verzija 9_2023

G, g

GAÁL, Károly, etnolog

(*Budapest, 23.04.1922. – †19.05.2007., H, A)

OŠ na jednom salašu blizu Kecskeméta, gimn. u Kecskemétu, sveučilišće u Budimpešti, završi disertacijom o marijanskom hodočasnom mjestu Andocs. Od toga vrimena se je posvetio etnologiji i objavio mnobrojna djela na tu temu.

Za gr.H. je prof. –> Neweklowskyjem istraživao stinjačke jačke, povidajke.

DJ: Erzählgut der Kroaten aus Stinatz im südlichen Burgenland, Wiener Slawistischer Almanach, Sb 10, Wien 1983; Totenklage und Erzählkultur in Stinatz im Südlichen Burgenland, Wiener Slawistischer Almanach, Sb 19, Wien 1987; Kroatische Märchen und Totenklage aus Stinatz im Burgenland, Most/The Bridge, Zagreb 1991; Megjegyzések a stinátzi hímestojás alakulásához, in Duna menti népek hagyományos mıveltsége, Budapest 1991, 443-450; Gondolatok a három burgenlandi nyelvcsoport hagyományos kulturájáról, Néprajzi Látóhatár, Debrecen 1994/3-4, 18-45

GABRIEL, Liza, učiteljica

(*Čajta, A)

Študij na FHS Željezno

DJ: Digitale Lesewelten – Leseförderung mittels digitaler Medien in der Sekundarstufe I, Dipl. Arb.; Angewandtes Wissenmanagement, Mast. Arb. 2019.

L:HN 2019/28, 11

GABRIEL Nataša, učiteljica

(*Čajta, A)

Študij menedžmena na FHS Željezno

DJ: Kollegiale Unterrichtshospitation an Neuen Mittelschulen im Burgenland, 2019.

L: HN 2019/28, 11

GABRŠČEK/GAVRŠČEK, Andrej, publicist

(*1864. – †1938.)

Slovenac, publicist, tiskar, nakladnik i urednik, uspostavio vezu izmedju Lovre −> Karalla, Mate −> Feržina, Rudolfa −> Klaudusa i Martina −> Meršića st. s SHS poslanstvom u Beču da stvoru mogućnosti za novo izdanje –> Hrvatskih Novin 1923.

L: MMst. Spominki 335; M.Berlaković 100 ljet…, 60.; Primorski slovensli leksikon, ???

GADÁNYI, Károly, slavist

(*Murakeresztur, 23.10.1943., H)

peljač slavističke katedre u Sambotelu. Ur. časopisa “Studia Slavica Savariensia”. Težisće isteraživanja: slovenistika.

DJ: Formiranje rječničkoga sustava slovenskog jezika za vrijeme nacionalnoga preporoda u periodu od tridesetih do osamdesetih godina 19. stoljeća, Budimpešta, ??, ELTE, hab.; A melléknevek egy lexikai csoportja a nyugat-dunántúli „ča“ horvát nyelvjárásban (összevetve az irodalmi normával). Nemzetközi Szlavisztikai Napok, Szombathely 1982, 160-171

L: HN 2003/50, 14; HN 2007/8, 16

GAJ, Ljudevit, književnik, obnovitelj hrv. jezika

(*Krapina, 08. 07. 1809. – †Zagreb, 20. 04. 1872., HR)

Školovao se je u Varaždinu, Karlovcu, Grazu i Pešti. Pod uticajem −> Šafařika i Kollára počinje obnovu hrv. jezika na novoštokavskoj osnovi. Od njega je ideja, da Slaveni/Hrvati potiču od Ilira −> Ilirski pokret.1830. je izdao Kratke osnove horvatsko-slavenskog pravopisanja, 1834. je pokrenuo Novina Hrvatskih i književni prilog Danica.

L: HL I, 370

Gajare – Gajár – Gairing, SK

Naseljeno do 1/3 s Hrvati u 16. st., poslovačili se tokom 17. st., slovakizirani.

L: Botik, 25; Ku, 184, 192; WSt, 119

gajde,

puhački instrument s miždjenjem mehura. U Gr. su čisto pozabili na nje, spominju nas na nje samo hižna imena Gajdaševi. 2004. su mladi pokusili ponovno vratiti gajde u Gradišće. Narodoslovne slike iz –> Gijece nam pokazuju isto da su postojali gajdaši.

L: HN 2004/43, 10

Galerija u Malom Borištofu,

postavili ju u Malom Borištofu Stipe –> Mlikotić, Monika –> Trimmel-Roženić i Štefan –> Zvonarić ml.

1988 – Seidenmalerei, Batik, Fotografie

1989 – Rudolf Klaudusz

1992 – Sr.Elfriede Ettl

1991– Thomas Resetarits

1994 – Ivan Lacković Croata

1996 – Mladen Veža

1998 – Karl Korab

1999 – Paul Flora

1999 – Anton Lehmden, slikar i Rudolf Moratti, kipar

1999 – Djuro Seder

2001 – Vasilij Josip Jordan, Max Weiler

2002 –Johannes Wanke, Ivica Šiško

2003 – Markus Prachensky

2005 – Dragutin Šantek

2010 – Dalibor Jelaneić

2012 – Davor Vuković

Galerija u Velikom Borištofu = kupoprodajna galerija kod Trudice,

osnovana od Trudice Domnanović

GALIN, Krešimir,

istraživač starih gh. instrumentov u Zgb.-u.

GALOVIĆ, Miho/Michael/Mihály, učitelj

(*Frakanava, 22.09.1772. – †Židan, 11.04.1806., H, A)

Miloradićev stariotac. Školnik u Židanu 1790.-1806., umro od kolere.

D: Duhovne knisicze po imeni klyucs Nebeszki, … Kiseg 1804, Šopronu 1811, 1832, 1840, u Crikvenom Jačkaru 1901. nekoliko jačak.

L: ZZGH 54, ZZGH 54, FS 98

Gamischdorf – Gamištrof/Orišje – Ganocs,

danas pripada veleopćini Novi Grad. Zimányi Vera tvrdi, da je još krajem 17. st. bilo u selu „eine bedeutende Zahl“ hrv. familijov, ke su živile drugačije od nimških“. Breu ima od 30 familijov 8 hrv. Tokom 19. st. germanizirano.

L: Zi, 29; Breu, 70; WSt, 106

GANDRIĆ/GAUDRIĆ, Jure

DJ: Vojaki pišu iz vojske, KG 1959, 87-89

GASSER, Hans

DJ: Zur Geschichte der Einwanderung der Kroaten ins Bgld, VuH 1942/2, 2-3

GASSNER, Herbert, pravnik, pjesnik

(*Celindof, 11. 11. 1955., A)

Vrlo aktivan u pokretu HAK-a. Glavni urednik novoga glasa (1979.-1980.). Početo od 1983. sudac na kotarskom sudu u Željeznu. Osnivač –> Narodne visoke škole Gradišćanskih Hrvatov. Nekoliko članak u različni hrvatski novina i časopisi. Član DHK. Pokretač Internetcluba Burgenland u Željeznu. Težišće istraživanja Filip –> Kaušić (1618.-1673.)

D: Ledolomac, pjesme, Beč 1984; Kroatische Amtssprache im Bgld/Hrvatski službeni jezik u Gr., glosar 1985, skupa s Joškom –> Vlašićem; Die Kroaten, in Leben lassen ist nicht genug, Hg. Reinhold Henke, Wien 1988, 93-116; Hrvati i crikva, Gradišćanskohrvatske ličnosti u Crikvi/Kroaten und Kirche. Burgenländische Persönlichkeiten der Kirche, 2014.; časopis E-Gradišće, 2012.; Philippus Kausich S.J. (1618-1673) und seine Zeit, Eisenstadt 2018.

L: HN 1984/47

GAŠPAREKOVÁ, V

DJ: Na cestu, in Hrvati u Devinskom Novom Selu, Devinska Nová Ves 1992, 4-6

GAVAZZI, Milovan, etnolog

(*Gospić, 18. 03. 1895. – †Zagreb, 20. 01. 1992., HR)

OŠ u Gospiću, gimn. u Sušaku, študirao slavistiku, germanistiku i filozofiju u Zagrebu i Pragu. Suradnik u Etnološkom muzeju u Zagrebu (1923.-1927.), od 1927. profesor etnologije u Zagrebu, dobitnik –> Herderove nagrade. Inicijator etnološkoga istraživanja i sakupljanja med gr.H. Boravio 1933. na sakupljanju med gr.H. Jedan od utemeljiteljev –> DPGH.

DJ: Hrvatska oaza u zapadnoj Slovačkoj – Hrvatski Grob i tamošnje narodne popijevke, Sveta Cecilija 11929, 94-96; Sabirajmo gradišćanske narodne pripovisti, HN 1934/44,1; Stara hrvatska baština u narodnom blagu gradišćanskih Hrvata, Kalendar Napredak, Sarajevo 1936, 72-82; Dva motiva iz narodne poezije Gradišćanskih Hrvata, Zagreb 1951, Zbornik radova I. Filozofskog fakulteta Zagreb, 203-220 i Zwei Motive aus der Volkspoesie,… BHBl 1951/13, 208; Godinu dana hrv. narodnih običaja, Zagreb 1988;

L: HL I, 375, HN 1934/44, 1; HN 1975/11, 6; Ostavšćina Hrv. drž. Arhiv, Zagreb grupa VI, br. 2333.

