korigirana verzija (juni 2023.)
A, a
ABC – knjižica,
je početna knjiga za školare/ice prvoga razreda za osvajanje pisma i čitanja. Naziv joj je po prvi slova abecede. Za zapadnougarske Hrvate je Jožef –> Ficko, izdao 1837. Magyar és horvát ABC könyvecske a’ magyar nyelvet tanuló horvát kisdedek számára = Vugerska i horvatzka ABC knyizicza za horvatzku mladu ditcu, ka zseli vugerszki navuchiti sze, szlozsena i vun dana. Budán 1837. Ona ima i dodatak maloga ugarsko-hrvatskoga rječnika. Original knjige je izašao 1778. od Miklósa Révaia pod naslovom ABC könyvecske i imao veliki broj izdanj. Hrvatske (hrvatsko-nimške) početnice su se zvale –> šlabikar ili jednostavno –> becka.
L: Tobler 1980, 51
ÁCS, Anna, etnološkinja i muzeologinja
(*1953, Noszlop, H)
Sridnje škole je pohadjala u Pápi, sveučilišće u Debrecinu, etnologiju. Zaposlenje u Hanság muzeju u Ugarskom Starom Gradu, pak Vesprimu, Balatonfüredu,… Brojne študije, doprinose etnologiji Zapadne Madjarske.
DJ: Horvát halotti leplek Magyarországon, Élet és tudomány, 1979/44, 1394. – 1395.; Hrvatska mrtvačka vela u okolici Mosonmagyaróvára, Etnografija južnih Slavena u Mađarskoj 1982, Budimpešta 1982, 161–169.
L: wiki
ACSÁDY, Ignac, novinar, povjesničar
(*Nagykároly, 09. 09. 1845. – †Budimpešta, 17. 12. 1906., H)
Visoke škole je završio u Debrecinu i Pešti. Po završetku sveučilišća novinar kod Századunk i Pesti napló. Uz novinarstvo je napisao nekoliko povijesnih i kritičnih djel. Opisao i zapadnoug. Hrvate.
DJ: Magyarország népessége a Pragmatica sanctio korában, Budapest 1896.
L: SzJ, I. 54
ADAMČEK, Josip, povjesničar
(*Vuka kraj Osijeka, 13. 03. 1933. – †Zagreb, 25. 12. 1995., HR)
Bio je profesor sveučilišća u Zagrebu. Istraživao gospodarstvenu povijest i hrv. seljačku bunu 1573. Autor većega broja mjerodavnih povijesnih knjig.
DJ: Iseljavanje Hrvata u austrijsko-ugarski granični prostor u 16. st., PKGH, 13–30.
L: HL I, 2.; wiki.
ADOLPHUS a S. Georgio –> Groll
advenat, advent,
lat. adventus, hrv. prišašće. Prvi tajedni pred Božićem, ki pripravljaju na božićne dane. Počinje u nedilju po 30. novembru, liturgična priprema na četira prišašća Gospodinova: utjelovljenje, u milosti, u smrti i došašće. Najvažnija je treta nedilja, ka se zove Gaudete, kada se minja liturgična violetska (pokajnička) farba u ružičastu. Nekada se je i postom pripremalo na došašće Gospodinovo, danas je samo 24. decembar ostao kot posni dan.
L: MMtL, 21
adventisti,
pripadniki kršćanske sekte, ki od 1843/1844. očekuju „drugi Kristušev dolazak na Zemlju“. Drugačije se zovu i „subotari“, ar slavu subotom dan Gospodnji. Apstinenti alkohola i nikotina.
L: HL I, 3
agresija,
lat. aggredi, oružani napad jedne države na drugu zbog oduzimanja teritorija ili potčinjavanja, nasilje, napadanje.
