Archiv der Kategorie: jezik naš

Stipan Konzul i njegovo djelo: nova knjiga

Hrvatske novine: download/preuzimanje

HN_1-2_2024_8_Konzul_ljeto rodjenja

HN_3_2024_26_Konzul_nova knjiga

NB, Sve bliže istinosti…

HN_04_2024_8-9_Konzul_NB

HN_5_2024_8_NB_Konzul

Hrvati u Dolnjoj Austriji (DA)

Hrvati u Dolnjoj Austriji

nestali su
zginuli na nulu

nema ih više, kad hladan vjetar puše
Marchfeld išće, sada zaman te hrvatske duše

dokumentirala je to sada znanstvenica Agnjica Kim
raspustio se hrvatski dim

IR

Agnes Kim: Diplomarbeit über die Erforschung ausgestorbener kroatischer Dialekte im Marchfeld

Wie Kroatisch aus dem Marchfeld verschwand

https://noe.orf.at/stories/3243200/

PS: VDB

Was ist da schon wieder passiert?…

Michael Hirschler – Latinski živi

latinski romantikus

roman ti kus
romantikuš
Mihaelus Hirslerus
je hrvatski latinikus
Mjenovac
pisac
latinske knjige piše
da latinski opet lipo zamiriše
po cijelom globusu, svitu
da služi tom apetitu
neka zagori i ta jezično-književni plamen
farnik i ja, mi velimo amen
IR

Kulturni tajedan, Mischael Hirschler

Pisati moderne romane u starom jeziku. To je nastao hobi Michaela Hirschlera. Arheolog i historičar naime piše po latinsku. Iako se veli, da je latinski mrtav jezik, kupuju ljudi širom svita njegove knjige.

KT, 19.2.2024., on demand/na zahtjev/ako tribaš

ORF B, HR: radioemisija KT, 19. februara 2024.

Kako digitalizaciju koristiti za manjinske jezike

Hrvatske novine 45/2023, 3:

download/preuzimanje

digitalizacija_manji jeziki

Petar Tyran – 40 ljet/godina urednik HN

download/preuzimanje: 

Posebni broj Hrvatskih novina (24. 10. 2023.), hotel Galantha, Rooftop Bar

Petar Tyran_40 godina urednik

Obavezan istinitosti – PT za oproštaj (HN 23/2023, 10-11)

Petar Tyran_NB

ORF B: Hrvatska redakcija

Petar Tyran ide u mirovinu (presica u hotelu Galantha, Željezno, 24. 10. 2023.)

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3229643/

Petar Tyran bilancira 40 ljet uredničtva (DDH, 29. 10. 2023.)

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3230264/

Oproštajni prijam u Klimpuhu, gostiona Gregorić (DDH, 5. 10. 2023.)

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3231092/

Petar Tyran je 60: NB (HN_46_2015)

PT je danas prepoznatljiva marka HN

 

NB je 85

Nikola Benčič, akademik, profesor, znanstvenik je 85.

A ZIGH je 30.

ORF B: Hrvatska redakcija

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3225115/

Hrvatske novine: download/preuzimanje

30 ljet ZIGH_HN 39_2023

NB je 85_HN_39_2023

 

NB – Naše knjige, knjižnice, biblioteke…

Nikola Benčić: Naše knjige, knjižnice, -teke…

Izvor: HN 35/2023, 22-23 (pišu nam)

Tema štiteljskoga pisma je:

Centralna biblioteka za Gradišćanske Hrvate

CBGH

download: preuzimanje:

HN_35_2023_22-23

Lidija Novak: Književna utopija – pledoaje za arhiv

Izvor: HN 36/2023, 20 (pišu nam)

Tema štiteljskoga pisma je:

Centralni arhiv za Gradišćanske Hrvate

CAGH

download: preuzimanje:

HN 36_2023_20

Temu hrvatskoga književnoga arhiva je predstavio Novi glas 2021. godine:

Novi glas 2/2021, Lydija Novak, Književna utopija – Pledoaje za arhiv

https://noviglas.online/2021/09/27/pledoaje-za-arhiv/

Uvadljive knjižnice: HN 5_2025

HN_5_2025_Uvadljive biblioteke_NB

Naša bibliografija: HN 7_2025

HN_7_2025_12_Bibliografija_NB

Gašpar Glavanić – 150 ljet smrti

Predavanje u ZIGH-u, 17. svibnja 2023.

