verzija 9_2023

E, e

Eberava – Eberau – Monyorókerék,

u kotaru Novi Grad. U 16. st. naselili Hrvati u velikom broju. Hrvati okolice su zvali Eberavu –> Varoš. Urbar 1624. veli 18 hrv. 12 ug. 5 nim. familijov. Filijala −> Petrovoga Sela. Hrvati kroatizirali nim. i ug. stanovničtvo. Od 1587. do 1590. je u tom gradu tiskao −> Manlius svoja ugarska i nimška djela, med njimi i liječničku knjigu Gergely −> Frankovitya, Početkom 19. st. je već Ehrensdorf, Kulm, Winten. Od 1971. veleopćina Eberava, Kertež, Hrvatska Čenča, Hrvatski Hašaš, Kulm, Winten.

U Eberavi se je Nikola/Mikula Zrinski/Zrinyi ženio 21.09.1564. po drugi put groficom Evom von Rosenberg (Češka), ka se je po junačkoj smrti Mikule Zrinjskog po drugi put udala za Paula von Gassolda. S Mikulom je imala jednoga sina Ivana, ki je pojerbao po konfiskaciji imanje Petra Zrinjskoga iz Čakovca, tako i značajnu knjižnicu.

L: Breu, 67-68, WSt, 105; wiki

Ebergassing, DA

Leži na rijeki Fischa u DA, po vizitacija u 16. i 17. st. većinsko hrv. selo, germanizirano. Za vrime nacionalsocijalizma priključeno Velikom Beču (1938.), od 1954. opet samostalna općina.

L: Breu, 124, WSt. 13; wiki

ECHO,

muzički sastav

EckHardt, Matilda/Tilda, rodj. Varga,

(*Filež, 23.02.1927. – †Gornja Pulja, 11. 02. 1969., A)

OŠ na Filežu, maturirala na Trgovačkoj akademiji u Beču, na filozofskom fakultetu u Beču študira slavistiku i povijest, promocija za dr. fil., učiteljica na GŠ u Velikom Borištofu, Gornjoj Pulji i Keresturu. Jedna od prvih od gr.H. študira slavistiku.

L: HN 1969/8, 8

Eckartsau – Katse, DA

kotar Gänserndorf u DA, južno Maračko polje. Po turskom pohodu na Beč 1532. porušeno i novonaseljeno od Hrvatov. Još u 19. st. 2/3 su bili Hrvati. Izgleda stoprv u 17. st. se doselili ili preselili. Od 1971. veleopćina koj pripada još Witzelsdorf, Pframa, Kopfstetten, Wagram a. d. Donau, ki se pred tim zvao Kroatisch Wagram. U njem je dvorac Habsburgovcev, germanizirano.

L: Breu, 129, WSt, 26, wiki

EGRESITS, Andrea,

(*Koljnof, xxxx), H)

DJ: Koljnofski pjesnik Mate Šinković, Zagreb 2013., dipl- dj.

EGREŠiĆ, Elizabeta, narodna spisateljica pjesam

(*Koljnof, 06.11.1871. – †Koljnof, 02.09.1942., H)

Šest razredov OŠ u Koljnofu, cijeli svoj vijek preživila u Koljnofu (Šmonova).

Izgleda ali da je ona dala sama tiskati pjesme i zjačila je je u crikvi, napisala je pjesme Batre (Beatrix) Pavačeva (1871.-1943.), rodj. –>Tauber, po mužu –> Pinezić.

DJ: Spominak na 1914.i 19915. leto kad je vas svit va oružju i strašnom boju stal, Šopron 1915; Jačke iz Koljnofa, KG 1986, 168-169; Zlatni oćenaši;

L: Narodni kalendar, Budimpešta 1986, 168-169; KG 1987, 131-133; Lovasné Szabó Ágnes, Az első világháború emlékei a kópházi parasztkulturában, Sopron 2017, 231-237.