L: HL I, 5
akademija,
institucija za podučavanje. Naziv po Platonovoj akademiji u parku u Ateni. Obnovljenje u Europi od 16. st. kot izobrazbene škole jezuitov u sridnjoj Europi i društva za književnost i umjetnost u mediteranskom prostoru. Kašnje naziv i za visoke znanstvene institucije kot npr. HAZU = Hrvatska ademija znanosti i umjetnosti, ÖAW = Österrechische Akademie der Wissenschaften, MTA = Magyar Tudományos Akadémia. Ivan –> Jagšić je predlagao, da si i gr.H. stvoru akademiju kot visoku znanstvenu instituciju za istraživanje manjinske kulture, povijesti, jezika i života. A to se je 1994. ljeta ostavarilo –> ZIGH.
L: HL I, 6; MMtL I, 54
akrostih,
iz gr. akrostihis, akros. Pojava u pjesmi/jački u koj početne slove svih stihov (redov) čitana od odzgor doli, daju kakovu izreku, većinom neko ime, npr. Naković: Na kolena upadjamo…, CJ 220; Na lica upadjemo…, CJ 131; Nasledujmo braća…, CJ 194; Naš otac nebeski…, CJ 154; Naš branitelj, sv. Jožef…, CJ 192; Nimam ovde…, CJ 142; Neba, zemlje kraljica…, CJ 168; Nebo, ino zemlja…, CJ 151,…
L: MMtL, I, 56; RHKž, 23
akvakultura,
uzgajanje vodenih organizmov, kot su to školjke, ribe, raki i sl. u ograničenom, kontroliranom vodenom prostoru.
L: HL I, 8
ALAGOVIĆ, Aleksander, biškup
(*Manželice/Maniga, 30. 12. 1760. – †Zagreb, 18. 03. 1837., SK, HR)
Njegova obitelj je rodom iz Slavonije i se za vrime turskih napadov preselila u Gornju Ugarsku, danas Slovačku, vjerojatno iz Alagove Kule. Gimn. je pohadjao u Njitri i Tirnavi. Za svećenika je posvećen u Požonu, kade je bio i prefekt u sjemenišću, farnik, kanonik u Ostrogonu i zagrebački biškup. Napisao nekoliko djela u latinskom jeziku i Čtenja i evangeliumi (1831.). Bio veliki dobrotvor sirotišća u Požegi i suosnivač Musikvereina u Beču.
L: SzJ. I, 99; HL I, 7
aldomaš –> likovo
alegorija,
iz gr. allégoréó i znači drugo, drugačije govorim, slikovito označujem. U književnosti je to način prenošenoga izražavanja u odredjenom kipu ili u cijelosti, npr. „pravdu” u sliki divojke zavezanimi očima, konj Pegaz s kreljuti za poeziju,…
L: RHKž, 24
Aleksander, jačka, Kurelac, br. 443, Mali Borištof
Epska narodna jačka od 90 kitic, gh. narodna poezija, po nimškom prijedlogu.
Glavni junak Aleksander i njegova hižna družica Julijana kot pretkipi bogabojeće obitelji, shodišća. Julijana spasi iz turskoga ropstva svoga muža Po Štefanu –> Kočišu melodija ove jačke imala je veliki uticaj na naše sakralne melodije. Slobodan Prosperov –> Novak je priredio tekst 1992. za pozornicu pod naslovom –> Julijana kreposna.