Pozivnica_ZIGH_Glavanić_17052023

HN 21_2023_10-11

Predavanje u Vorištanu, 28. oktobra 2022.

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3180038/

Nikola Benčić:

https://hrcak.srce.hr/clanak/255835

Hrvatski biografski leksikon:

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6907

 

Hrvatski Židan – Govor – Perječihanje

Jednostavni zapis

B: /0.00/ Ilonka, ča ste htili djelat u zimi? Vako skupa dojt, perje čihat…

A: Oto je bilo jako dobro, perječihanje, kad sam još bila mlada, onda Moriška Jezerova Gribarova, ota je… smo tili šmerke tote poslušat ča se stare žene pominadu, ono va Novom seli kod Gribarovih htili perje čihat, onda, onoga ča je pokojni, Bog mu daj pokoj, Kope staramat, teta Reza su htili povidat njev mladi žitak s mužem, a nako su tili to vicašem govorit, da smo se mi onako htit šmerke to poslušat ter smijat, pak skoro pod stolom, /0.40/ ter to smo htile jako rado … išle perje čihat, aš na zadnje kad se je tilo, kad… kad smo zagotovit htile, onda su htili doprimit ali… ali suhe hruške, ali… ali jabuke, škalice suhe, ter to su htili nam skuhat, ter to smo htili jist pak onda je htil bit udomaš zadnji dan, onda je htilo bit tote svega šütemenja svega, onda smo htili pak tej, dobri tej, onda smo htili zato se ur ono tote ur smijat da ča ćemo dostat denas, /1.10/ ter oto smo rado išli, aš… onda i va Pešti kad san bila još dite, kade dite – divičica, onda kod Kerčevih, tote uz Cimitor, tote su bili teta Kate Kerčeva, tote se je htilo čihat, ota su htili nam onolike štorice napovidat, ter san rado išla va bandu, a onda kad sam ur bila… ferdjet ženska, onda smo onde jednoč je bil televizor vani, to znam, kod Luc… kod Olasa, kod Luckinih. Ter onda su, a i gori su nas zeli ter smo onda ono kade je dičak mühej imal, Morci, tote smo onda perje čihali. /1.48/ A na perje čihat, kade su znali dičaki da se perje čihe… čiše, onda su htili se pominat skupa dvama-trimi, ter su htili vrata odbušit, a perje je tilo po onom bižat od stola, znaš kako je htilo letit, to se kad cug dostane, ne, vakov smišicov je bilo. A te su htile žene zdivat čije je bilo perje, a ti su se kalafati htili smijat onda, ne, da ča…

B: /2.13/ A so, već dan je bil, ali nek jedan dan, ali… jedan tajedan?

A: Ne, ne jedan, ne jedan dan, nek to smo onda par dan išli, par dan, oto (…) koliko su imali gusak, ne, koliko se… je ka imala nek četire-pet guskov, neka je imala strašan šor guskov, žena, ne, ter onda te su po puti išle, no nij bil vako moderni svit da se ništ ne smi, vo ne i to ne, i svinja ako je va stani i to je falinga, i to je falinga, ako kukuriče peteh – sve je falinga, sad ur čujem već mjesti kade je još ča, onda je… onda je toga svega bilo, ter, ter onda… onda je to… dosljek je to perje duralo, donjek smo djelali, je kad osam dan, je kad dva tajedne. /2.53/ Dvi-tri ure se je to htilo… Ali rado smo išli svi, tote smo onoliko smišicov, svega htile čuti, ter… ter sve. Rado… Jako rado sam išla.

B: A na čega su tili hasnovat perje?

A: Hat vankuše načinjit… kad se divičica… Ali su htili reć sta… ḁkori stare žene, da ta… auštafirat se mora, ne nek plahte, pak… pak ručnike, pak oto kupit, nek… nek… nek vankuše, dvi dunje se jednoj divičici mora auštafirat, dvi dunje, pa četire vankuše cuj. /3.29/ No majka su mi dali veljek jednu dunju, aš i mi smo onda imali guske abaj, dole kad smo još stali va Pešti, guske su, ali veljek su mi dale jednu dunju, jednu dunju veljek, pak dvi vankuše cuj, a drugu da, da kad se zopet načinji to, ne. To se je moralo zisčihat pak oto se, no ter oto je bilo tako kot… kot… da to sto procentov mora bit, aš prez toga se ne more odat. To je bilo onda takova moda, ali ča ću reć, ne. /3:58/

Po našu 2.dio, Ozvučena čitanka. Dodatak, HKDC, 2022.

