki je med 1538.-1540. naselio Hrvate u opustošeno selo, kasniji posjednik –> Drašković, od 1704. familija –> Meskó. Ljeta 1665. su se Filešci pobunili protiv svojega gospodara Sennyeya zbog velikih dać i teške rabote. 1919. se pobunili protiv −> Ugarske Sovjetske Republike, zbog čega su na smrt odsudili farnika Antona –> Semelikera. Od 1971. skupa s Mjenovom. Živi kulturni život u organizaciji –> LIKUD-a, poznata seoska knjižnica.

L: Mraz Joško, Portret Fileža, 1989; Nikitsch-Filež, 2006, dvojezična monografija; J, GHA, 119-120; Breu: 97, Video film: Filež-živiti na granici (2003.)

FILIPIĆ, Zlatko i sini Hrvoje i Željko,

darovatelji obloka u crikvi Sv. Nikola u Sydnyju/Australija s likom Mate Meršić Miloradić i natpisom: Mate Meršić Miloradić, 1850.-1928, preporoditelj gradišćanskih Hrvata.

FILIPOVIĆ/FYLYPOVICH

Klimpuški farnik, ki je na korici latinske mašne knjige 1564. dodao bilješku: Wezelyze dythe welykym pochtenye jest = Veseli se dite velikim poštenje jest.

FILLA, Wilhelm,

DJ: Am Rande Österreichs, Wien1982

film

Umjetnički oblik fiksiranja gibljive slike projiciranjem na zid, platno, ekran, U drugoj polovici 20. st. nastao masovni medij pomoću zidanja kinodvoranov i TV aparatov u domaćinstvu. Sprohadja film cijeli niz djelatnosti kot je to filmska glazba, kritika, teorija, kultura i tehnička industrija. Prihvaćena i od amaterov med gr.H. Poznate snimke: Čemba, Dolnja Pulja, Filež, Frakanava (Fenstergucker), Uzlop, Pandrof od HNVŠ, Veliki Borištof od Štefana Zvonarića ml., Vino na Poljanci od Milorada Samardžije (2006.), putujuća Celjanska Marija u Čembi, Tatjana Berlaković: Nyíregyháza …, itd-, itd, …

L: HL I, 346

filološke škole

Razna jezična mišljenja/usmirenja o pitanju hrvatskoga književnoga jezika u drugoj polovici 19. st., ke su imale uticaj i na razvitak gh. književnoga/pisanoga jezika. U to vrime su temeljna pitanja o standardizaciji bila već rješena, išlo je samo za uticaj na jezik. Jedna je Zagrebačka filološka škola na čelu s Antunom Veberom Tkalčevićem (1825.-1889.), ka je potribovala dosljednju upotribu starih mn. nastavkov, ijekavski govor i sintezu. Druga je Zadarska filološka škola, na čelu s Antom Kuzmanićem (1807.-1879.), ka potribuje narodnu ikavsku štokavšćinu. Treta je Riječka filološka škola, kojoj je na čelu bio Fran

–> Kurelac (1811.-1874.), ka se orijentirala po hrv. starina. Četvrta škola je bila hrv. vukovcev, pod peljanjem Srba Djure Daničića (1825.-1882.) po novoj štokavšćini, od morfološkoga pisanja na fonološki pravopis, ka se je pak i probila.

Gr.H. su od druge polovice 19. st. došli pod jaki uticaj jezičnoga gibanja u Hrvatskoj. Do DSB držali se morfološkoga pravopisa, a od pedesetih ljet 20. st. prešli na fonetsko pisanje.

L: HL I, 349

FINKA, Božidar, jezikoslovac

(*Sali, 19. 12. 1925. – †Zagreb, 17. 05. 1999., HR)

OŠ u rodnom mjestu, gimn. u Šibeniku, Zadru, Splitu (1947.), slavistiku u Zagrebu (1947.-1952.). Počinje kot gimn. profesor ali friško ga pozovu na Institut za jezik Akademije. To mu je odredilo put za cijeli život, bavi se jezikom. Tako i gh., jedan je od glavnih suradnikov gh. rječnika. Mnogobrojni doprinosi hrvatskoj filologiji.

DJ: Čakavsko narječje, Split 1971, Deutsch-burgenländischkroatisch-kroatisches Wörterbuch, Eisenstadt-Zagreb 1982, Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, Zagreb-Eisenstadt1991; O čakavskom dijalektu gradišćanskih Hrvata, Čakavska rič, 1977/2, 65-81; Gradišćanskohrvatski književni jezik: problemi i rješenja, Rasprave Instituta za jezik, 1977/3, 34-71; Gradišćanskohrvatska jezična kodifikacija u Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatskom rječniku; Gradišćanski Hrvati, Zagreb 1984, 109-119; (s drugimi) Gradišćanskohrvatski govori u medjusobnom odnosu i prema nekim govorima u Hrvatskoj, Croatica, Slavica, Indoeuropea, Wiener Slavistisches Jahrbuch, Wien 1990, 223- 238; Gradišćanskohrvatski književnojezični izraz i njegova dijalekatska osnovivca, in Studia Slavica, Budapest 1990/36, 97-103; Na gradišćanskohrvatskim jezičnim stazama, Senjski zbornik, 1991/18, 41-46; Gradišćanskohrvatski književni izraz i njegova dijalekatska osnovica, Studia Slavica Hungarica, 1992/36/1-4. 97-103.