GAVRAN, Miro, dramatičar, romanopisac, pripovidač

(*Gornja Trnava, 1961., HR)

Diplomirao dramaturgiju u Zagrebu. Imao do sada oko 160 premijerov širom svita. Bio ravnatelj študentskoga kazališća Teater&TD u Zagrebu. Od 1993. živi u Zagrebu. Djela su mu prevedena na već od 30 jezikov. U Slovačkoj postoji od 2003. Gavranfest kade se prikazuju samo Gavranova djela.

DJ: Julijana Kriposna – je gh. tematika.

L: wiki

Geca/Gieca/Gijeca – Kittsee – Köpcsény

Gospošćina koj pripadaju sela –> Bijelo Selo i –> Hrvatski Jandrof. U selo se Hrvati uselili sredinom 16. st. ali ostali svenek u manjini, jedino u 17. st. su Hrvati imali većinu, ku su tokom 19. st. izgubili na Nimce. Uz Nimce i Hrvate se u 18. st. uselili iz Požona –> Židovi, u najnovije vrime Slovaki iz obližnjega

–> Požona.

L: KG, 1983, 57; WSt, 66

GÉFIN, Gyula, svećenik

(*Celldömölk, 26.01.1889. – †Szombathely, 10.11.1973., H)

OŠ u rodnom gradu, teologiju u Sambotelu (1906.-1907.) i Innsbrucku 1907.-1912.), doktorat u Insbrucku (1914.), posv. 1912., kapelan u Königsdorf, vjeroučitelj u Zalaegerszegu, prefekt u sjemenišću u Sambotelu, od 1927. do 1973. upravitelj biškupskih knjižnic.

DJ: A szombathelyi egyházmegye története, Szombathely 1929, 2 sv.

L: Géfin, 3., 109-110

GEOŠIĆ/GEOSITS, Štefan/Stefan, svećenik

(*Petrovo Selo, 18. 08. 1927. – †Željezno, 20-06.2022., H, (Plehljovi)

OŠ u rodnom selu (1934.-939.), gimn. u Sambotelu Faludy Ferenc (1939.-1947.), teologiju u Beču/Pazmaneum (1947.-1952.), posvećen za svećenika 1952., promovirao u Beču za dr. theol. (1953.), študij u Rimu: Pontificium Institutum Biblicum (1955.-1958.) i Jeruzalemu: Pontificium Institutum Biblicum, (1958.). Kapelan u Filežu i u Mjenovu (1952.-1955.), farnik u Klimpuhu (od 1958. – 2007.). Neko vrime je nosio brigu i za faru Rasporak (1963.-1964.). Dekanatski dušobrižnik za muže, kotrig Liturgijske komisije za hrvatske posle, stručni nadzornik za vjeronauku na –> dvojezični škola (1985.-1997.). Vjeroučitelj u Cindrofu od 1964. do 1991. i u BHAK u Željeznu. U mirovini se posvetio potpunom prijevodu Biblije u gradišćanskohrvatski jezik.

Odlikovanja: Max Mell medalija kot režizer i glavni pokretač kazališne grupe Klimpuh (1984.). Veliki časni znak ZG (1991.). Zaklada dra L. Karalla. (1997.)

OSR, (1983), Msgn. 1992., duhovni savjetnik (1964.).

DJ: Der Gottesname „ELOCHIM“, Wien 1953. Dis.; Die kollektive Deutung der „Gottes-Knecht-Lieder“, Roma 1956, licencijat; Das Gesetzbuch Esradras war dem Volke bekannt, Roma 1958; Das samaritanische Schisma, Wien 1961., habit.; 700 Jahre St. Jakobskirche und Pfarre Klingenbach, Wien 1976, Szentpéterfa – Petrovo Selo – Prostrum 1221-1996, Wien 1996, urednik: Die burgenländischen Kroaten im Wandel der Zeit, Eisenstadt-Wien 1986, prijevodi: Lekcionar (1997), Stari i Novi Teštamenat (2005-2014).

igrokazi: prijv. Fatima, po D. Gonzaga da Fonseca, 1965; Dragi rodjaki, naši – vaši!, Načelnik, 1998, hkdc; Magdalena, Teta Mona iz Arizone 1998, hkdc; Ženidba prez ljubavi, Miho se mora ženit, Nenadijani milioner, 1998, hkdc; Klarica i dva zaručnjaki, Lumpacivagabundus, Za norca držat, 1998, hkdc; Stariotac se prodaje, Stara ljubav ne hrdjavi, Moj sin, gospodin doktor, Nigdar mira va stanu, Volga, Veliki pozoj, Stari lakomnjak, 1998, hkdc; Porcije na neoženjene, Lurdska gospa, Srce na pravom mjestu, Pod kuratelom (2005)

L: HN1984/48-49, 1; HN 1996/3, 13; HN 2002/26, 10

GERDENIĆ, Štefan, svećenik

(*Trajštof, 09.12.1786. – †Čunovo, 16.12.1851., A, SK)

Teologiju je pohadjao u Juri 1806.-1810. Kaplan u Rosvaru (1811.-1815.), Gijeci (1815.-1816.), farnik u Židanu (1816.-1826.), Čunovu (1826.-1851.).

L: Nyomárkay István − Vígh István, Rukopisne prodike iz Pannonhalme, Željezno 2005., 11.

GERENGEL, Šimon, ev. dušobrižnik

(*Pottschach NÖ – †1570., A)

Predikant u Aspangu, 1551. u zatvoru u Salzburgu, po tom u Rothenburgu ob der Tauber, u Šopronu 1565.-1571.

L: Payr, Sándor, A soproni evangélikus egyházközség története. Sopron 1917, str. 98 slika od njega.

Gerištof – Kroatisch Geresdorf – Gyírót

Istočno od Gornje Pulje, ime u kraljevskoj darovnici Geze II. iz 1156. Gerolth, u 16. st. naseljeno s Hrvati od Nikole –> Jurišića, komu je Ferdinand I. darovao posjed. Od 1545. pripade dobro fam. –> Nádasdy, od 1739. Fa. –> Esterházy, gosp. Kerestur. Crikva Sv. Jandre, 1848. su se Gerištofci borili na strani Ugar protiv –> Jelašićeve vojske. Hrvatska većinska općina.

L: J, GHA, 115-116; Matković Mate, Iz povijesti Gerištofa, KG, ???, 100-106; 850 Jahre/ljet Kroat. Geresdorf – Grerištof, 2006. NWSt 85

Germanicum et Hungaricum,

zavod u Rimu za izobrazbu teologov iz kraljevine Ugarske, med njimi i brojni Hrvati iz zapadne Ugarske.

L: Bedy II

germanizacija,

proces samovoljnoga ili nasilnoga ponimčarenja.

GESTAPO = Geheime Staatspolizei,

državna policija za vrime nacionalsocijalizma u Nimškoj (1933.-1945.). Stvorena od Hermanna Göringa, peljač je bio Heinrich Himmler, zadatak suzbijanje državnih neprijateljev, 1944. ima oko 30 000 sudjelačev, denuncijantov.

L: wiki

Gieca –> Geca

GIELER, Michael, muzičar

(*Trajštof, 1966., A)

Študira violinu na Haydn konzervatoriju u Željeznu i na Muzičkoj akademiji u Beču, kade i diplomira. Specializacija na violi u Berlinu i Beču, solobračist u Mozartmuseum Orchetser u Salzburgu, od 1993. solobračist u Concertgebouw orkestru u Amsterdamu. Nastupi po različni gradi u Europi.

L: HN 2004/38, 13

GIELER, Zlatka/Aurelia, nastavnica, rodj. Kornfeind

(*Stinjaki, 09. 07. 1940., A)

OŠ u Neustiftu b. Güssing i Trajštofu, gimn. u Željeznu (1958.), muzičku akademiju u Beču (1962.), srednjoškolska prof. u Beču, Montreuxu, od 1974.-2000. u Željeznu, osnovačica i predsjedateljica „Kulturverein pro Burgenland“ (1986.-1988.), predsjednica HKD (1988.-2006.), predsjednica ZIGH-a.

Zastupnik u Zemaljskom saboru (1986-87).