Po našu 2_dodatak_naslovna

Otava – Govor – Djelo doma i školovanje

Jednostavni zapis

A: /0.00/ Stanujem u Otavi, ja sam iz Otave.

B: Da ovde su zvon svetili, ne.

A: Je, je. A poslidnji zvon, ča smo dostali ovde, to je … moj otac je imao tako elkave/LKW tr su prošli zis njim va Sankt Florijan po zvone. I ovde ča vozu s konji, ja ne znam, ča je to. Ali je ovde biškup došao, pogledajte, kad su vi mladi. A ja znam, ja sam još biškupa pozdravila, Laszlo, ne, prlje ur. /0.26/ Ovo je moj razred, … ne, ovde ja već nisam bila, kad ja sam po petom razredu išla va hauptšule. Prlje nijedan nije išao va haupšuj, samo ja, samo ja. Ta učitelj, ta već nije trauf, to je bio Martinković iz Pandrofa je bio. A on je svenek mojim roditeljem rekao „Dajte ju školu, dajte ju školu, dajte ju školu“. „Jo, mi ju pravamo za djelo, za djelo. Ja sam bila va glavnoj školi pak još dva junaki, ta… /0,52/

B: Ča su roditelji djelali, pak kako je bilo?

A: Roditelji su bili seljaki i naš otac je tržio još zis prašćići tako, tr …. Jo, djelat je morala mama, i ja sam ur morala djelat, pomoć. Ja sam ur morala pojt krave past i sve, sve, mi smo morali zaran djelat, kad ta … no ja sam morala … druge su se išle šetat, a ja sam morala pojt krave past i va nedilje tr sam se plakala. /1.22/ A kod sam… jo, ali tako mi ništ ni falilo, ali to sam hojt morala svenek, ne. A pak sam, ča bi rekla, no jo moja sestra je bila čuda mladja, kad je bila ona osam, bila ja petnajst ur, onda sam ur morala čuda djelat, a onda sam pak ur šli … šla va glavnu školu, a ja sam morala svenek djelat, ja sam si to morala se ukrast, ča sam se učila, jo, vrime za učnju. A pak, kad sam, pak sam išla Željezno va tu ekonomsku školu, no tr tote, tote sam morala, kad sam, naš otac se nije znao, onda su stopr traktori došli, ne, on se nije znao tako s motori, nije znao traktor se vozit. /2.04/ Pa su mi napisali, na ki lapat neka dojdem s traktorom. Jezuš no, a pa, zadaću si knoći načinjit, ne. Kad smo, kad smo krumplje znimali ili bregundu sam morala knoći pomagat slagat to sve, slagat to sve, a pak sam se morala stopr učit, a oni, njim to nije… njim to nije bilo ništ, oni gor nisu htili, da se ja učim. Ona je prva pomoć, su rekli. Ta bi nam morala pomagat, ne, tr, tr, tr nisu … njim to bilo tako pravo. Znate, kako je to bilo? /2.40/ Sad gredu s dicom se najavit školu tr tako, a ja, ja sam, ja, meni nisu da… ja sam tako rado htila nastat učiteljica, ne. No kaj, ti si prva pomoć, ti nam moraš pomoć i tako. Pak je bila mama jedan čas betežna, no tr sam morala, prlje neg se … sam se školu vozila, sam morala ur svinje krmit, i … mö …kako dojit nisam morala, ali skidat svinjam, tr, tr svinje krmit, tr s mlikom pojt, to sve sam morala.  /3.10/ A pak je, pak sam rekla, ja kanim pojt školu, a kad ne smim učiteljica nastat, grem Željezno va ti handelsšule, ne. No ja sam tamo išla sama, sam se najavila i se, pak sam … sam dostala, da smim dojt, ne. Aufnahmsprüfung smo imali, tr njim gor nije bilo pravo. (…) pa sam došla Željezno školu, a tote je bilo i Hrvaticov. Tote su bile i Cindrovke i Trajštovke i onde sam imala dvi Pajngrčanke, zis timi sam sad još, kad je strefim, dobra. Ali te znadu dobro. Jo ovde se nisu ljudi, svenek manje, svenek manje, pominali. Školi, kad ste rekli školi, smo se po nimšku, ajzo da, učili ovde ur. A to po hrvatsku hojt ča mrvu. /3.58/

Po našu 2.dio, Ozvučena čitanka. Dodatak, HKDC, 2022.

Po našu 2_dodatak_naslovna