L: Božidar Finka 1925.-1999., Zagreb 2003, HAZU; HN 1994/30-31, 6; HN 1999/21, 8

FIRTL, Mate, mandatar u ug. parlamentu

(*Koljnof, H)

FIDESZ, odlikovanje „Red hrvatskoga pletera“ (2018.)

Fischamend – Fišamenat

Nimci i hrvati živili skupa u selu, germanizirano.

L: Breu 125; WSt, 14

FISCHER, Erna, keramičarka

(*Mali Borštof, A)

FISTER, Herman, političar

(*Vulkaprodrštof, 07. 04. 1938. – †Željezno, 20. 06. 2006., A)

OŠ u rodnom selu, stručna škola za gradjevinarstvo u Mödlingu, tehničko sveučilišće u Beču, arhitektura, dipl. inž., djela kot arhitekt u Siriji, Libanonu, Izraelu. Od 1967. zaposlen kod ZV. 1976. direktor Vodovodnog zavoda sjevernoga Gr., načelnik VP (1984.-1991.), član ZV, nadležan za gradjevinarstvo. 1996. treti predsjednik ZS. Nagrada Konturni križ ZG. U politiki bio pristaša Robakovih nazorov i bio protiv gh. jezika.

L: HN 2006/26, 20

FISZTROVICS, György, pastor, superintendent

Ev. svećenik u Bika (1660.-1661.), Kisegu (1665.-1670.), hrv. porijekla iz Nemeskéra, 1664.

L: Payr, 205

Fišamenat –> Fischamend, DA

fizika

znanost, ka proučava gradju materije i nje pojave u prirodi, ke se moru miriti i otkriva zakonitosti po ki se te pojave dogadjaju.

U gh. školstvu se prva školska knjiga, do sada jedina, pojavila pod naslovom Fizika za hrvatske školare jurske biškupije, … u Juri 1880. Za nju se misli da ju je napisao Mate –> Meršić Miloradić. Poznati gh. fizičar je bio benediktinac Ivan –> Meršić i Lajoš –> Škrapić.

L: HL I, 352-353

FIXL, Franjo, svećenik

(*Gornji Čatar, 24.03.1902. – †Vincjet, 03.10.1947., H, A)

Zaredjen za duhovnika 1925. u Beču, kapelan u Velikom Borištofu i Rohuncu, farnik u Vorištanu (1929.-1940.) i Vincjetu (1940.-1947).

DJ: Prevoditelj igrokazov: Ciganski Božić (1935.), Genoveva (1934.) skupa s Bogomirom –> Sinovcem), Kapela Maloga Jezuša va lozi (1931.), Tiha noć, o sveta noć (1931.).

L: HN 1940/36, 3

Flacijaneri = Flazianer,

evangeličko vjersko usmirenje po Flacijusu Illyricu –> Vlačić. Bili zastupani u 17. st. i u Gradišću (Zapadnoj Ugarskoj), Novogradska gospošćina: Allhau, Apetlon, Csepreg, Oberschützen, Oggau, Stadt Schlaining, … i dr. I u –> Velikoj Holovajni –> Ozolich.

L: Payr, Adeet, 30

FLEGARIĆ, Hans

DJ: Die kroat. Volksgruppe im Bgld., in Die Abwehr, Graz 1949, 2. nov.

Flacius Illyricus, Matthias –> Vlačić, Matija Ilirik

FLEISCHHACKER, Elenora, ud. Gollobich

(*Mjenovo, 03.03.1953., A)

DJ: Mate Miloradic – seine Bedeutung für die Erhaltung der kroat. Volksgruppe im Bgld. Eisenstadt 1973, Dipl. Arb. PA;

FLERGARITSCH, Hans,

DJ: Die kroat. Volksgruppe im Burgenland, Die Abwehr, 1946/2, 4-6

FLISAR, D

DJ: Grad. Hrvati, Vjesnik 1952 (21.01); Izumiru li GH, Vjesnik 1952 (09.05);

flora,

skup svih raslinskih vrstov. Prvi popis flore zapadnougarskoga prostora je napisao –> Clusius. Popis gh. nazivov biljkov imamo od Ivana –> Berlakovića, Ivana –> Dobrovića, Ignaca –> Horvata, Jožefa –> Liebezeita, Konrada –> Meršića, Jožefa –> Stuparića, i…

Fluminensia,

časopis Odsjeka Filozofskoga fakulteta u Rijeki, osnovan 1989. Teme o jeziku, književnosti i beletristika. Nekoliko člankov i o gr.H.