EGRESITS, Johann, preimenovan u –> GÖTTL Johann

(*Beč, 04.01.1957., A)

Mag. phil.

DJ: Die Schulfrage bei den burgenländischen Kroaten von 1921 bis 1938, Wien 1982, dipl. djelo; doprinos pod istim naslovom, Eisenstadt

EGRESIĆ, Lorenc,

(*Koljnof, 1889.-?, H)

Bio pekar. pisao za vrime soldata (1912.) u Šopronu svoje pjesme u tri jeziki. Izgleda oponašao je Kurelčeve „jačke“.

DJ: Was ist ein Soldat; Soldaten-Vaterunser; Ezred napi parancs; A baka litániája; Jačka od Pajngrta, Jačka od Fileža

L: KG ’89, 139-141

EHEIM, Fritz

DJ: Zur Kroatensiedlung in NÖ. Unsere Heimat 42, 1971, 191-19

Eisenberg –> Železni brig

Eisenhüttl –> Jezerjani

Eisenzicken –> Cikljin

EISINGERICH, Franz/Franjo, učitelj

(*Željezno, 10.03.1945., A)

OŠ u rodnom selu, gimn. u Matrštofu, učeteljevati je počeo u Velikom Borištofu, pak na Pervani (1969.-1971.). Direktor dvojezične škole u Velikom Borištofu (2001.-2002.)

DJ: Der Kulturbeitrag der Kroaten zu Europa und seine Behandlung auf der Lehrplanoberstufe der VS, Kleinmutschen 1970, dipl. dj.; Svetačni spis prilikom 25 ljetnoga postojanja glavne škole Veliki Borštof (1965-1990/Festschrift …, Mattersburg 1990

L: HN 2003/28, 18

EISNER/EISZNER, Manfred, fotograf

(*Leipzig, 1943., A)

Odrasao u Cogrštofu. Utemeljitelj „Fotoklub Eisenstadt“. Različite izložbe umjetničke fotografije. Ljeta 2009. kalendar i izložba prilikom 80 ljet HKD u Gradišću.

DJ: „ETAPE“-izložbe: 1993., „Križni put“ -2010, 2013.

L: HN 1993/10, 13; HN 2013/10, 9

Eisner, Martin, seoski činovnik

(*Cogrštof, 02. 11. 1912. – A)

Za vrime nacionalsocijalizma je bio odsudjen na ljeto dan uze (1943.-1944).

DJ: prijev.: Ča loza povida (1934.), Črv savjesti/ârv u srcu, 1935. igrokaz po L, Anzengruberu, rp.

Elektrikeri

Pop grupa u sridnjem Gradišću, osnovana 2003. u workshopu u −> KUGI, pjevaju u hrv. i eng. jeziku. Člani, svi gr.H.: Marco Blascetta, Luka i Nikola Zeichmann, Pavao i Max Burian. Pavao i Max Burian su u medjuvrimenu napustili grupu, na njevo mjesto je došao Mihael Schreiber. 2008/09. su položili treto mjesto u „International Live Award“, više nagradov, 2011. ljeta −> “Mini-Metron” Hrvatskoga Centra u Beču,

DJ: CD elektrikeri number 49, (www.youtube.com/elektrikeri); Šok-Therapie CD 2012;

L: KUGA, 3-06 sep.–dec., 2006,10; elektrikeri, ng. 2011/1,16-17; ng. 2009. Aug., 9; HN 2009/19, 19; HN 1912/14, (06.04.)

Eli Lilly,

nagrada farmaceutskog koncerna, dobila –> Karlich

ELIAŠ, M

DJ: Osobnost dr. Josipa Andrića, in Slovesnko-chorvatske jazykove a literarne vztahy, Bratislava 1999, 47-52

ELSCHEKOVÁ, A

DJ: L’udové piesan, hudba a tanec, in Devinska Nova Ves, Bratislava 1995, 155-163

Emericanum

Collegium Emericanum seminar za bogoslove. Osnovan od ostrogonskog nadbiőkupa Imre Lósyja u Požonu 1641/42. kot viša škola za izobrazbu svećenikov u protivreformaciji.