DJ: Kurelac, Fran, Jačke ili narodne pjesme…, Zagreb 1871, 138–147
L: Kocsis Stefan, Das sakrale Liedgut der bgld. Kroaten in ihren ältesten Gebetbüchern, 237–238, in „… und sie singen noch immer … još si svenek jaču“, Željezno 1998, hkdc; Zeichmann-Kocsis Helene, Studie zur Überlieferung und Form des erzählenden Liedgutes bei den Kroaten im Burgenland, Wien 1990, 91–117, Dipl. Arbeit. Hochschule für Musik und darstellende Kunst; „Juliana kreposna“ na 38. Festivalu u Splitu, HN 1992/33-34, 6; KG 1993, 41–53
alfabetizacija,
opismenjivanje, od gr. slove alfa i beta (znači abe/ceda/, tj. naučenje abecede, abecediranje, pisanja i čitanja. U sridnjem vijeku nije bilo prošireno znanje pisanja i čitanja. U Europi se je od kraja 14. st. počela u varoši širiti pismenost. Bolje se širi pismenost od 16. st., tako i med gr.H. Većina prostoga sloja naroda ali nije znala pisati i štati, oni su bili analfabeti = nepismeni. Situacija u široki sloji naroda se je počela poboljšati od školske reforme Marije Terezije po 1777. Brojidba naroda iz 1870. lj. za cijelu Ugarsku još uvijek pokazuje 58 % analfabetizma.
L: MMtL, I, 60–61
aliteracija,
lat. alliteratio, ad littera i znači k slovi, po slovi. Ponavljanje istih glasov/slov na početku nekoliko riči u stihu. Danas suglasničko podudaranje riči u istom ili u različni stihi. Miloradić: Crtaj, crtaj, starče Milovane! / Vrači rodu i narodu rane,…
L: RHKž, 25
alkemija,
nastojanje pronajti pretvaranje jedne kovine u drugu, najvećkrat neplemenite (olovo, bakar, …) u plemenitu (zlato, srebro,…) pomoću tzv. kamena mudracev.
L: HL I, 10
alkoholizam,
odvisnost od alkohola
Allersdorf –> Ključarevci
Allersgraben –> Širokani
Almanach moravských Charvatů (1584 – 1934) y dob dávných a přítomných.
Národní jednota pro jihozápadní Moravu: Na pametovanje 350 ljetoga jubilea doseljenja Hrvata u Južnu Moravsku, Brno (1934), 16 stranic.
Sadržaj: Oslava 350. výročí příchodu Charvátu na jižní Moravu, v neděle 16. září 1934 ve Frélichově, Dobrém Poli a Novèm Přerově, program.
almuštvo,
davanje milostinje siromahom. Nekada u prvom redu u pobožne svrhe.
L: HL I, 11
ALPE – JADRAN,
djelatna zajednica regijov i državov iz alpsko-jadranskoga područja, osnovana u Veneciji 20. 11. 1978., člani su iz Austrije: Koruška, Gornja Austrija, Salzburg/Solnograd, Štajerska, ostale zemlje: Hrvatska, Slovenija, iz Italije: Veneto, Furlanija-Julijska krajina, Lombardija, Trident, Bavarska, dvi ugarske županije: Baranja, Somogy. Proširenje 1994. na 18 regijov i državov. Cilji: Europski integracioni proces, društveni i kulturni kontakti.
L: HL I, 11
Alsergrund,
u Lazarettgasse, Mariannengasse u Beču su bili preseljeni Hrvati krajem 17. st. iz tzv. –> Krowotendörfla iz –> Spittelberga.
Breu 128; Stadtchronik Wien, Wien 1986, 2. Aufl. 21, 24
Alsóberkifalu –> Berek
Alsócsatár –> Čatar
Alt-Hodis –> Stari Hodas
ALTENBURGER, Josef, učitelj
DJ: Die Wandlung des Siedlungbildes im Bezirk Eisenstadt: Siegendorf 1949, DA.
ALU = Akademija likovne umjetnosti u Zagrebu. Rudolf –> Klaudus je bio 1926. študent akademije kod Vladimira Becića.
amaterizam,
izvanprofesionalno bavljenje nekom profesionalnom djelatnošću.
L: HL I, 12
AMBRUS/AmbruŠ, Kalist(us)/Callistus, franjevac
(*Bizonja, ?, 1783. – †Željezno, 19. 01. 1845., H, A)
Stupio je 1804. u franjevački red, posvećen za duhovnika 1806., od 1811. je 22 ljeta dugo taborski (vojnički) dušobrižnik. U toj službi je podučavao vojačkim djakom vjeronauku i povijest u Mödlingu i Milanu. Crikvi rodnoga sela je ostavio bogatu fundaciju.