FODOR, Pál, svećenik

(*Agyagosszergény, 29.10.1889. – †Jura, 19.07.1959.)

Posvećen 1913., kapelan u Babotu, učitelj vjeronauka u Šopronu, od 1914. u Rosvaru, Gyömöru, farnik od 1924. do 1926. u Cenki, Vedešinu (1926.-1946.), Csorni. Kanonik Jurske biškupije.

DJ: Fertőhomok község gazdasági, családi és egyházi története, rp.; A hidegségi és fertőhomoki családok leszármazási táblázata és családfái 1683-ig, rp.; Hidegség község gazdasági, családi és egyházi története, rp.

folklor

kultura narodnoga jerba, bogata tradicija se razlikuje u južnom, sridnjem i dva dijeli sjevernoga Gr. Obuhvaća tanac uz muziku na različite prilike. Najvažniju su na Andrijino, na žetvenu zahvalnicu, pojt na vodu tancati kod zdenca, žup tancati i dr. Tancao se je čardaš, kolo, sib(e)nšrijet, štrošnajd, dokle nisu došli tradicionalni tanci.

Mužikaši ili igrači su svirali na gusle, bombe, šurle, buganj, dude, …, u novije vrime na tambure. Na čelu muzikašev je bio primaš. Tamburaška mužika je došla po PSB iz Hrvatske.

Folklorne grupe:

Folklorna grupa „Gradišće“, Petrovo Selo 1947,

Folklorni ansambl „Stinjačko kolo“ – Stinjaki, po staroj tradiciji iz 50-ih ljet,

Folklorni ansambl „Veseli Gradišćanci“, Unda, postoji od 60-ih ljet,

Folklorni ansambl „Tamburica Uzlop“, postoji od 1935. ljeta, obnovljen 1962.,

Folklorna grupa „Piplići“ u Beču,

Folklorna grupa Grbačeta u Devinskom Novom Selu (2004),

Mlada folklorna grupa Skupčine u Vincjetu.

L: HL I, 354

Forint,

zlatni novac, ki se je kovao već u 11. st. u Firenzi. U Hrv. se spominje 1315. i kasnije, poistovjećuje se i –> dukatom. Matijaš kralj je imao zlatni forint. U Ug. se naziva florin, od 19. st. forint, kratica fl.

L: HL, 356

FONOVICS, Ivan, jezuit

(*Dolnji Loštrof, 20. 11. 1715. – †Hédervár, 1788., A, H)

S 19. ljeti stupio u red jezuitov u Šopronu. Doktorat iz teologije i filozofije. Podučavao u Koložvaru, Budimu, Juri, Tyrnavi i Kašavi. Predstojnik reda u Karlovcu, dušobrižnik i upravitelj u Budimu, dušobrižnik u Egeru. Poslije raspušćenja reda u Héderváru kod familije Viczay.

DJ: Hungaria fida Austriae, Tyrnaviae 1743, SzJ, III, 620

Formula Condordie,

knjiga sloge nastala u Saksoniji (Sachsen), evangelički popis pastorov. U Zapadnoj Ugarskoj zapeljana od Ferenca –> Nádasdyja poslije –> Čepreške sinode, postoji od 1595. do 1673. s 663 imeni, med njimi i 69 hrv. imen: Klaszekovits, Musics, Pythyraeus, Thokoych, itd.

FORŠIĆ, Gerhard,

(*Longitolj, 15.08.1958., A)

pjesme u narodnom duhu.

Forum, časopis

za suvrimenu književnost –>JAZU od 1962. kot misečnik/četveroljetni.

L: HL I, 357-358

fotografija,

tehnički optički proces za razvijanje, snimanje slike/kipica na svitloosjetljivom mediju. Tehnički postupak pronajden od L. J. Daguerrea i zato se zove dagerotipija. Od onoga vrimena prešla mnogobrojne tehničke promjene, najnovija je digitalizacija. Od sredine 19. st. postoju u varoši fotoateljieri u ki su se dali i naši ljudi naslikati. Fotoslike postoju na papiru, diapositivu, filmu, disku, … Za gr.H. značajan „Fotoklub Eisenstadt“ (1983.), peljač Manfred –> Eisner.

L: HL I, 358-359; HN 2010/25, 20

Fragment iz Klimpuha –> Klimpuška knjiga

Spominje se i kot Klimpuška knjiga. To je latinski misal tiskan 1501. lj u Ostrogonu, od 1504. u vlasničtvu fare. Upisi na prednji pet str. u nim. i lat. jeziku od farnika Pongracz Franckh, ki je po izgledu bio farnik 1500.-1518. Na zadnji korica znutar je hrv. upis iz 1564. u ćirilici –> bosančici, latinici i –> glagoljici. Po sadržaju molitva Otče naš i vazmena jačka Kristuš je gore ustal. Potpisali su se: Georg –> Vuković (Vuccowycz) iz Jastrebarske –> Filipović (Fylypowych) i Juraj –> Živanić (Juray Zywanych). Knjiga se danas čuva u biškupskom arhivu u Juri.