L: wiki

emigracija –> iseljeničtvo

EMRICH, Štefan, zemaljski činovnik

(*Cogrštof, 10. 10. 1919. – †Uzlop, 05. 01. 2008., A)

OŠ je pohadjao u rodnom selu, GŠ u Željeznu kot i gimn. ku 1937. završi s maturom, član gh. djačkoga –> „KOLA“, vojni rok (1938.-1945.), od 1946. činovnik Zemaljske vlade Gradišća, predsjednik i potpredsjednik HŠtD (1967.-1981.) i HKD, dopisnik HN, osebito vanjska politika. Od vlade imenovan vladinim savjetnikom (1979.). Umro u prometnoj nesrići.

DJ: Izdavačka djelatnost (Gradišćankih Hrvata), in Gradišćanski Hrvati, Zagreb 1973, 111-116; Die Umweltprobleme in ethischer Sicht, Integratio 1979, 144-153; Gradišće nam je dom – Das Burgenland ist uns Heimat, Hat Heimat Zukunft, 231-235; Zračni most za Stalingrad, KG, 1983, 94-103, u rukopisu „spominki iz Drugog svitskog boja“ ???

L: HN 1979/41, 3; 1999/41, 17

ENDERS, J. N.

DJ: u njem. pa hrv. Moravski Hrvati, 1842, Danica Ilirska, 1842/34, 180f.; Der Pilger

Engelhartstetten – Poturna, DA

Nimško-hrvatsko naselje, još 1869. imali većinu u selu, germanizirano.

L: Breu, 129; WSt, 26

ENISLIDIS, Ingeborg, rodj. Dobrović

(*Štikapron, A)

Vračiteljica, živi u Beču, priredila djela svoga oca Jakova −> Dobrovića pod tisak.

DJ: Volksmusik im Burgenland Spričanje. Das Toten-Abschiedslied der Kroaten im Burgenland, Wien1999., Böhlau; izdala: Duhovne jačke Gradišćanskih Hrvatov oko 1800., Wien (b. lj.).

L: 2007/28-29, 13

Eötvös Loránt sveučilišće u Budimpešti = Eötvös Loránt tudományegyetem = ELTE, Universitas Budapestinensis de Rolando Eötvös nominata

Osnovano 1635. od Pétera –> Pázmánya zbog trodijelne podiljenosti Ugarske u jezuitskom kolegu u Trnavi. Za vrime Marije Terezije se 1777. preseli u Peštu, 1921. se zove Pázmány Péter egyetem, a od 1950., po ugarskom fizičaru i ministru za prosvjetu Eötvös Loránt tudományegyetem. I brojni gr.H. su študirali na njem.

ep(os)

po gr. epos i pripovidačka jačka u verzuši, imaju povijesni ili legendarni dogadjaj, zato se kod gr.H. zovu i −> štorice. Najstarije forme su legende svecev, tako od sv. Jurja, sv. Lovrenca ili kojega drugoga sveca. Med gr.H. imamo narodne historijske jačke kot su: Aleksander, Jačka od Salaškoga polja, Jačka od Budima, Jačka od Francuskoga boja, Jačka od Belgrada, Jačka Željezanskoga polja, Jačka od zvirinje, Jačka od zeca, Kad je Turak pod Bečom ležal, Kanansko veselje, Lovnja junčka, Nadaždi, Vidovinka i dr. Jako su slične proznom djelu, složenija. Svrstani su po temami i fabulami. Od pjesnikov Miloradićev „Luka Vušilović“, „Sin zgubljen i najden“ ili „Betlehemsko pripetenje“, kot i File −> Sedenik o svojoj familiji.