DJ: Der heilige Kreuzweg, Pressburg 1835., 1837; Szvéti Kri’sni Put,… Soproni 1844.
L: SzJ, I, 152; SF 96; ZZgr.H, 37-38
Amerika, u Ameriku,
pojam za masovno iseljavanje preko morja, bez razlike, da li je to u sjeverni ili južni dio. Iseljavanje je počelo polako u drugoj polovici 19. st. i poraslo med dvimi svitski boji, da bi poslije 1956. henjalo. Vrimenom su nastala neka središća, tako USA: Buffalo, Chicago, Northampton, Passaic, Saint Louis, South Bend,… Kanada: Edmonton, Hamilton, Toronto,… ali i u druge pokrajine Amerike. U Gijeci postoji ulica ‚Chicago’ a na Mjenovu‚ ‚South Bend’ na spominak velikoga broja iseljenikov. Za Petrovo Selo se veli, da ima već iseljenih Petrovišćanov vani nek doma. Miloradić im je poklonio pjesmu „Amerika – vabac” 1921. ljeta. Od PSB sve do najnovijega vrimena velike pinezne i materijalne potpore za domaće.
amnestija,
odluka, kojom se daje oslobodjenje od gonjenja, kaštige, briše osuda ili smanji. Odobri se u obliku zakona.
L: HL I, 14
amulet,
zaštita/obrana od uroka i začaranja, obišen oko vrata, okolo košćice na ruki, pod pazuhom, na prstu ruke, trbuhu itd. ili u prateži, stelji, koj se uz obrambu pripisuje i snaga liječenja. Većinom su to dugovanja iz iskopin, raslin, živinskoga porijekla, teksti ili kipici, sveta dugovanja vjere.
L: MMtL, I, 100–104
anekdota,
od gr. anékdotos u značenju neizdano, tj. nepubliciran spis, šalno povidano o znameniti ili interesantni ljudi, većkrat sa završnom poantom.
L: MMtL, I, 109–110
Andics, Hellmut, austrijski novinar
(*Beč, 25. 08. 1922. – †Beč, 18. 08. 1995., A)
Izučio se je za tehničara za načinjanje orudja. Po DSB je ali prešao na novinarstvo i bio zaposlen kod različnih austrijskih novin. 1967. se je naselio u Gradišću i zaposlio kod ORF-a. Načinjio je mnogobrojne dokumentarce i napisao veći broj knjig o austrijskoj suvrimeno-povijesnoj tematiki. Od 1982. – 1986. je bio intendant ORF-študija Gradišće i u toj funkciji regionalizirao TV-program ORF-a. U njegovom vrimenu su se proširile radioemisije na hrvatskom jeziku, npr. upeljala se je školska emisija Nema problema. Njegovom inicijativom se je ostvario film –> Pir na selu (1993.).
L: HN 1998/35, 18
Andjel Gospodinov – Angelus,
molitva ka se moli jutro, na podne i na večer na andjelski pozdrav Mariji. Sastoji se od 3 verzušev: 1) Andjel Gospodinov je nazvistil Mariji… 2) Evo ja sam službenica Gospodinova… 3) Riječ je tijelom postala…, s pozdravom Zdrava Marija i prošnja.
Andlersdorf – Rozvrtnjak/Stjevo
Malo selo u DA, južno Maračko polje, lj. 1568. ima od 22 familijov 12 hrv., asimilirano. Još 1867. ljeta se je nabrojilo 152 Hrvatov uz 36 Nimac.