L: 700 Jahre St. Jakobskirche und Pfarre Klingenbach, Wien1976, 19-23; Tyran Katharina, Das Klingenbacher handschiftliche Fragment, Wien 2007, Dipl. Arb.

Frakanava – Frankenau – Répcesarud

U gornjopuljanskom kotaru, južno od Gornje Pulje. Dijeli sela: Nimški kraj, Burkava. Miloradićev park, Dubanjak, Črna voda, Rebac. 1156. se spominje kot Sarud = Šarud. Zbog dogadjaja 1848., kada su u Frakanavi u malinu potukli 13. okt. 1848. tri hrv. (Todorovićeve) krajišnike su na procesu u Šopronu 20. marca 1849. odsudili i na smrt spravili četire frakanavske seljake (Hermann, 209). Danas veleopćina Frakanava –> Dolnja Pulja s –> Mučindrofom i –> Pervane. Imaju zbor i tamburaše, izdali 2005. CD Zvana Frakanave. Miloradićev park s bistom od Ivana -> Meštrovića. Mnogi gledaju selo kot hrv. parnas, ar ima brojni književnikov i znanstvenikov.

L: J, GHA, 107-109, Horvat Franjo, Iz prošlosti Frakanave 1157-1957, 1958; Film Fenstergucker, 1958. Rukopisna knjiga Frakanavske Gmajnske knjige.

Breu 97; Hermann, Robert, Vértanuk könyve, Budapest 2007., isti, A Drávától a Lajtáig, Budapest, 2008.

FRANČIĆ/FRANTSITS, Štefan/István, svećenik

(*Kalištrof, 11.10.1782.– †Cindrof, 08.08.1857., A)

Teologiju u Juri (1800.-1805.), farnik u Cindrofu (1822.-1857.),

bio pred 1848. u Zagrebu. Protiv upeljanja novih knjig (iz Zagreba): 1) nima izobraženih učiteljev, 2) jer se „slowenisch” (rič je o slavski/književnohrvatski, ilirski) od hrv. dijalekta jako razlikuje i tako je velika razlika med knjigami i jezika ki se govori u Cindrofu), 3) hrvatski nije jezik naučenjakov, znanstvenikov, politike i upravne korespondencije. Zato predlaže, da se upeljanjem novih knjig pričeka ili knjige iz Zagreba prevedu u zapadnougarski hrvatski dijalekt. Što je učinio –> Glavanić svojom „Početnicom” 1859. ljeta. 1848. su na njega izvršili antentat revolverom.

L: Odgovor na biškupsku okružnicu, Djura, Dijecezanski arhiv od 07.12.1852., br. 1396, Weilguni, 10-11

FRANKANAVZKE GMAYNZKE KNJIGE

Vakese popisuiu Sé poshtovane Gmaine Grunthi, Kisu Kupovani, prodani, pred praviczom goridani, ÿ Vallovani.

Rukom pisana kronika od 1707. do 1958. I. dio: Zasadi; II. Školniki naše škole; (na str. 29); III. Selischa; IV. Szpominak 1876. 1913; V. Biloje Leta 1914.; VI. Frakanavi od leta 1927-1936; VII. Kerchi; VIII. Ierbine; IX. Shelyariae; X. Priszega, ukupno ima 322 stranic, ispisano 236. Čuva se na gmajni u Frakanavi.

L: original u Frakanavi

Frama – Pframa, DA

U 17. st. imali hrv. većinu i držali sve do 19. st. Pripada veleopćini Eckartsau, germanizirano.

L: Breu, 130; WSt, 29

FRANK, Bjelko/Ino/Albin, pjesnik, slikar

(*Klimpuh, 01. 03. 1935. –†Beč, 27. 02. 1992. A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Matrštofu (1956.), študij na Akademiji likovne umjetnosti u Beču (1957.-1962.), učitelj za crtanje na gimn. u Gornjoj Pulji i Matrštofu. Suorganizator „Medjunarodnoga slikarskoga tajedna u Željeznu“ (1969.), simpozija „Primjer Željezno“. Slikar, keramičar i pisac pjesam. Nagrada iz Keryjeve zaklade (1980.). Pjesme po različni gh. publikacija i antologija.

DJ: serija Dinosauri,

L: HN 1992/11, 10

FRANK, Irmin, slikarica, batičarka

(*Schärding, A)

Študij slikarstva na Umjetniškoj akademiji u Beču. Žena Bjelka. Mnogobrojne prodajne izložbe u prvom redu batike.

L: HN 1996. (06.12.), 20

FRANK, Joško, naivac

Frankapan/Frankopan, obitelj

Velikaška hrv. obitelj s otoka Krka. Prvo spominjanje 1118. Od 14. st. u službi ug.-hrv. kraljev i kot takovi bili u visoki državni služba. Najpoznatiji med njimi je Fran Krsto (1643.-1671.), ki je diozeo u –> Zrinjsko-frankopanskoj uroti, ku Ug. nazivaju –> Wesselényijevom urotom.