DJ: ur. Dva je već nek jedan, b. lj. (1980.); Moje najdraže jačke, Eisenstadt 1998, HKD

L: HN 2000/28, 6

GINZLER; Mate, učitelj

(*Pajngrt, 31. 07. 1780. – †Frakanava, 18. 10. 1850., H)

Učitelj u Mjenovu (803.-1807.) i Frakanavi (1808.-1834.). U Mjenovu je bio i bilježnik. Pisac nekoliko crikvenih i svitskih jačak, kot npr. Glej o grišnik Janje, Sveti, jaki, zmožni Bog, Šetujmo o grišniki, Od Cujde Šuševskoga,…

L: HN 1980/27-28, 5

GINZLER, Štefe, učitelj

(*Frakanava, 13.12.1814. – †Lipovac, 05.12.1863., H)

Preceptor (pomočni učitelj): Cikleš (1830.-1831.), Židan (1837.-1838.), učitelj/školnik (1850.-1860.), učitelj Hrvatska Nadalja (1838.-1841., 1845.-1847.), Egyházasrádoc (1841.-1843.), učitelj i bilježnik i školnik u Velikom Borištofu (1847.-1853.). Židan (1853.-1860.), Lipovac (1860.-1863.). Piše crikvene i šaljive jačke. Znao i ciganski jezik.

DJ: Kako se vino s mesom kara, Od zeca, Jačka od Štefana Ginzlera i od Pekovića susjeda, Danas je dan crikveni zvon, Da uživaš mukov sad, …

L: BF 1984. (5. Dez.): KG ’89, 85-87

Gisingovci = Güsingovci

Plemićka obitelj nimškoga porijekla, ki su došli iz Wildora u Štajerskoj za vrime kralja Géze II. (1141.-1162.) u Ugarsku i dostali za boravak Güssing, i dobra na Rabi. Po –> Tatarskoj najezdi su utvrdili Novi Grad (Güssing), Bernstein, Schlaining. Posjedniki velikih dobar u Ugarskoj i Slavoniji. Od 13. st. se do 15. zdignu med prve familije Ugarske. Bojevaju se s –> Babonići, s vladari u susjedstvu. Neke sporedne obiteljske linije su se držale sve do kralja Sigismunda.

L: HL I, 382, J. K. Homma, Burgenlands Burgen u. Schlösser, Wien 1961

Glagoljaštvo = glagoljačtvo

je crikveni obred slavskog jezika. Obred sam se spelja na djelovanje sv. braće −> Ćirila i Metoda na panonskom prostoru. Počinje njevo djelovanje oko 866/867., kada braća putuju u Rim, da dostanu dopušćenje za slavsku liturgiju od pape. Po smrti nadbiškupa –> Velike Morave, Metoda 885. dojde do prepovida slavske liturgije. Metodovi učeniki se odselu u Makedoniju na Ohridsko jezero, odakle se u narodu prilično brzo širi slav. liturgija. U Hrv. se na crikveni sabori 925. i 928. u Splitu raspravlja o toj tematiki, na ki Grgur –> Ninski brani slavsku glagolsku liturgiju. Glagoljaštvo se je u sridnjem vijeku učvrstilo od –> Istre sve do –> Dalmacije, od morja sve do Like i Krbave, do sredine –> Pokuplja i –> Pounja, odakle su većim dijelom i GH. Uz mnogobrojne rukopisne knjige –> glagoljicom se 1483. tiskao glagolski Misal,

–> inkunabula, ka je bila ujedno i prva tiskana knjiga na jugu. Od druge polovine 16. st. postepeno slabi položaj glagoljice.

Med gr.H.. imamo samo jedan dokaz glagoljice u –> Klimpuškoj knjigi, i sekundarne dokaze iz crikvenih –> vizitacijov za Bistricu u Slovačkoj, Keveždu Ugarskoj, Dolnju Austriju i okolicu gospošćine Željezno i vlastoručni potpis Nikole –> Jurišića na jednom pismu cesaru.

L: HL I., 383-384

glagoljica

pismo u sridnjem vijeku u Hrv. U njoj je napisan veći dio staroslavskih kanonskih (liturgičnih) tekstov, ali i neki bugarski, makedonski, moravski i češki. Slavisti ispeljaju početak slov na –> Ćirila.

L: HL I, 384

Glas,

HAK-ov časopis, kritični komentari za kuturu, politiku i društveni razvitak, (1957.-1963.), pokušava pisati u književnom jeziku, platforma za pokuse mladih književnikov, urednik: Martin –> Prikosović (1957.-1961.), Ivan –> Sučić (1961.-1963.), kasnije svojedobni predsjedniki ili delegirani uredniki.

L: HN 126

Glas HKD-a,

informativno glasilo HKD-a (1966.), urednik: Robert –> Sučić.

L: NČ 141

Glasilo,

periodični list HKD od Božića 1986., uredniki: od 1986. do 1992. nije oznaneno ime urednika/ice: Clemens Karall 1992.-1997, 2002.-2004., 2010.-2014., Feliks –> Vančić 1997., 2000.-2006., Zlatka –> Gieler, 1998-2002., Agnjica Schuster, 2007. -2009., Stanko –> Horvath 2014.-2017., Jurica Čenar 2018.-2019., Matthias Wagner 2018., Katarina Zvonarić 2018. …

L: Glasilo 2007/februar

Glasnik –> Crikveni glasnik Gradišća

Glasnik dela Svetoga Martina,

širenje poslovanja i poštovanja Sv. Martina, (1935.-1936.), urednik: Karl Jäger.

L: NČ 98

Glazba Uzlop,

limena glazba, ku je organizirao Karlo Schuster po –> Prvom svitskom boju, imala 22 članov. Sini Karlo i Franc su naslijedili oca, od 1927. do 1941. pelja društvo Ivo Valzer. Nastupali su po različni zabavni priredbi u selu i van njega. Po DSB Ivan Šumić organizira na novič glazbu, ki su zvana sela i okolice nastupali i u Beču.

Glazbeni misečnik,

časopis za narodne pjesme, materijal za zbornu kulturu, (1949.-1950.), urednik: Ivan –> Vuković.

L: NČ 121

GLAVANIĆ/GLAVANICH, Gašpar/Kaspar, svećenik, književnik

(*Štikapron, 04.01.1833. – †Vorištan, 19.12.1872., H)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Šopronu, sjemenišće u Juri, posvećen 31.08.1857. Najprije biškupski ceremoniar, poslije dušobrižnik u Šopronu, od 1862. farnik u Vedešinu, odakle je zbog neugodnosti po kratkom vrimenu morao projti, dalje od 1868. farnik u Vorištanu. Pri lovu se sam nastriljio i od rane umro. S Jurom –> Horvathom 1864. pokrene Kerstjanszko-katolicsanszki kalendar, članki u Katolikus lelkipásztor. Začetnik novijeg svitskog pjesničtva, više člankov o problematiki jezika i hrv. narodnosti, nekoliko pjesam crikvenoga karaktera, pisac školskih knjig, molitvenik mu je ostao u rukopisu.

DJ: Jacska nochnoga csuvara, KKK, Budapest 1864,56; Zabavno-poučni razgovor o hervatskom pravopisu, KKK 1865, 69-76; svitske: Sarić i Cvilko, KKK 1864, 46-48, Srićan seljak, KKK 1864, 58-59, Tulipan, ???, Ja znam jednu jačku … Doktor Decius sumporatus …; ck: Ave, zvezda morja …, Dan strašni, dan srditi …, Dobri pastir, Jezuš, slugam daj poštenje …(Svi sveti), O grišniku, v grihu mrtvi …, O mili Spasitelj …, O smrt ljuta, …, Ovo je dan blagoslovan … (Petar i Pavao); Poglej sada simo …, Stala j’ majka pod propelom, Vsako vrime slavi ima …, Stoprv mi se j’ …, Vsi, ki Boga… (Štefan mučenik), Vsi ki živu …; šk: Početnica … 1859, 1888, ; Perva štanka (kasnije čitanka) … 1859, 1860, 1871, 1874, 1876, 1882; ck: Evangjelja, Epistole i štanja, Beč 1860, Poštovani domorodci… Sopron 1869, letak; prodike u Katolikus Lelkipásztor 1865.-72.

L: SzJ III/1237, KG 1953, 57-65, Magyar Sion 1891, 235.

GLAVANIĆ, Kristina, profesorica

(*Narda, H)

Ugarska nagrada „Prima“ (2019.) za zasluge na obrazovanju ugarskoga i nimškom jeziku u Sambotelu. Načelnica Narde FIDESZ partije.

DJ: A szentpéterfai színjátszókör, Egy negyed évszázados munka a gradistyei horvátság szolgálatában, dis. ELTE, 2021.

L: HG 2019/43, 11

GLUDOVAC, Aleks, inž.

(*Pinkovac, A)

Na sveučilišću u Beču master-študij na Tehničkom sveuč.

DJ: Procesne tehnike, Beč 2019. Angažiran član Limene glazbe i –> Dugave.

L: HN 2019/21,

GLUDOVATZ, Miška, naivac

(*Koljnof, 11956. – †Sambotel, 10.2019., H)

Slikar rodnoga sela. Likovna kolonija na Pašmanu, prijateljstvo s Tomislavom Marijanom –> Bilosnićem.

GLUDOVATZ, Paul, teamshef

(*Celindof, 10,06.1946. – †Eberava, 13.11.2021., A)

Trener mladoga narašćaja (Nachwuchstrainer) ÖFV, predsjednik Austrijske akademije ya mladi narašćaj.