L: Breu, 131
ANDORFER Anton, pravnik
(* ? 22. 11 .1908. – †Beč, 15. 04. 1995., A)
Gimn. je pohadjao u Splitu. Študirao u Beču pravo, diplomat u Rumunjskoj, tumač Saveznoga kancelarstva. U HAK-u po utemeljenju (1948.) držao tečaje za hrv. knj. jezik. Borac za prava gradišćanskohrvatske manjine u Austriji kot savjetnik –> „Komiteta za prava Gradišćanskih Hrvatov“.
1995. mu je dodiljena „Kulturna nagrada Gradišćanskih Hrvatov“.
DJ: Sistem prava autonomije narodnosnih manjin u Europi, HN 1947/15, 3
L: HN 1993/47, 12
ANDRAŠAVIĆ, Bogumil, ekonom
DJ: Die Burgenländer Kroaten, in Jahrbuch des Osteuropa Institutes zu Breslau, Breslau 1941/II, 25–51.
ANDRIĆ, Nikola, književnik
(*Vukovar, 05. 12. 1867. – †Zagreb, 07 .04. 1942., HR)
Študirao slavistiku i romanistiku u Beču (1867.), dramaturg i intendant. Glavno djelo mu je „Branič jezika hrvatskoga“ (1911.).
DJ: Iz starije književnosti ug. Hrvata, Vienac 1899/3, 9
L: HL I, 17
ANDRIĆ, Josip, književnik i skladatelj
(*Bukin, Bačka, 14. 03. 1894. – †Zagreb, 07. 12. 1967., HR)
Študirao pravo, trgovačke nauke, filozofiju i slavistiku u Zagrebu, Pragu i Innsbrucku. U Hrvatskoj kulturi je zaslužan kot pisac biografijov, putopisov, novelov i romanov. Posebno je izučavao i narodnu mužiku i preveo cijeli red djel iz českoga, slovačkoga, nimškoga i francuskoga. Osebito dobre veze je imao s Hrvati u Slovačkoj od 1929. ljeta. Hrvatskomu Grobu priskrbio je trogirski mramor za kipara Ladislava Majerskoga, ki izdjela veliki reljef bl. Nikole Tavelića (1965.). Andrić uglazbi mnogo slovačkih tekstov i izgradi dobru vezu k slovačkim skladateljem. I neka književna djela su mu vezana uz slovačku tematiku, med njimi i glasoviti roman „Velika ljubav“, koga je Ferdo
–> Takač preveo i na slovački. Na žalost mu je slovačko-hrvatski rječnik ostao u rukopisu. Iz zahvalnosti su mu slovački Hrvati u Hrvatskom Grobu postavili poprsje/kip.
DJ: Velika ljubav, Zagreb 1942, roman, na slov. Velka láska, Bratislava 1992; Gradišćanski ples, 1947, Ples slovačkih Hrvata 1947, Ples moravskih Hrvata 1947, Popijevke slovačkih Hrvata, Zagreb 1949, rp; Gradišćanska idila, Gradišćanska elegija i ples, Gradišćanska koračnica 1963, Karinino kolo.
L: HL 17; HN 1994/40,12; Gradišće u hrvatskoj glazbi, KG 1963, 37–41, Gradišće u tamburaškoj glazbi, HN 1964/26, 2
ANDRITSCH, Johann, sveuč. prof.
(*Budafok, 23. 04. 1922. – †Judenburg, 28. 10. 1994., A)
Sveučilišni prof. u Gracu. Mnogobrojne študije o povijesti Štajerske. U monografiji Studenten… mnogobroni grad. Hrvati.
DJ: Studenten und Lehrer aus Ungarn und Siebenbürgen an der Universität Graz 1586–1872, Graz 1956
L: wiki
ANDROVIĆ, Karol
Piše o znamenitosti crikve sv. Kozmu i Damjanu u Dúbravki, danas dio Bratislave, bila hodočasno mjesto za Hrvate zonkraj Dunaja od 17. do 20. st., na dan 27. sept.