L: HL I, 362

FRANKL/FRAKNÓI, Vilmos, povjesničar

(*Ürmény, 27. 02. 1843. – †Budapest, 20. 11. 1924., H)

Školovao se je u Trnavi, Ostrogonu, Pešti, teologiju završio 1865., prof. u Trnavi i Ostrogonu, tajnik ug. Akademije Znanosti, kustos ug. nacionalnoga muzeja, velikovaradinski prepošt, titularni opat u Szekszárdu i Juri, član Ug. akad. znan., osnivač ug. povijesnoga instituta u Rimu. Pisao o školstvu Ugarske.

DJ: A hazai és külföldi iskolázás a XVI. sz., Budapest 1873.

L: wiki

FRANKOVIĆ, Djuro, etnolog

(*Fok, 09. 02. 1945. – †Pečuh, 09. 10. 2016., H)

Gimn. u srp.-hrv. u Budimpešti. Dipl. povijest i hrv.-srp. jezik u Pečuhu. Nastavnik u Budimpešti (1970.-1972.). Od 1973. novinar u Pečuhu. Brojni doprinosi o gh. narodnom životu, narodnoj predaji, narodnih pjesam, …

DJ: Izdavač časopisa za kulturu, umjetnost i društvena pitanja u Ugarskoj; Blagdanski kalendar, 2 sv., Đakovo 2011. 2012. ur. „Etnografije Hrvata u Madžarskoj”; Szigetvár ostroma egy nyugat-magyarországi horvát hőskölteményben, u Az együttélés évezrede. Békéscsaba-Debrecen, 1998, 155-159.

L: HN 2002/29, 12

FRANKOVICH/FRANKOVITH, Gergely, vračitelj

(*Szigetvár ili Sárvár – †Šopron, 1599., H)

Iz Szigeta iz predgradja Sárvára, šopronski vračitelj. Priredio vračiteljsku knjigu u protestantskom duhu. Evangelička razmišljanja s tanači za vračenje. Najstarija na ug. jeziku pisana vračiteljska knjiga.

DJ: Hasznos és Fölötte szikseges könyv …, Monyókerek 1582-85, 1588

L: SzJ III, 739-740, Házi, I. 460, MMTL III217-218, Payr, Aeet, 147-148

FRANTA, Franjo/Franz, učitelj

(Štikapron, 23. 08. 1930. – †Željezno, 16. 03. 2006., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Željeznu, učiteljska škola u Beču. Od 1951. do 1959. odgojitelj, učitelj po različni domi SOS Kinderdorf u Tirolu i Voralbergu. Od 1959. učitelj u Gerištofu, Longitolju, Frakanavi, Pajngrtu, Vorištanu, Cogrštofu. Direktor OŠ u Štikapronu (1971.-1988.), peljač tamburaških grupov u Frakanavi, Pajngtu, Vorištanu i Cogrštofu. Gorljiv kulturni djelač, dopisnik HN, sudjelač kod sastavljanja hrvatskih udžbenikov. Mnogobrojna odlikovanja i nagrade. Zastupan je u jednoj japanskoj monografiji, ku je sastavio Haruaki Matsushita (Osaka).

DJ: Rječnik za dvojezične OŠ Gr., Eisenstadt 1982, AG Josef –> Ibesich, Agnes Makusovich, Anton Mesner, Johannes Probst; Veselo ljeto (antologija), Željezno 1984; Strebersdorfer Erinnerungen (1746-1986), Eisenstadt 1986; Mi jačimo, (skupa sa —> Stroblom), Željezno 1987; Ja znam ki mi pomore, Željezno 1987; Štikapronske povidajke, Željezno 1987; Stanićeva Dorica, radiodrama, MC, Veliki Petarštof 1991; Hrvatske povidajke, (s A. –> Leopoldom), Željezno 1992; Porpuški Turak, Hrv. katolički kalendar 1994, 128-129; Kunterbuntes Lesekarussel, Eisenstadt 1996; Luka i Ana Franta, Eisenstadt 1998, HKDC; Lebendiger Glaube aus Stein – Spomenik vjere u kamenu, Eisenstadt 1998; sudjelač: Spričanje – Das Totenlied der bgld. Kroaten, Wien 1999, Fotodokumentation, Maturajahrgang 1951 der LBA Wien-Strebersdorf, Gloggnitz 2002.

L: HN 2001/22, 9

FRANTA, Helene

(*Štikapron, A)

DJ: CD: Ljubi život i živi ljubav, Pogledi u višinu/Blicke nach oben, 2015., dvojezično

L: HN 2015/3, 13

FRANTA, Luka i Ana,

(Luka: *Štikapron, 18.10.1832. – †Štikapron, 22.01.1914.), Ana (rodj. Glavanić, *Štikapron, 13.07.1830. – †Štikapron, 25.05.1900. H).