Die Presse, 21.07.2007, 36

GLUT, Steve, pisatelj

(*1896. Celindof; ?? -Wheeling, USA)

Pred PSB sluga, drugi konjski sluga u Moosbrunu (DA), izučio se je za mesara u Beču, projde u Ameriku 1912., peljač sindikatskoga društva u Chikagou. Unuk mu je glasoviti amerikanski pisac Donald F. Glut, rod. 19.02.1944. „Das Imperium schlägt zudück“ i oko 70 drugih knjig.

DJ: Spominak na negdašnja hrvatska sela Malištrof, Cundrava, Cimof, KG, 1965, 89-92; Uspomene na ditinjstvo i odseljenje u Ameriku (1912), KG,1970,135-143; Iskustvo mojega 50-ljetnoga života u Ameriki, KG 1971, 166-173); Doživljaji mojega 59- ljetnogas života u Ameriki, KG 1972, 92-99; Čistoća jezika, HN 1963/5, 3.

L: KG ???

gmajna –> općina

gmajnska knjiga,

Frakanava od 1707. do 70-ih ljet 20. st.; Gerištof, samo neke odluke i po hrv.; Uzlop od 1641.

Sadržavaju: svadje i pomirenja, pravila za djelo, viškinje uroke, plaće, kupnje, prodaje zaminjenje, farnik, općinski djelači,

L: KG 1973, 42

GMAŠIĆ, Franc, cesar slanine

(*Celindof, A)

Titulu dostao za svoje kobasice, slaninu i za mast 2017.

L: HN 2017/3, 17

GOFFINÉ, Leonhard, premonstr.

(1648.-1719.)

Od njega je djelo „Handpostille oder christkath. Unterrichtungen auf alle Sonn- und Feiertage des Jahres”, Mainz 1690., ko je preveo na gh. 1857. Tome Jordan uzlopski farnik naslovom „Kerschanzko Katolicsanszki NAUK …”

GOLOBIĆ, Zlatka,

DJ: 10 ljet Mlada inicijativa Mjenovo, Mjenovo 1995, ur.

GOLUB, Ivan, svećenik, pjesnik

(*Kalinovac, 21.06.1930. – †Zagreb, 2020., HR)

Teologiju je študirao u Zagrebu i Rimu. Brojna teološka djela o Jurju –> Križaniću i više pšjesničkih djela. O njemu je Vorištanac Werner –> Gruber napisa djelo „Dein Licht ist in Dir“, Zagreb 1915., KS, a HKD 2017. izdalo Trinaesti učenik / Der dreizente jünger – ein Gedicht von der Freundschaft, Zagreb-Eisenstadt 2017.

GOLUB, Vilmos, novinar

DJ: A cselédnép Sopronban1846., piše da su većinom Hrvatice

GOLLUBICH, Elvira, ud. Gruber

(*Trajštof, 24.11.1955., A)

DJ: Jugendarbeit einst und jetzt in Trausdorf, Eisenstadt 1976, dipl. dj. PA;

GOLLUBICH, Friedrich,

dir. AMS = Arbeitsmarkservice Burgenland

GOLUBIĆ, Karol, učitelj

(*Kalištrof, 12. 07. 1927. – †Mjenovo, 03. 09. 1976., A)

Po OŠ u rodnom selu je pohadjao učiteljsku preparandiju u St. Pöltenu i u Bečkom Novom Mjestu (1946.), učitelj bio u Filežu (1946.-1949.), Mjenovu (1949.-1976.), kade je bio od 1951. direktor.

L: HN 1976/37-38, 3

GOLLUBITS, Ernst, učitelj

(*Cindrof, 23.12.1952., A)

DJ: Das kroat. Volksinstrument Tamburizza und der Beitrag der Kroaten für die Musikwelt, Eisenstadt 1973, dipl. dj. PA;

GOLUBITS/KOLLAVITZ/LIGVÁNDI, Tamás/Zozim/Zosimus, kapuciner

(*Šuševo, 1723. – †Mór, 31. 05. 1803., A, H)

kapucinski redovnik, 1752. je ug. prodikač u Kaloči, prof. za crikv. pravo 1757.-1764., isto tamo.

DJ: Keresztény tanitási beszédek, Pozsony 1794-97, 5 sv. pod imenom Zosimus; Specimen vocabularii theologico-canonistici Latino-Hungaricum ad usum junioris clerici. … Posonii 1802

L: SzJ III, 1270; VI, 757 i VII.1224

Gornja Pulja – Oberpullendorf – Felsőpulya

Kotarsko središće sridnjega Gradišća, školski centar sridnjega Gradišća. U/Od 19. st. hrvatska manjina iz susjednih sel.

L: J, GHA, 120-122; WSt, 88

Gornji Berek – Felsőberkifalu

Naseljeno s Hrvtai u 16. st. (oko 1560.), po predaji kot i Hrvatska –> Nadalja iz Bosne, od familije Erdődy, kasnije Batthyány, izmedju Rabe i Černeca.1781. čisto hrv. Selo do 1920. izgubi većinu, danas potpuno madjarizirano.

L: WSt, 63

Gornji Čatar –> Čatar

gorska pravica,

u općina sposobne za uzgoj vinove loze je uz –> gmajnsku/općinsku pravicu, gmajnu/općinu postojala i gorska pravica, ka je bila odgovorna samo za goru, t.j. vinograd. Na čelu je bio gornik, od toga imamo hižno ime Gornikovi. Održala se je pravica gore u Prisiki i Židanu iz 1769. u rukopisu, danas u ZA u Željeznu. Rukopis sadržava 70 paragrafov i regulira život u vinogradu/gori. Opisao I. –> Dobrović i L. –> Hadrovics. Židanska gora, je potpadala pod pravicu Vis (Viš), kamo pripada i Plajgor i Temerja. Ignac −> Horvat ima opis u romanu Iz naše stare gore.

gospodarske prilike,

su u prvi stoljeća po doseljenju vezane uz gospodare, ki su novodošljake naselili kot kmete, ki su nosili karakter poljodjelstva u svakoj formi i vinogradarstvo. Izuzeti od kmetstva su bili samo –> Vlahi. Prošireno je bilo blagogojstvo u malom. Po industrijalizaciji, od sredine 18. st. se neka sela počnu orijentirat na industrijska poduzeća, tako npr. sjeverno od Željezna (Vorištan, Štikapron, Klimpuh) na pamutne fabrike u Pundrofu, tkaonice u Gijeci, obdjelu kože u Lajtici, špirituoza u Novom Selu ili južnom Gradišću. Po oslobodjenju kmetstva počne industrijsko iseljivanje iz hrv. sel, osebito u veće grade okolice. U hrv. seli su osnovane fabrike samo u Trajštofu (fajfe), Vorištanu (tekstil), šećerana u Cindrofu. To je ujedno i početak –> pendlerstva.

gospodin,

sinonim za svećenika i farnika.

gospošćine,

npr.: Eberava, Fortnava, Gijeca, Kerestur, Kloštar, Landžer, Matrštof, Šlajning, Šopron, Neuhaus am Klausenbach, …

H: Óvár – Győrszentiván, Halászi, Mošon, Mosonszentmiklós, Öttevény;

DA: Pottendorf/Pundrof (Scharfeneck); Petronell. Deutsch Altenburg: Wolfsthal, Hundsheim, Markthof, Engelhartstetten, Loimersdorf; Eckartsau, Orth a. d. D.; Marchegg: Ebenthal, Grub a.d. March, Weidendorf; Göttelsbrunn, Gelbbrunn, Margarethen am Moos, Zwölfaxing, Leopodsdorf, Regelsbrunn, …

SK: Červeny Kamen, Pajštun/Ballenstein, Pezinok, Plavecké Kamen, Sväty Jur, Devin, …

GÖRLICH, Ernst Josef, novinar

(*Beč, 16.11.1905. – †Gornja Pulja, 04.10.1973., A)

DJ: Kroaten im Bgld, VuH 1948/6, pj.; Die Burgenländischen Kroaten, in Die österreichische Furche, !950/11, VI.; Kroaten im Burgenland, Bgld. Lehrerblatt, 1961/23, pj.; Richard Kralik und das kroat. Schrifttum, Der Donauraum 1962/1; teks gr. himne Mein Heimatvolk! Mein Heimatland!

Götzendorf kod Dürnkruta

po Breu ima 1595. Nekoliko hrv. familijov.

L: Breu, 133

Götzendorf a. d. Leitha – Giecindrof

u DA, sjeverozapadno od Lajtanske gore, na Maračkom polju, gospošćina Scharfeneck, u 16. st. polovično hrvatska općina.

L: Breu 124, WSt, 14

Göttel, Johann –> Egresits Johann

GRABNER, Gertrude,

DJ: Burgenländisches Brauchtum, Kroatenhochzeit in Kaisersdorf, dipl. dj.; Bgld. Brauchtum und seine Pflege durch die Schule: Markt St Martin, 1948, dipl dj. ???

GRAČAN, Stjepan, kipar

(*Prugovac, 28. 02. 1941. – †06. 02. 2022. HR)

Diplomirao u Zagrebu, sudjelač Majstorske djelaonice A. Augustinčića (1969.-1971.). Naturalistički stil. Izdjealo brojen spomenike po Hrvatskoj. Izdjelao 1984. –> Majku na bigu (Gradišćanska majka) za 450. lj. jubilej doseljenja gr.H. u Gradišće, ka stoji u parku u Velikom Borištofu pred –> KUGO-m.