L: Blažanović, 78-79

Erdödy, obitelj

ugarska plemićka obitelj s veliki posjedi u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj. Zato govorimo o ug. i hrv. liniji. Zdizanje familije počinje Tomom Bakačem (Bakács Tamás, (1435.-1521.) iz županije Szatmár, ostrogonskoga nadbiškupa. U Gradišće su došli već kad je kralj Vladislav II. Tomi Bakaču darovao 1496. −> Eberavu, Verešvar i Weppersdorf. Njegov nećak Petar se naziva već Erdődy od Monyorórkerék. Peter II. je bio hrvatski −> ban i zaminio gospodstvo s dobrom −> Zrinjski u Hrvatskoj, Kasnije je familija dugotrajnim procesom dostala najzad Eberavu (1613.). I jedna i druga familija je naseljavala Hrvate na svoja imanja. Hrvatska linija je imala svoje sjedišće u Novom Marofu.

L: HL 329-330, Homa, Burgenlands Burgen u. Schlösser, Wien 1961, 110

EREDICS, Friedrich, učitelj

(*Mučindrof, 13.05.1952. – †Gornja Pulja, 16.09.2020., A

DJ: Rudolf Klaudus – kroat. Künstler und Pädagoge, Eisenstadt 1972, Dipl. Arb. PA

eremit,

gr. eremos = osamljen, pustinjak. U 18. st. bilo brojnih eremitov i na teritoriju današnjega Gradišća I u blizini hrv. sel, tako: najpoznatiji u Pajngrtu, Uzlopu, Šuševu, Raušeru, Cimofu, Malištrofu, Sumaraji, ali poznat je u Maloj Svetica i Kertešu.

L: wiki

ERHARDT, Johann,

(*Rajnof, 03.03.1926. – †Pajngrt, 14.03.2019., A)

DJ: Dr. Lorenz Karall. Seine Zeit – sein Leben – sein Wirken. Die Wiedereinrichtung des Bglds –1945 – ein zeitgeschichtlicher Beitrag, Festschrift der ÖVP… Bgld. Volkszeitung Nr 11a, Eisenstadt 1995;

ERNST, August, povjesničar

(1924. – 2013., A)

Peljač Zemaljskoga Arhiva u Željeznu. Izgradjivao dobre veze prema sridnjoeuropski zemlja.

DJ: Gab es im Bgld. eine “ Kroat. Bewegung;“, in Festschrift für Karl Semmelweis, BF Sh VI, Eisenstadt, 1981, 44-62; 60 Jahre Kulturpolitik und Kulturbeziehungen zw. Bgld. und Kroatien mit besonderer Berücksichtigung von Varaždin, in Varaždinski zbornik, Varaždin 1983, 499-506; Geschichte des Burgenlandes, Wien 1987

L: Bgld. Hbl. 1993/4

esej,

iz fr. essai i znači literarni pokušaj, prozni literani tekst kraće forme na temu iz života, umjetnosti, znanosti, pisan u duhu autora ali na osnovi iskušenosti epohe. U sridnjoj Europi se počne širiti u XIX. st. med gr.H. skoro nepoznata književna vrsta.

L: HL, 331; Blaženić, 86

ESIH, Ivan, publicist, leksikograf

(*Ljubljana, 07. 08. 1898. – †Zagreb, 23. 01. 1966., HR)

Študirao u Pragu i Zagrebu (1919.-1923.) slavistiku, filozofiju i nimški jezik. Djelao kot gimnazijski profesor, bibliotekar, arhivist, znanstveni djelatnik JAZU. Bavio se je i tematiko gr.H.-ov.