Luka je najprije služio po različni seli pak se je počeo baviti trštvom i pridobio veće bogatstvo. U toku svojega života dali na –> Poljanci i –> Dolinji (Plajgor), ali i u gradi Bečko Novo Mjesto, Kiseg, Požon, postaviti oko 28 (dvadesetosam) piljev i štatuov od kamena. Narod je je prozvao Lukaanini križi/pilji. Svi pilji imaju tekst u nimškom jeziku, izdjelani u firmi J. Mechle u Šopronu, šema jednostavna, zdola kvadratna ploča, podnožje na oblik stepenic, zgora štatua: Marija s ditetom, sv. Trojstvo, Pieta, natpisi ime. Luka i Ana Franta i broj ljeta.

Po povidanju je Luka Franta 1887. ljeta išao iz –> Štikaprona u –> Vorištan na polnoćicu. Na putu su ga iz zasida napali razbojniki i teško pretukli. Kad je čudnovato ozdravio, počeo je po zagovoru dati postavljati pilje po našoj bližoj krajini.

L: HN 1998/27, 10; KG ’91, 125-130; Hrandek, R.A., Lukas und Anna Franta, Volk u. Heimat 1951/12, 4

FRANSITS –> Frančić

FRANTSCHICH, Heinrich, učitelj

(*Kalištrof, 18.08.1927. – †Fürstenfeld, 07.08.2012., A

DJ: Die Besiedlung meines Schulortes und das Schicksal der Siedler in Rahmen des allgemeinen historischer Geschehens, Kleinwarasdorf 1950, Dipl. Arb.

Franzensdorf –> Kimmerleinsdorf

franjevci, lat. Ordo fratrum minorum, krat. OFM,

red katoličanske crikve, osnovao sv. Franjo Asiški 1208. u talijanskom Assisju. Franjo naglašava siromaštvo i zato mu se red brzo proširi po cijeloj Europi. Imao je više reformov i zato mnogobrojnih ogrankov. Od 1900. je sveden na tri grane: prva grana su f. observanti, drugi f. konventualci a treti f. kapucini. Zatim drugi red je ženski klarise, a treti su laiki (za muže i žene). U Sridnjoj Europi su se proširili već od 13. st.

Za gr.H. su odigrali veliku ulogu, ar su po obnovi crikve po protestantizmu oni preuzele od –> jezuitov duhovnu brigu za gh. narod. Po cijeloj –> Zapadnoj Ugarskoj su podignuli duhovne centre – > Novi Grad, −> Sambotel, −>Željezno, –> Svetica za Jezerom, –> Požon … U nji su stoljeća dugo podvarali duhovno Hrvate svoje krajine. Mnogi redovniki u ti kloštri su od 17. do sredine 19. st. bili hrvatskoga porijekla. Najznamenitija imena med njimi su Lovre –> Bogović, Godofrid –> Palković i Jeremija –> Šosterić. Veliki broj gvardijanov su bili gr.H. Jednoga su –> Markusa Sablića/Szablics, Turki 1683. zarobili u Svetici za Jezerom, iskupili su ga iz ropstva …

Željezanski franjevački samostan je u svojem postojanju imao 46 nim.., 31 madj. i 26 hrv. gvardijanov.

L: HL I, 363; dijececanska izložba 2020. u Željeznu „Guardiane…”

Frash,

rock grupa, osnovana od Hansa Palatina, Frakanava,

DJ: Gradišće 80, 1980, LP

FRASZ, Ana, (Barbara Strohmayer-Blaguss) umjetnica

Izlagala u VB 2005. kod Trudice Domnanović.

FRASZ, Gerhard, političar

(*Bečko Novo Mjesto, 21. 10. 1938. – †Štikapron, 2004., A)

OŠ u Štikapronu, gimn. u Matrštofu, od 1958. zaposlen kot činovnik zemlje, sudjelač vrhovnih zemaljskih socijalističkih političarov, bio i Bundesratu, predsjednik SPÖ-kluba i tajnik partije, usko sudjelovao i dilio ideje Frica –> Robaka.

L: HN 2004/39, 7

freska,

od lat. fresco, slika, ka se je izdjelala mineralnimi farbami na vlažnoj žbuki zidi. Održale su se od rimskoga vrimena sve do danas. Pri nas u –> Čembi, –> Novom Selu, Pandrofu, –> Vedešinu, ….

L: HL I, 364

FRIDECZKY, György/Juraj, svećenik, pisac

(*Vál, županija Fejér, 14. 04. 1820. – †Velika Narda, 28. 07. 1887., H)

Posvećen 1846., kapelan u Medjumurju, 1848. vojni dušobrižnik, zatim u Gracu pod hižnim arestom, služba u bolnici. Od 1850. u Sambotelskoj biškupiji, kaplan u –> Rohuncu (1855.), –> farniuk Sv. Mihalju i –> Velikoj Nardi. Nadzornik hrvatskih škol Sambotelske biškupije (od 1877.). Pisao u hr. kajkavskom jeziku. Pisao ug. doprinose u novina županije Vaš.