L: HL I, 403

Gradišćanska hrvatska stranka,

pokušaj osnivanja 1923. od Ivana –> Čukovića kot protivstranka Hrvatskoj stranki od Martina –> Meršića st. Program stranke je objavljen u Kalendaru sv.Jožefa. 1923., 76-79.

Gradišćanska zajednica –> Burgenländische Gemeinschaft

Gradišćanski Hrvati = GH

Potomki pripadnikov hrv. naroda, ki su se u 16. st. doselili u zapadnougarske, dolnjoaustrijske, slovačke i moravske kraje. Naziv sam je od pjesnika Mate Meršića −> Miloradića iz 1921. lj. po nimškom imenu Burgenland (pj. Bratu na Gradskom Polju, NN, 1921/48, 2). Danas su oni doma u austrijskom Gradišću = Burgenland, Beču i manjem broju po cijeloj Austriji, u zapadnougarski županija Vas, Győr-Sopron, Moson, kot i u veći gradi –> Zadunavlja, jugozapadnoj Slovačkoj i južnoj Moravskoj, Veći broj iseljenikov u SAD = USA i Kanadi.

Do 1921. su se u literaturi zvali zapadnougarski Hrvati po činjenici, da su se pretežno naselili u te županije a i najbolje održali. U neki izvori (npr. Csaplovics) se zovu i Wasserkroaten / Wosserkroboten, ug. vizihorvátok, koje značenje nije ustanovljeno. Uz značenje, da su stanovali uz vodu, (Nežidersko jezero) bi se moglo odnašati i na razvodnjeni hrvatski jezik ali moglo bi biti i krivo tumačeno Bosner Kroaten = Bosanski Hrvati.

L: HL I, 405; Hrvatska narodna manjina u Mađarskoj, Zagreb 1977, manus, izdao Zavod za migracije i narodnosti

Gradišćanski Hrvati 1848.,

kot ugarski državljani su bili vezani ustavom. Imamo veliki broj med –> honvédi (np. Novo Selo, Gerištof, …) ali istotako i simpatizantov Hrvatov. Izgleda je –> Kurelac ovde izvršio veliko prosvjetiteljsko djelo u smislu –> ilirizma. U toku bitkov je osebito tangiran Pandrof –> Jelašićevom i –> Kossuthovom vojskom, „Bitka kod Pahrendorfa“. Osebito su pogodjena od hrv. vojske Frakanava, Prisika i Hrvatski Židan.

L: Mohl Adolf, A horvátok átvonulása Sopronmegyében, Sopron 1898; Hermann Róbert, A Drávától a Lajtáig, Budapest 2008.

Gradišćanski nogometni savez = Bgld. Fußballverband

Osnovan 1924. Od kada gh. klubi aktivno sudjeluju u djelovanju. Osebitio zaslužan je bio Pandrof, ki su toga ljeta bili prvaki. Cezura po 1938.

Osnovani gh. klubi: Pandrof (1919); Gijeca (1921); Vorištan (1923); Bijelo Selo, Celindof (1924); Otava, Cindrof (1930); Čajta, Sabara (1932); Veliki Borištof (1936); reorganiziranje: Pajngrt, Klimpuh, Štikapron (1945); Rasporak, Cogrštof, Mjenovo (1946); Prodrštof (1948); Uzlop (1949); Pandrof (1951); Gijeca, Novo Selo (1953); Stinjaki (1959); Nova Gora (1961); Pinkovac (1962); Bijelo Selo (1960); Trajštof (1966), i još neki.

Gradišćanski pir,

„Eine burgenländische Hochzeit“ – film od Erwina Kissera, 2007., predstavlja kako se jedna Romkinja (Ciganica) oda za jednoga GH. Komedija o životu u većjezičnom Gradišću. Med glumci je i Joško –> Vlašić.

L: Stimme Nr.63/2007, 19; HN 2007/33-34, 8

Gradišćansko društvo Hrvat S. A. M.

S = Slovačka, A =Austrija, M = Madjarska,

ideja biškupa E. –> Živkovića, osnovano 2018. Predsjednica Barbara –> Karlić -2022. Cilj: razvijanje gh. identiteta, gajenje kulture, tradicije, gh. jezika, kršćanske vridnosti, organizacija shodišćev, …, zbor “Pax et bonum”.

L: HG 2018, (22,11.), 11

Gradiščćansko hrvatsko društvo u Sambotelu,

prvi predsjednik –> Pajrić F. sen.

Gradišćansko sjemenišće u Beču = Burgenländisches Priesterseminar in Wien,

Osnovano 1933. u Beču, Beč I. Habsburgergasse 7 u nekadašnjoj zgradi Frintaneum od kardinala Theodora Innitzera. U njemu je študirao i veliki broj gr. H. Premješćeno 2012. zbog malog broja teologov u bečansko sjemenišće u Boltzmanngasse.

gradišćanskohrvatski kot službeni jezik,

Austrijski Ustavni sud je 22.12. 987. donesao odluku, po koj je gh. jezik ravnopravan nimškom jeziku pred uredi u Gradišću. To pravo upotribljavanja slijedi direktno iz § 7 −> Državnoga ugovora 1955. Nisu potribni posebni izvedbeni zakoni i odredbe.

gradišćanskohrvatski-hrvatski odnosi,

Gradišće kalendar,

od 1946. Niuzalj, …, urednik Ignac –> Horvat (1945.-1973.), Feri –> Sučić (1974.-1988.), Augustin Blazović-Mirko Berlaković (1983.), Tome Schneider (1989.-1997.), Anita –> Čenar 1998.-2003.), Agnjica –>Schuster-Čenar (2004.-2008.), Ingid –> Klemenčić (2009.-…)

L: BHblt. 1985/3, 113

Gradiški kalendar sv. Jožefa,

Sauerbrunn 1923. Izdao Ivan –> Čuković. Nije identičan s –> Kalendarom sv. Jožefa,

GRAF, Anton,

DJ: Katalog der Tonbandaufnahmen …, Kroatisch Ehrensdorf, Wien 1960, 185, skupa s Elfriedom Hermann

Grafeneck, gospošćina

Gospodar Ulrich

GRAFL, Christine, rodj. Dragschitz, slikarica

(*Vulkaprodrštof/Željezno, 04. 05. 1948., A)

Po OŠ u rodnom selu, trgovačku izobrazbu, poslije slikarsku. Tematika čovjek- okolica-stabalje. Mnogobrojne izložbe od 1978. Piše i pjesme, prozu, bajke, aforizme.

DJ; Wortgeflecht, 1997; Seid ein Gespräch – wir sind, 2004, Spurenlesen/Slijedi, 2016., lex liszt 12

L: 700 Jahre Wulkaprodersdorf, 430; HN 1993/49, 4; HN 2018/18, 11

GRAFL, Simon,

Pjesmu Wir werfen uns darnieder …, preveo u gh. Preda te upadamo …, melodija od Mihaela Haydna.

L: Hornsteiner Heft, 34

GRAFLEITNER, Vilma, rod. Vuković, učiteljica

(*Hrvatski Jandrof, 01.12.1921. – †Ugarski Stari Grad, 26.02.2001., H)

Učiteljica u Kemlji (1952.-1960.) i Bizonji (1944.-1950., 1960.-1977.). Sakupljačica etnografskoga materijala u hrv. seli Županije Mošon.

DJ: Pir na Hati u Hrvati, scenski prikaz, 1955; Tri ribara, scenski prikaz; Hrvatski prijelac, scenski prikaz.

L: Krpan 297-298, 301-303

GRAINER, Jožef, slikar naivac

(*Filež, 04. 03. 1924. – †Željezno, 30. 11. 2007., A)

OŠ u rodnom selu, namješćenik Zemaljske vlade od 1946., socijalno odilenje. Pod starost počeo slikati i izlagati krajolike, kitice.

Nagrade: Theodor Kery (1985), časni znak ZG, Zlatna medalija za zasluge za Gr., Srebrna igla Saveza bojnih aldovov za Beč, Dolnju Austriju i Gradišće.

DJ: Brojne izložbe

L: HN 2005/9, 9

GRAJAM,

osnovano od HKD-a, inicirala Zlatka –> Gieler, naticanje mladine u jačenju: 2008. 2019 nagradjeno –> Mini Mretro-nom.

Gramatika,

velika gradišćanskohrvatska gramatika izašla 2003. Ur. Ivo −> Sučić, djelatna zajednica hrv. i grh. stručnjakov. Kratke gramatike po šk. knj., opširnija od Mihovila −> Nakovića (po Glavaniću), Mate −> Meršića Miloradića (1919.), Ivana −> Dobrovića u Drugoj (1926.) i Tretoj Štanki (1929.), kot i Mirka −> Berlakovića usporedna Hrvatska gramatika (1995.), hkdc. Prilikom stoljetnice Miloradićeve „Slovnice“ 2019. serija predavanj o gramatiki: Kinda Berlaković, Nikola Benčić, Ivo Sučić, Sanja Vulić.