DJ: Kostol Zmrtvychvstania a sv. Kozmu a Damiana v Dubravke, in Katoličke noviny 1994. (05.06.)
aneksija,
nasilno priključenje teritorija jedne države drugoj, vojnimi ili kakovimi drugimi sredstvi pritiska.
L: HL I, 18
antanta,
fr. entente, znači sporazum. Pred PSB Velika Antanta = Entente cordiale, savez izmedju Velike Britanije i Francuske o kolonijalnom pitanju (1904.), njim je pristupila 1907. Rusija (Triple entente), ujedinjene sile protiv Nimške i Austro-Ugarske, kim su pristupile i USA/SAD. Med boji Mala Antanta, savez Čehoslovačke, Jugoslavije i Rumunjske.
Antau –> Otava
Anker, Georg, Jure, prof.
(*1945. Kramsach, A)
Tirolac, lektorat za južnoslavenske jezike na sveučilišću u Innsbrucku.
DJ: Pannonien – Spuren einer Exkursion mit Studenten der Universität Innsbruck zu den Gradišćanski Hrvati
L: HN 2016/10, 16
antemurale christianitatis (predzidje kršćanstva),
se je upotribljavalo u povijesti i za Hrvatsku (1513. rimska kurija) i za neke druge države (Ugarsku, Poljsku) zbog obrane Europe od Turkov.
L: HL I, 20
antena 4,
privatni radio, nositelj „Verein mehrsprachiges offenes Radio – Mora&Partner GmbH“, pokretač, Joško –> Joško Vlašić, poslovodja Manfred –> Čenar. Prestali emitiranjem 21. 11. 2001.
L: HN 2003/33-34, 21
antifašizam,
pokret, otpor protiv –> fašizma
antisemitizam,
antijudaizam je diskriminacija i oduravanje Židovov iz vjerskih ili političkih uzrokov, početo od Rimljanov do danas. Najstrašnije ostvarenje u nacionalsocijalizmu, poznato pod imenom Schoah, Holocaust. Danas se skriva i pod nazivom anti-izraelizam i anti-cionizam.
L: wiki
antologija,
je knjiga odibranih knj. tekstov ili dijelov odredjenoga kruga po estetskimi kriteriji. Gr.H. su dostali skromne antologije po DSB: Gradišćanski hrvatski gaj, Željezno 1967, ur. Anton –> Leopold; Ptići i slavuji – Hawks and Nightingales, Beč 1983, ur. Petar –> Tyran; Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća, ur. Milorad –>Stojević, Rijeka 1987. i Pula 2007; Österreichische Lyrik und kein Wort Deutsch, Innsbruck 1990, Innsbruck–Wien i 2008, ur. Gerald –> Nitsche; Antologija hrvatske književnosti, Budapest 1998, ur. Matilda –> Bölcs; Gradišćanskohrvatska književnost, Vinkovci 1998, ur. Irvin –> Lukežić, Zlata riba, Željezno-Zadar 2021., ur. Robert –> Bacalja, Nikola –> Benčić; u kolo, antologija južnoslovenskih pjesnika u Mađarskoj, Budapest 1972.
L: HL I, 21
Antun Dalmatin, protestantski pisac,
(*Početak 16. st. – †Ljubljana, maj 1579., HR, SLO)
Porijeklom je vjerojatno iz Dalmacije. Skupa sa Stipanom –> Konzulom je prevadjao, redigirao i izdavao protestantske knjige u Urachu u Nimškoj. Tako i za gr.H. Postillu, ka se je pojavila 1568. u Regensburgu.
L: HL I, 23
Anžuvinci,
vladajuća dinastija zbočne linije familije Capet, ka je vladala Sicilijom, Napuljom a ženidbom Karla II. s Marijom iz familije Arpadović dojdu 1308. pomoću hrvatskih velikašev na ugarsko prijestolje.