DJ: Gradišćanski Hrvti, in Napredak kalendar, Zagreb 1933; i.h., Veliki i mali, in Narodna politika 1928/119, 2-4

L: HL I, 331

esperanto

Umjetni jezik po pseudonimu Doktoro Esperanto, razvijen od Ludwika Lejzer Zamenhofa 1887. Nakana je bila lako razumljiv, laki i neutralni jezik za sve. Hrvatski esperantski savez je po zbirki Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj/Poemaro de kroatoj en Hungario, Zagreb 1992., u njoj imamo zastupano: Matildu −> Bölč i Lajoša −> Škrapića. HES je izdao u Zagrebu 2007. Pjesništvo gradišćanskih Hrvata/Poemaro de Burglandaj Kroatoj u esperanto jeziku, uredio kot i prvu Đuro −> Vidmarović. U njoj su zastupani: Augustin −> Blazović, Ivan −> Blažević, Matilda −> Bölč, Jurica −> Čenar, Herbert −> Gassner, Fred −> Hergović, Ivan −> Horvat, Timea −>Horvat, Evald −> Höld, Anton −> Leopold, Doroteja −> Lipković-Zeichmann, Mate −> Meršić Miloradić, Andi −> Novosel, Franc −> Rotter, Ferdinand −> Sinković, Mate −> Šinković, Lajoš −> Škrapić, Ana −> Šoretić, Petar −> Tyran.

L: HN 2007/6, 17; HN 2008/44, (31.10); wiki

Essling,

predgradje Beča, 22. kotar. Po svemu imali još u 19. st. Hrvati većinu, germanizirano.

L: Breu; WSt, 26

Esterházy de Galántha, ugarska plemićka obitelj

Dvi grane ima Illésházy (ugasila se 1838.) i Esterházy, ka je primila nadimak „de Galántha“ po posjedu u županiji Požon, ko su zadobili u 15. st. Znameniti vojniki i biškupi u ugarskoj povijesti. Od 1612. ljeta dojde u njev posjed −> Landžer, od 1622. −> Željezanska gospošćina, 1628. −> Fortnava. Od toga vrimena imaju grofovski staliž, a od 1687. knezi. Svenek vjerni svojemu cesaru i kralju Habsburg, zato dostanu i druge velike posjede u Ugarskoj (Livka 1676., Kapuvár). Daju izgraditi velike hodočasne crikve u −> Svetici za jezerom (1669.), −> Kalvariju u Željeznu (1700.) −> Lovretu, obnovi kloštar u Kloštru? (1680.). 1695. su zaminili Dombovár za Kiseg. Zadnji knez Paul V. je umro 1989. u Švicarskoj. Imanje se je pretvorio u 3 zaklade. Uprava je u Željeznu.

L: Homma, J.K., Burgenlands Burgen und Schlösser, Wien 1961, 115-118

ESZTERGOMI, Stanislav/Szaniszló, svećenik

(*Filež, 1698.– †Jura, 30. 08. 1746., H)

Rodjen u Filežu, za svećenika posvećen u Beču 1724., prešao u Veszpremsku biškupiju, 1729, jurski kaplan, nadesetnik.

L: KJ 237

ETTL, Elfriede, slikarica, sestra

(*Frauenkirchen, 28.02.1914. – †Željezno, 20.11.2003., A)

Opatica, izobrazba na Akademiji likovne umjetnosti u Budimpešti (1940.-1945.), profesorica likovne umjetnosti u Theresianumu u Željeznu. Brojne izložbe. Ima puno slik i gh. ambijenta.