DJ: Angel čuvar, Szombathely 1869; Početni katekizmuš za mladju detcu vere katoličanske, U Pešti 1871. Magyar-horvát betüzö és olvasókönyv, Szombathely 1876.

L: GG, II, 352, 417, III, 101; Karall, Ivan, Jure Fridczky – zaslužni duhovnik, KG 2022., 113-115

Frielištof – Frélichov – Jevišovka od 1947. – Fröllersdorf, ČS

Naseljeno s Hrvati 1538. 1571. imali protestantskoga hrvatskoga prodikača. Nekadašnje hrv. selo u južnoj Moravskoj, gospošćina Drinovac (Drnholec). Proslavili 300. obljetnicu doseljenja u organizaciji Ivana –> Slunskog. Postavili su poseban obelisk od mramora s natpisom na nimškom jeziku: … zum Andenken an das 300 jährige Jubiläum an diesem Orte – Seit der Ansiedlung der 3 – Kroatischen Gemeinden – Mähren – Am 21. September 1884 (zničili su ga Čehi) i izdana je posebna brončana medalija. Na istom je mjestu održana i proslava 350 lj. doseljenja 1935. ???, kada su na spomenik postavili trojezični natpis, hrvatski je bio od Francija Vašaka: Hrvatsko selo / hrvatski ljudi / hrvatski jezik / Hrvat ljubi. / Hrvat si gdo more reć / da je nigdo ništa već / nek ti si, nek brat je tvoj, / od selienja ljeta broji. God 1928. Nimci su 1938. isklesali češki natpis, Čehi su 1945. izbrisali nimški natpis, tako je ostao samo hrvatski. Obnovljen 1991., selo je ovjekovječio slikar Othmar –> Ružička. Porijeklom iz sela je Milo –> Vašak i Joža -> Lavička U 20. jako čehiziranje. 1947. su se kanili preimenovati u Titovo, kot zaštitni znak od raseljenja. Po 1948. nasilno raseljenje stanovničtva zbog sudjelivanja s Nimci u DSB. Od 1990. ljeta svako ljeto hrvatski kiritof za Frielištofce i okolicu pod peljanjem Jože –> Lavičke. Jedan dio –> Nova Prerava.

L: Lawitschka Josef, Lipo naše selo, Paměti jihomoravského Chorvata, Praha 2005., Breu, 138, WSt, 40

FRIED, Jakob,

izdao Jubileumski odpuski, Beč 1926. (Čembanska biblioteka)

Frintaneum –> Augustineum u Beču

FRITSCH, Otto,

Disertacija o NS, med njimi i gr.H.

DJ: Die NSDAP im Burgenland 1933-1938., Wien 1993., Phil. Diss.

Frontkämpferverband = Savez vojakov s fronta

FRÖHLICH, Ambrosius, knjižar u Beču

(†1563.)

Knjižar, ki je raspačavao protestantske –> Konzulove knjige.

L: Payr I, 35

FRÕHLICH, Margit,

DJ: Društva GH, Eisenstadt 1995, NVŠGH

frula,

glazbalo za puhanje, jako prošireno med pastiri. Većinom ima na drivenoj (ili iz kakovoga drugoga materijala) civi šest rupicov za prebiranje s prsti.

L: HL I, 366

FRÜHSTÜCK, Michaela, spisateljica

(*Deutschkreuz, 31. 10. 1971. – A)

DJ: Teta Jelka überfährt ein Huhn/Hendl, 2012, lex; Missis Karlovits überfährt den PO, 2019, lex

L: wiki

FTM-trio,

sastav od Franjo Kröpfla (bubanj), Tome Jankovića (bas) i Martina Wagnera (klavir) (2011.)

DJ: CD: Roots/Korijeni 2013.

L: HN 2013/43, 11

FUCHS, Franjo Xaver, svećenik, biškup

(*Pandrof, 24. 08. 1744. – †Eger, 27. 06. 1807., H)

Gimn. Pannonhalma, filozofiju u Trnavi, teologiju u Budimu. Kapelan u Ostrogonu, farnik u Szomoru (1773.), prof. na teologiji u Budimu.1783. biškupski tajnik u Trnavi, 1783. Kanonik u Požonu, 1787. je postao biškupom u Nitri, 1804. biškup u Jageru (Eger) kade umre 1807. Mecen slovačkih izdanj. Prijateljstvo s Antonom Bernolakom, obnoviteljem slovačkoga jezika.

DJ: Slovački katolicky spjevnik, 1804. i mnoge druge vjerske knjige za Slovake i Ugre na latinskom i madjarskom jeziku.

L.; KG 1968, 95-96; SzJ III., 828-831.