GRANDIĆ, Ernst, ORF-moderator

(*Stinjak, 1951., A)

OŠ u rodnom selu, visoka škola za tekstil u Beču, minja na trgovačku školu u –> Santaleku, djelo u Solnogradu u reklamskoj struki, asistent u „Theter der Courage“, študij na „Filmakademie“. Moderator emisije „musicbox“ u Ö3 ORF-a u 70-ih ljeti. Načinja dokumentarce za TV. Vrlo aktivan u HAK-u.

L: HN1986/ (21.11.), 7

GRANDITS, Ferdinand, političar

(*Stinjaki, 18.02.1932., – †Stinjaki, 13.11.2020., A)

OŠ na Stinjaki, gradjevinski djelač, od 1955. kod SPÖ-a, od 1967. U općinskom savjetu, načelnik (1970.-1987.). Politički mandat SPÖ (1977.-1991.), 3. predsjednik Grad. ZS (1987.-1991.), bio za asimilaciju.

L: PHbB II, 173

GRANDIĆ/GRANDITS, Feri/Franz, socijalni djelač, stolar

(*Stinjaki, 19.05.1937., A)

Po zanimanju stolar. Pisac monografije o Stinjaku. Socijalni projekt stambenog bloka u Burkina Faso/Afrika.

DJ: Stinjaki povijest i jerbinstvo – Stinatz Geschichte und Erbe, Stinatz 1990.

L: HN 1990/22, HN 2000/29,14, Rundbrief der Franz Grandits-Gesellschaft, 2000/1

GRANDIĆ, Joži, pjevač

(*Stinjak, A)

Interpret gh. muzike, živi u Hartbergu. Član Styria Sextet-a i Gentlemen-ov.

Četire kazete hrv. jačkami.

L: HN 2008/46, 17

GRANDIĆ/GRANDITS, Marijana, parlamentarska zastupnica zelenih

(*Stinjaki, 05. 11. 1954., A)

OŠ u rodnom selu, muz. gimn. u Novom Gradu (1973,), sveučilišće u Beču, slavistika (1982,), studij soc. nauka u Bologni (1983.-1984.), praktikum u Brüsselu (1984.-1985.), podučava u Matrštofu (1985.-1988.), študij u Zagrebu, Krakavi, Moskvi, 1988. suradnica ORF-a. Političkih mandat zelenih (Grüne Alternative) 1990.-1994. Suradnica delegacijov na Balkanu, borac za ljudska prava.

DJ: suradnica Erzählgut der Kroaten aus Stinatz im südlichen Burgenland, kroatisch und deutsch, Wiener slawistischer Almanach, Sonderband 10, Wien 1983.

L: HN1992/37, 6, HN 1992/37, 1; PHbB II 173-174

GRANDIĆ, Petar/Pietro, šostar

(*Stinjaki, 06.02.1908. – †Stinjaki, 16.08.2004., A)

Kantor na Stinjaki (1939.-1975.).

o njemu je Marijana –> Stoišić s Michaelom Rabeom načinjila dokumentarni film Stinjačke čižme. – Und damit tanzen sie noch immer.

L: HN 1989/9, 8

GRANDIĆ/GRANDITS, Valentin, nastavnik

(*Stinjaki, 21 .02. 1936., A)

OŠ u rodnom selu, dolnju gimn. u Fürstenfeldu, učiteljsku školu u Gracu, učitelj u Landesberufschule Željezno (1958.-1971.), študij prava (1966.-1971.) završi doktoratom, podučavanje u Theresianumu u Željeznom, referent u Wirtschaftsförderungsinstitutu u Željeznom, kantor u crikvi, pravni savjetnik HKD. Organizator “Košićev”.

L: HN 1996/11, 21

Graničari,

fileška folklorna grupa DVD: Lipo ti je putovati, 2008.

L: HN 2008/48, 12

grb,

na šćitu farbami razlikovana značajka jedne zajednice, familije, grada, općine, udruženja itd. Hrv. rič je posudjenica iz češkoga i poljskoga herb ruski gerb. U hrv. imamo i rič cimer, ku su upotribljavali i gr.H.

Grba(r)čieta,

dičje folklorno društvo u –> Devinskom Novom Selu. Osnovano 1987. od Nicolette Griezlove Krajčirove za dicu od 3 do 16 ljet ciljem gajiti i širiti tradicionalnu kulturu. Smještena u OŠ Grba = Grbarčieta

Gregoriana

Papinsko sveučilišće u Rimu pod peljanjem –> jezuitov. Osnovano 1551. lj. pod peljanjem Ignaciusa od Loyole = Collegium Romanum SJ s fakulteti teologije, filozofije i višom školom. Danas ima sveučilišće šest fakultetov: teologiju, filozofiju, crikveno pravo, crikvenu povijest, misionski posli, socijalne znansosti i trimi instituti: biblijski, orijentalski i konzorcij. Od Ignaciusa planirana kot sredstvo crikvene obnove, ovde izobraženi svećeniki neka se vratu u svoje domovine i djeluju na teološkom i dušobrižničkom polju. Znameniti učeniki su djelovali na njem, kot np. –> Bošković. Po Vatikanumu II. su se sadržaji prilagodili novim potriboćam. Do 1967. je latinski bio jedini podučavni jezik.

L: Lexikon für Theologie und Kirche, Herder, Freiburg- Basel-Rom-Wien 1995, IV, 1029-1030

GREGORIĆ, Ferko, narodni pjesnik

(*Filež, 1851. – †19. 05. 1924., A)

Trgovac i moderni seljak, pisac pjesam u tri jeziki (hrv., nim., ug.). Potpisivao se je kot „tetac Ferko“.

L: KG, 1977, 84-88

GREGORIĆ/GREGORITS, Gerlinde,

DJ: Izložba u KUGI: Žene, život i retrospektiva – Frauenbilder und Retrospektive, 2014

DJ: Bretonen und Burgenländische Kroaten, ein unmöglicher Vergleich …, Wien 1994, dipl. djelo

GREGORIĆ/GREGORICH, Ivan, političar

(*Frakanava, 08. 02. 1920. – †Frakanava, 05. 09. 1965, A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Hollabrunnu i Željeznu (1936.). Općinska politika 1958. Politički mandat ÖVP 1960.-1965.

L: PHbB II 174

GREGORIĆ, Jelka, pjesnikinja

(*Bistri-Jarak/HR, 01. 05. 1908. – †Željezno, 24. 08. 1991., A)

Gimn. u Varaždinu i Zagrebu, udala se u Gradišće za Frakanavca Štefana –> Gregorića. Piše pjesmice u narodnom duhu i stilu, objelodanjene po gh. novina, časopisi i kalendaru.

L.HN 1992/32, 8

GREGORIĆ, Karin Maria, nastavnica

(*Wien, 26. 03. 1974., A)

Odrasla u Frakanavi kade pohadja i OŠ, gimn. u Gornjoj Pulji (1992.), studij slavistike u Beču, dva semestsre u Zagrebu, jedan semestar u St. Petersburgu, jačkarica kod –> PAX-ov i tamburašev EHO, angažirana u HAK-u, urednica „novoga glasa“. Profesorica za hrvaski jezik u Panonskoj gimnaziji na Gornjoj Pulji.

DJ: Dar našoj dici – Die bgld.-kroat. Kinder- und Jugendbücher, Wien 2000, dipl. dj.; Biografija: Mate Meršić Miloradić, in novi glas 2000/3, 9-24;

L: HN 2000/14,16

GREGORIĆ, Karlo, svećenik

(*Šuševo, 01. 02. 1916. – †Laxenburg, 28. 06. 2011.)

OŠ u rodnom selu (1922.-1926.), u Malištrofu (1926.-1927.), malo sjemenišće u Hollabrunnu kade maturira 1935. Veliko sjemenišće u Beču, študij teologije, od 1939. Služba kot saniteter u vojski i tako je kod Stalingrada došao u rusko ropstvo, odakle se je vratio krajem 1945. Študij teologije u Beču je završio 1946. Kapelan u Novoj Gori (1946.-1955.), farnik na Stinjaki (1955.-1963.), Vorištanu (1963.-1995.). Pokopan u Šuševu. Član više komisijov i predstojnik Marijine legije. Suradnik CG. Organizator hodočašćenja u Lovretu.od 1978. do1989. Desetnik Željeanskoga dekanata,1991. prelat, 1985.-1991. Kanonik.

DJ: Modelle zur Gestaltung von Gottesdiensten in gemischsprachigen Gemeinden des Bgldes., rp. 1978; Hrvatski lekcionar za nedilje i svetke, 1985

L: CGG 1993/12; HN 2006/5, 18: HN2011ß28, 20)

GREGORIĆ/GREGORICH, Kristina/Christina, pjevačica

Pjevačica kod –> PAX-ov i sastavljačica samostalnih tekstov.

DJ: Kad ćemo se probuditi, jačka

GREGORIĆ, Matilda, pjesnikinja

(*Mali Borištof, 1942., A)

OŠ u rodnom selu, kade već u mladi ljeti piše pjesme. Sa svojim mužem Tomašom Gregorićem, Filešcem se je 1965. preselila u Australiju, kade i nadalje piše pjesme u narodnom, spominjajućem duhu.