DJ: ciklus Kroaten im Burgenland

L: A. Schoretits, Elfriede Ettl/Spätlese, Innsbruck 1993

Europska unija (EU),

je osnovana kot Europska zajednica (EZ, 1957) sporazumom u Rimu izmedju SR Nimške, Italije, Belgije, Nizozemske, Luksenburga i Francuske. Postupno se broj državov, članic proširio na dvadesetpet (1973, Irska, Danska, Velika Britanija; 1981. Grčka; 1986. Španjolska i Portugal, 1995. Austrija, Finska i Švedska, 2004. Estonija, Litva, Letonija, Poljska, Češka, Slovačka, Ugarska, Slovenija, Malta i Cipar). Bugarska i Rumunjska 2007. Zadnja je Hrvatska 2013. Sjedišće EU je u Bruxellesu. Cilj je bio uspostaviti zajedničko tržišće sa slobodnim tokom dugovanj, djelatne snage, kapitala i uslugov, kot i peljanje zajeničke politike u poljodjelstvu, i prometu. Sporazumom u Maastrichu je odredjen institucionalni, politički i ekonomski sistem, ki stupi 1993. na snagu. Kada je Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju. Organi EU su: Europski parlamenat, Europski sud, Savjet ministrov i Komisija EU-a. GH se u svojoj povijesti po prvi put nalazu u istoj političkoj inštituciji. 2020. istupi Velika Britanije iz Eu-a =BREXIT.

L: HL, 334

evangelički,

ishadja iz evangeliuma i znači po Martinu −> Lutheru u reformatorskoj crikvi nauk po evangelijumu., izlaganje u vjeri se pozivaju jedino na bibliju kot zviranjak, sve drugo je samo tradicija. Pojam se je upotribljavao u suprotnosti katolički (rim.-kat.). Od 17. st skupno za luteranski i reformatorski (kalvinski) smjer. Upotribljava se i kot sinonim za protestantski.

L: wiki

Evangelistar/Lekcionar,

katolička liturgijska knjiga, ka sadrži sva čitanja za pojedine maše. Prvo čitanje je iz Staroga zavjeta (perikopa), drugo (more biti i prvo) iz Novoga teštamenta, većinom poslanica/pismo, zato i ime epistolar. Po tom slijedi pak evandjelje, zato se zove pak i evangeslitar. Najstariji hrvatski sačuvani rukopisnih su: Evangeliorum Spalatense (VIII/IX. st.), Assemanijev ili Vatikanski (X/XI. st. glagoljica), Evangeliarum Absarense (Osor, 1081.-1082.), Reimski (1395.). Najstariji hrvatski tiskani je Lekcionar Bernardina Splićanina (1495., Venecija).

Med gr.H. Postila (1568. prot.), Horvaczko Evangyelye (1732.), −> Valentić L., Epiztole, …(1741.); Evangyelye… 1792.; Evangyelye …, 1806.; Evangyelye …, 1841.; –> Glavanić G., Evangjelja …, (Beč 1860.); −> Berlaković I., Evangyelya …, (Železno 1880.); −> Karall M., Sveta evangyelja …, (Györ 1912.); –> Meršić M. st., Sveta štenja …, (Beč-Željezno 1934.); −> Horvat I., Sveto pismo …,(Beč 1952.); Meršić, M. ml., Rimski misal…, (Wien 1962.); Meršić M., Sveta štenja …, (Wien 1964.) 2014. potpuni prijevod Staroga i Novoga Teštamenta od Štefana −> Geošića.

L: Fućak J., Šest stoljeća hrvatskoga lekcionara, Zagreb1975, 272-275

EU –> Europska Unija

Ezop = Aesopus

Fiktivan starovrimenski pisac povidajkov, poučnih šalnih dogadjajev. Pretpostavlja se da je živio u 6. st. pred Kr. Na gh. preveden od Miloradića: Ezopova štorica, Nakovića i Borenića. Fabule proširene po cijelom svitu: gavran i lisica, mrav i cvrčak, oroslan i miš, lisica i gola/roda, baran i vuk, …

ex libris,

oznaka vlasničtva, listići nalipljeni na nutarnju stranu prednjih koricov knjige. Na listiću se najde rič ex libris (lat. iz knjiga) i ime vlasnika knjige ili knjižnice, nakinčen grbom, slikom, kiticom. Proširili su se iz Nimške (XV. st.). Med gr.H. rijetki.

L: HL I, 335