FUĆAK, Jerko, franjevac, svećenik, bibličar

(*Pašac,1932. – †Zagreb, o2.11.1992., HR)

Docent pri katedri Novoga zavjeta bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i predavač na Institutu za višu teološku kulturu laika Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda na Trsatu (Rijeka). Sudjelač kot prijevoda Novoga teštamenta i kod mnogih liturgijskih tekstov. Obdjelao i gh. izdanja Sv.P.

DJ: Šest stoljeća hrv. lekcionara, Zagreb1975.

FUČEK, Ivan, teološki i vjerski pisac, jezuit

(*Djurdjevac, 01. 07. 1926. – †Zagreb,12. 01. 2020., HR)

Filozofiju i teologiju je završio u Zagrebu, bio provincijal Hrv. pokrajine RJ, od 1980. je na –> Gregorianumu u Rimu. Objavio brojne študije, članke i djela iz teološkog, duhovnog pedagoškog i crikveno-povijesnog života. Med ostali i životopis misionara Jurja –> Muliha.

DJ: Juraj Mulih – život i rad, Zagreb 1994

L: HL I, 366

fućkalica

narodno glazbalo na puhanje, uglavnom za dicu.

L.HL I, 367

FUCHS, R.

DJ: Die kroat. Ansiedlung in Landegg, Unsere Heimat 1936/3;

Fuchsenbigl – Fukšpil

Mali broj Hrvatov, još i 1869. ljeta, germanizirano.

L: Breu, 130; WSt, 27

FUEN = Föderalistische Union Europäischer Volksgruppen,

krovno društvo eurp. manjin, osnovano 19.-20.11.1949. u Versaillesu, danas 81 član iz 32. držav. Zadatak je savjetovanje kot razgovorni partner vladov i parlamentov, od 1989. član Europarata, posmatrač u UNO-u, sjedišće u Flensburgu, predsjednik od 1999. Frank Nickelsen, Nimac iz Danske. Trudi se za održavanje, potpomaganje jezika, identiteta i kulture narodnih grup u pojedini država Europe. Zalaže se za miran razvitak unutar držav. Od 1967. izdjelala osnovna prava narodnih manjin. Organiziranje redovitih sastankov svako ljeto, simpoziji, rezolucije, zauzimanje stajališćev, visti na masovne medije, kontrolni posjeti. časopis: Europa Ethnica. Od 2006. Charta der autochtonen, nationalen Minderheiten in Europa, ar nima skupnoga tumačenja za nacionalne manjine.

L: wiki

FUGGER, obitelj

kot gospodari –> Červenog Kamena/Biebersburg/SK (1535.-1583.) naseljevaju Hrvate u svoju gospošćinu. Jedna od najbogatijih familijov u Europi, proširena po cijeloj Europi. Poznata i socijalno ostvarenom selu Fuggerei u Augsburgu iz 1521. ljeta.

L: Breu, 114-115

FUMIĆ, Rudolf, učitelj

(*Santalek, 17.04.1880. – †Santalek, 29.01.1941., H, A)

1899. učiteljsku školu u Čakovcu

Učitelj: 1899. Koljnof, 1902.-1905., školnik u Sv. Kataleni, 1908.-1917. U Santaleku, 1917.do 1921. u Kemlji, bio član proletarskoga Direktorijuma, imao zbog toga disciplinarni postupak od školske stolice, Santalek 1900.-1902., 1920., Novo Selo, 1921., Kemlja, 1922., Velika Narda, 1922.-1923. Sv. Katalena, 1933.-1934. Neumarkt an der Raab, Santalek.

L: Karall; HN 1925/28, 3

fundacija –> zaklada

FunoviĆ, Jožef, inžener, lozar

(*, A)

Od 1996. EU-govorač za sigurnost o lozarstvu u Luxenburgu, zastupnik Austrije u EU-forumu. Od 2008. u mirovini.

DJ: Sigurnost i čuvanje zdravlja pri radu u šumarstvu, 1999.

L: HN 1999/49, 11

fupanje,

jačenje, podbadanje, po nim. foppen – zafrkavati, dražiti

furman(i)

ljudi, ki su velikimi koli s konjskom (ili volovskom) zapregom vozili teške tere na kratkom ili dugom putu. Znameniti su bili sridnjogradišćanski furmani, ki su vozili tere do Rijeke, Trsta, Zagreba, do Budima, Beča, Linza, Brna, Praga i nimških varošev. U knj. je Augustin Blazović u romani Veliki i Mali File (1974.-1983.) u nastavki KG kot i Čežnja (2001.) postavio furmanom literarni spominak. Poznato: Frakanava, Uzlop, Veliki Borištof, Prisika. …

FÜLŐP-HULJEV, Marija, učiteljica, pjesnikinja

(*Unda, 14.07.1950., H)

Pjesme posvećene uspomeni mužu Ivi –> Huljevu.

DJ: Čuvam te, pjesme, Budimpešta 2019., Croatica, ilustracija Štefan –> Karazman; Povezanost, pjesme, Budimpešta 2023., Croatica.