L: KG ’02, 153-158

GREGORIĆ, Petra, menedžerka

(*Klimpuh, A)

Odlikovana nagradom „Uticajne hrvatske žene za 2017. ljeto.“ -sjedišće u Topronto-u. Stoji na čelu instituta PGM Marketing Research Consulting u Beču. Djela na povezivanju žen. U Prezidiju nogometnoga kluba Rapid.

L: HN 2017/12, 13

GREGORIĆ, Štefan, činovnik

(*Frakanava, 03. 08. 1914. – †Beč, 06. 10. 1993. A)

OŠ u domaćem selu, poslije gradjansku školu u Beču kod školskih bratov (1926.-1929.), gimn. u Varaždinu (1929.-1937.), sveučilišće u Zagrebu (1941.-1945.), vojna služba, od 1946. Zaposlen u ZV uredu Gradišća.

Suradnik kalendarov, angažiran u nakladnom i štamparskom društvu.

DJ: Narodne povidajke, Beč 1948; Pandrofske margaretice, KG 1957/141

L: HN 1993742-43, 8

GREGORIĆ, Venc/Većeslav, kosmopolit

(*Klimpuh, 07. 09. 1907. – †Klimpuh, 17. 08. 1987., A)

OŠ u rodnom selu, gimnaziju u Budimpešti (1918. – 1923.), nastavlja u tehničkoj školi u Mödlingu, ku ali nije završio. Putovanje po svitu Beograd (1928. – 1929.), Pariz (1929. – 1932.), zatvori zbog članstva u KP., Hamburg, a 1938. u Ameriku odakle se je vratio 1947. u Austriju. Tajnik Austrijsko-sovjetskoga društva, odakle su ga pak vrimenom isključili iz KP. Od 1957. je turistički peljač u kloštru Melk. 1967. se ponovno nastani u Klimpuhu. Oštar kritičar klerusa, prisni pristaša marksizma. Pokretač komunističkih novin za GH Naša domovina. Suradnik različnih gh. novin, časopisov i kalendara. Pročelnik antifašističke emigracije u Češkoj. Brojni prozni doprinosi u HN i KG.

DJ: Klimpuški kiritof, ND 1954/1; Prijev.: Internacionala Zbud’te se prokleti ovoga svita…

L: HN 1985/15,3, HN 1987/35,1, 37,.4

GREGORIĆ/GREGORICH, Vili/Wilhelm, učitelj

(*Dolnja Pulja, 8.05.1916. – †Pinkafeld, 13.01,2011., A)

OŠ u rodnom selu, GŠ u Beču, učiteljsku školu u Beču (1931.-1936.), namješćenje kot odgojitelj u Beču, učitelj u Čembi, kažnjeno premješćenje u Marof, pak najzad, protivnik nacijov, uhapšen 1941., po različni uza, pa u KZ Dachavi, došao najzad 1945. Nastao direktor GŠ u Rohuncu (1946.-1978.). OSR 1968.

DJ: 5/43 Gregorich Wilhelm, § 83, 10J, Oberwart 1989; HN 2006/19, 18

Groissenbrunn – Kisiprun

veleopćina Engelharttstetten, u DA, Maračko polje, 1639. ima selo 34 hrv. domaćinstva. hrv. manjina. U 17. st. potribuju farnika ili kaplana za Hrvate, oko 200. Svadja med vjerniki, Hrvatov sve do 19. st. kada se potpuno asimiliraju, germanizirano.

L: Breu, 129, WSt, 27

GROLL, Adolphus, jurski biškup

(*Kremsier, CZ, 16.04.1682. – †Jura, 24.11.1743., H)

alias György Groll, jurski biškup, školovao se kod piaristov u Beču, novicijat s 15-imi ljeti, posvećen 1698. Učio se istočne jezike, tumačio je židovske i arapske pisce. Nekoliko ljet podučavao više razrede u gimnaziji, kasnije sveučilišni prodikač. Biškup Rumeln ga je izabrao za savjetnika, po njegovoj smrti je nastao direktor kolegija piaristov u Beču. 1724. je u Rimu na općem sastanku reda, kade su ga izabrali za poglavara svih milosrdnih školskih redov, 1730. je imenovan biškupom Bečkoga Novoga Mjesta, a 1733. Jurske biškupije. U najkraćem vrimenu se je naučio ugarski i svuda prodikovao u tom jeziku.

Za GH je 1744. Juraj –> Damšić pod naslovom Kratka sprava nauka kerschianzkoga preveo njegovo latinsko djelo: Rudimenta…

DJ: Rudimenta doctrinae christiane pro ecclesia et dioecesi Jauriensi, Jaurini 1734

L: SzJ I, 70; Jembrich A., Juraj Damšić i njegov „Nauk Keršćanski“, (144), Željezno 1994.

Großdeutsche Partei –> Deutschnationale Partei

Großpetersdorf –> Veliki Petarštof

GROZAJ, Franjo/Franc, svećenik

(*Dukovec/HR, 18.11.1938.-, HR, A)

Zaredjen za svećenika 1970. u Željeznu, kapelan u Eberavi, Sv. Martinu n. R., Keresturu. Farski vikar u Bocksdorfu i Čembi, farski provizor u Šundrofu. Od 1987. služba u Ketelju i Hrv. Cikljinu, 2001. Štrim, Moschendorf, Veliki Medveš, umirovljen 2005., različne dušobrižničke službe u dekanatu, živi u Urberdorfu. Pisatelj igrokazov, članke pod šifrom Permara Izahara. Od 2022. živi u Novom BGradu.

DJ: Simon Cirenac (1975), Pobigli smo pred njim, Čemba, 1976. igrokaz, rp.; Naš normalni svit (1979), Quovadis, domine (1981), hkdc.

L: CGG 1995/27

GRUBER, Ferdinand, svećenik

(*Čemba, 19.05.1822. – †Veliki Borištof, 10.06.1887., A)

Posvećen za duhovnika 1848. u Juri, od 1859. do 1887. farnik u Velikom Borištofu. Desetnik lučmanskoga dekanata (1876.-1887.), nadzornik hrv. škol.

GRUBER, Marijana, književnica

(*Beč, 1944, A)

Austrijska književnica, porijeklom po majkinoj lozi iz Vincjeta. Toj okolici postavi spomenik u svojoj knjigi „Der Tod des Regenpfeifers“.

DJ: Smrt vivca – Der Tod des Regenpfeipfers (1995)

L: HN 1995/13, Wiener Zeitung, (27. März 1998), 14.

GRUBER, Werner Josef, svećenik

(*Željezno/Vorištan, 04. 01. 1963. – †Kogl, 12.08.2008., A)

OŠ Vorištan 1969.-1973., gimn. Željezno 1973.-1981., Bgl. Priestersem. Wien 1981.-1983., Rim 1983.-1988., djak. 1986. (Rim), sveć. 1987. (Željezno), djak. Jennersdorf, Rim, Kaplan: Pinkafeld, Steinberg-Dörfl, b. sekretar 1989.,

moderator: Weppersdorf, Kogl-Pilgersdorf, …, Disertaciju o antropologiji hrv. pjesnika Ivana Goluba, prevoditelj iz hrv. i lat. u njem.

DJ: dis. Dein Licht ist in dir, Zagreb, Kršćanska sadašnjost 2015; Des Wortes Atem spüren. Entwürfe einer Theologie der Nähe aus ausgewählten Werken von Ivan Golub in sechs Schritten, in Homo imago et amicus Dei, Rom 1991.

Ur.: Wortträume 1990., časopis

L: iz disertacije

GRUBIĆ, Anton, svećenik

(*Kalištrof, 27. 03. 1874. – †Filež, 15. 09. 1929., A)

Niže razdrede gimn. u Šopronu, malo i veliko sjemenišće u Juri, teologiju u Beču, –> Pazmaneum, posvećen o6.07.1897. Kapelan u Velikom Borištofu (1897.-1898.), Filežu (1898.-1899.), farnik u Frakanavi (1905.-1919.) i Filežu (1919.-1929.). Od 1916. dekan Lučmanskoga dekanata. Organizira knjižnjicu na farofu, liturgično, obrazovno i narodno kulturno poslovanje, suradnik u novina, časopisi i kalendari. Predsjednik pripravljajućega odbora HKD (1928.). Prvi urednik časopisa Katoličanskoga Ljudskoga Saveza, pisac molitvenika Vera, ufanje i ljubav.

DJ: U svetoj noći, K.sv.F. 1904,70.72, igrokaz za dicu; pr. Put k žitku po Pichleru; molitva Kinč otajni …, Győr 1911, Gospodine smiluj se! ili Molitva za vošćane va boju (1915); Jubileumski otpuski 1926, Beč 1926., Postavimo si vlašću štampu, HN 1928/36, 2-3 i br. 37, 2-3; Kinč otajni; Vera, ufanje i ljubav. -… 1935., igrokazi: Aldov omraženja ili dite iz ulice, Betlehem i Tri sv. Kralji, Ključarica, Mir je donesal Mali Jezuš, Pastorak po Josipu Tomiću, Totkinja, U sv. noći; (Moliere), Vračitelj protiv volje; suradnik kod šk: Početni katekizmuš, Mali katekizmuš, Mala biblija; u rp. Katekizam za odrašćene u prilika i pelda po Pichleru, rp; Vera, ufanje i ljubav, Beč 1925, 1933, 1935.; 1910. pjesma Pozdrav „Našim Novinam!“

L: NN 1916/24, 8, HN 1979/42,4, KG 1965, 58-62; Heimatbuch des Bezirkes Bruck an.d. L. 1951.73-79

GRUBMÜLLER, Josef,

DJ: Kroatensiedlung im Bezirk Bruck an der Leitha, ???

GRÜNWALD, J

DJ: slika iz Temerje u knjigi Magyarország vármegyéi és városai, Vasvármegye, Budapest 1898.

L: Prickler, Clara, Historische Trachtendarstellungen burgenländischer Kroaten, hkdc 1998

GRUSZECKI, Oskar,

DJ: Die Kroaten des Burgenlandes und ihr Siedlungsgebiet, in Burgenland, Eisenstadt 1931/3, 200-206; Das Vila-Motiv im bgld. Raum, BHbl, 1953/15,84-86;

GSERTZ, Josef

(*Bajngrob, 06.04.1953, A)

Od 01.01.1998., kantor u Bajngrobu.

DJ: Das Liedgut im Gebet- und Gesangbuch der BK „Kruh nebeski„, Wien 1985, dipl. dj.

gulag,

je kratica ruskoga naziva za Glavnoe upravlenie … ispravitelno-trudowyeh lagere. Direkcija Mriže kaznenih i djelatnih logorov u USSR-u od 1930. do 1960.

L: wiki

GULEŠIĆ, Milvia, lektorica

u Sambotelu, Bratislavi

DJ: Slovopisna i pravopisna norma u gh. gramatikama, 2001, rp; Jezikoslovni nazivi u gradišćanskohrvatskim gramatikama, rp.; Elementi hrvatskoga standardnog jezika u trima gradišćanskohrvatskim pjesničkim zbirkama u Madžarskoj (Šinković, Škrapiç, Bölcs), Bibliotheca Slavica Savariensis III, Szombathely, 74-81, skupa sa Žužom –> Meršić;

GULYÁS, Pál, književni povjesničar

(1881.-1963., H)

Nastavi djelo na –> Szinyeievom pregledu ugarske književnosti; A-Dz u 6 sv.; od Dz ostalo u rp. u Ug. Akademiji Znanosti, 1990.-2002., priredio Viczián János od E-Ö, od P-do Zs digitalizirano.

L: wiki

GUSIĆ, Franc, učitelj

(*Vulkaprodrštof, 21.11.1862. – †Vulkaprodrštof, 01. 09. 1940., A)

OŠ u rodnom selu, učiteljsku školu u, 40 ljet učitelj u rodnom selu (1882.-1922.). Veliki broj spričanj.

DJ: Jačka na čistu srijedu, Na polnočicu (1873.), Ivan Milčetić, Hrvatski književni prilozi Međumurja i okolice, i t.d., 445-453

L: HN 1940/37, 2

GUSIĆ, Grgo, učitelj

(*Hrvatske Šice, 08.03.1821. – †Vulkaprodrštof, 13.09.1894., H)

Po OŠ u rodnom selu je bio praeceptor, učiteljski šegert po različni mjesti zapadne Ugarske (Vasvár (1835.-1839.), Rábaszentmihály (1839.), Pinkafeld (1839.-1840.), Vulkaprodrštof (1840.-1842., 1843.-1844.), Pandrof (1842-1843.) i tako naučio dobro sve jezike krajine. Učiteljski ispit je položio u Šopronu (1843.). Učitelj u Cindrofu (1844.-1845.), Vittnyédu (1845.-1846.), Šuševu (1846.-1850.), Pajngrt (1850.-1856.) a na zadnje je nastao kantoručitelj u Vulkaprodrštofu (1856.-1888.). Bio na glasu orguljaš, sakupljač narodnoga dobra i sam pisao crikvene i svitske pjesme u narodnom duhu. Ostavšćinu opisao Jakob –> Dobroviću KG 1979.

DJ: Ljubav k presvetomu Srcu Jezušeomu, KKCJ, Gjuri 1903.; Srce Jezuševo. Molitve i zdihavanja k-presvetomu Srcu Jezučevomu, Svete Ceremonije – (Ritualski Peljač), 1902. cr.: Milo zdižem denas …, Na dvoru Pilatuša …, Obrni k nam, Jezuš, tvoje lice, … O človiče, tužno stvorenje …, O tužna, o jalna, o strašna smrt …, Pred tvojom zmožnosti stoji …, Premisli človik moj …, Zdrava budi o Kraljica …, Va najvećoj turobnosti …, Zmožni neba i zemlje stvoritelj …, Žuhka j’ cesta Adamova …

sv.: Jačka od hrvatskih školnikov, Jur jesam ja dosta potipanja skusil, Noćno vrime putujućih školnikov, Od Golubićevoga zeca, Od prodrštofskoga susjeda Dereka, Od vino ljubećega seljaka, Od zale žene, Povratak, Prodrštofski takičari, Smirnost,

 političke korteške za Antuna –> Herića i Jakoba Michla: Izborna napitnica

L: KG 1957, 45-50, KG 1979, 67-86.

Güssingovci,

došli su iz zapada, prvi poznati jepo imenu Wolfer, ki je 1157. od ug. kralja neizgradjeni brig Güssing okolišnjim zemljišćem. Wolfer je počvrstio vrh briga i pozvao –> benediktince, ke je isto nadario beneficijami. U 13. st. je familiji uspjelo pridobiti veći broj kaštelov i utvrdov, u prvom redu u yapadnoj Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj i tako nastali najmoćniji med ugarski i austrijski vladari. U Ugarskoj su došli do najviši državni časti, kot npr. –> palatin. Austriji vladari su uspješno smanjivali vlast familije, ki sukobi su opisani u tzv. „Güssinger Fehde“. Od 14. st. familija gubi svoj značaj, na njevo mjesto dojdu –> Batthány, Újlaki, …

Guštatin – Kopfstetten

DA, veleopćina Eckartsau, ima 1605. od 35 domaćinstva 30 hrv. Još u 19. st, imaju većinu u selu, 1851. – 166 hrv. i 67 nim.

L: KG ’94, 32; Breu, 130, WSt, 28

gušterna = zdenac

GUTDEUTSCH, Ana, rodj. Martinković, dobročiniteljica

Velika dobročiniteljica teta Ana, mecen u Pandrofu. U farskom domu stoji poprsje od kipara Zvonka –> Cara.

L: HN 1972/47, 5

Günselsdorf,

u DA na rijeki Triesting, nedaleko od Bečkoga Novoga Mjesta, za 1573. se svidoči, da je čisto hrv. selo, 1573. skoro čisto hrv, germanizirano.

L: Breu, 122, WSt, 22

Gyepű,

obrambeni počvršćeni sistem Ugarske protiv vanjskih neprijateljev. Izgradjen od 10- do 13. st., 10-14 km širok uz granicu s utvrdami, plotom, praznom ledinom i naseljen s graničari, ki su čuvali granicu.

L: wiki

Gyivkovics, Seraphin, franjevac

(*Mučindrof, 1700. – †Željezno-Brig, 08.031736.)

Od 1728. do 1731. u kloštru ui Novom Gradu i kapelan u Körmendu, odgovoran za –> Hrvatsku Nadalju.

Napisao trojezični molitvenik lat.-ug.-hrv.

DJ: Libellus infirmorum deserviens patri Hungharo-croatae, 1728, Széchenyi knjižnjica, rp.

L: Nyomárkay István Dr., Najstariji rukopisni molitvenik gradišćanskih Hrvata iz početka 18. veka, Naučni sastanak slavista u Vukove dane 8, Beograd 1982, svv. I., 229-233.

GYÖNGYÖS, Otilie, ud. Berchtold

(*Longitolj, 17.08.1928., A)

DJ: Beiträge zur Geschichte von Frankenau, 1950

Győrszentiván –> Ivanci

GYURIKOVICS/GYURIKOVITS, György/Georg

(*Ivanócz, 12. 07. 1780. – †Bazin, 25. 06. 1849.)

Iz Trenčinske žup., školovanje u Trenčinu, Modoru, Požonu, sveuč. u Požonu. Po upraviteljstvu različnih imanj po Transdanubiji nastana špan i prisežnik Požonske žup. Zastupnik Požona na reforski ug. sabori. Zbog zaslugov ga je Ugarska akademija primila za dopisnoga člana.

DJ: Die kroatische Kolonie in Niederösterreich, in Blätter f. Lit., Kuns, Geschichte, Geographie, Statistik u. Naturkunde, 1847/IV, 17; De situ et ambitu Slavoniae et Croatiae, Pestinum 1847, 3. sv.

L: SzJ IV., 168-174