L: HL I, 23
apokrifi,
ranokršćanski spisi, tematsko srodni biblijskim knjigam, ki ali nisu priznati i uvršćeni u kanon. Nastali su vjerojatno u prvi stoljeći kršćanstva, uglavnom na grčkom i latinskom jeziku. Dilu se na staroteštamentske i novoteštamentske sadržaje. Neke teme su zastupane i med gr.H., tako Hodanje Bogorodice po mukam, Jačka od sudnjega dneva, Pismo (poslanica) o nedilji, Sibilina poslanstva. Sveto Pismo (ovde Brief) se je pak tiskalo u SAD-u, rukopis iz Mjenova od Joške Horvatha 1874. Neke skraćene molitvice, kot su to Preblassene Divicze Marie Sanya, 1781. i Molitva, ku je jedan pobosni pusztinacz od Szvojega Angyela csuvara prijel, 1780.
Rukopisno su se širile od 18. st. Spodobni naslovi su:
Molitva krezaku sze crikva najszvetijemu szerdcu Jezusa alduje, Jura 1875.
Molitva k preblazsenoj Divici Marii, patroni Ugerszkoga Kralyevsztva, 1888.
Molitvice za bratinstvo „Živih očenašev”, Jura 1898.
Lipa molitva Diviczi Mariji, za szrichnu szkradnyu uru, 19. st.
Dvanaiszt uri molitva, szada i va uru szmerti nase, 19. st.
Molitva na nedilju, 1911.
Molitva Svetoga Oca Pape Benediktuša XV. u času boja, 1915.
Edančetvrt ure pred najplemenitijim Oltarskim Sakramentom, 1920.
Privatno tiskano od Marice Barišić O szvéti Kris kako gyute jimenovat i sp.
L: HL I, 24
apoštoli,
dvanaest nasljednikov Jezuša Kristuša, po imenu: Bartolomej, Filip, Ivan, Jakob 2x, Jandre, Judaš-Iskariot, Judaš-Tadeuš, Mate 2x, Petar-Simon, Simon, Tomaš
Apoštolska administratura Gradišće – Apostolische Administratur Burgenland
Crikvena uprava od 1922. do 1960., postavljena potvrdom od pape Piuša XI. odredbom od 18. maja 1922., podredjena Bečanskoj nadbiškupiji s kardinalom Gustavom Pifflom, i vikarom Hlawatijem. Imala je i svoj glasnik Amtliche Mitteilungen der apostolischen Administration des Burgenlandes od 1960. Amtliche Mitteilungen der Diözese Eisenstadt.
Aralica, Ivan, književnik
(* Promina, HR, 30. 09. 1930., HR)
Školovao se je na Učiteljskoj školi u Kninu (1953.), učiteljevao je po Dalmaciji, diplomirao 1960. na Filozofskom fakultetu u Zadru, potom upravitelj, direktor, profesor sridnjih škol u Zadru. Angažirao se je u –> Hrvatskom protuliću, od 1990. angažiran i u političkom životu. Redovni član HAZU. Piše socijalno angažiranu prozu, obdjeliva povijesne teme, ke imaju u neki romani srodnosti s tematikom doseljenja u naše kraje. Objavio je prik tucet romanov. Za nas gr.H. je značajan roman Okvir za mržnju (1987.) u kom karakterizira i predstavlja profesora metodike i didaktite Eduarda Božića, gradišćanskoga Hrvata.
L: HL I, 26
arboretum,
botanički vrt u kom se uzgajaju samo drvenaste vrste (drva i grmi).
L: HL I, 27
Archiv für slavische Philogie,
najstariji slavistički časopis, počeo ishadjati u Berlinu 1876. Glavni urednik Vatroslav –> Jagić, do 1924. Po njegovoj smrti prestane izlaziti i pretoči se u Zeitschrift für slavische Philologie, isto Berlin.
L: HL I, 27
arena,
mjesto borbe u starorimskom kazališću (amfiteatru). U prenošenom smislu mjesto borbe.
L: HL I, 28
arheologija,
znanost, ka proučava stare civilizacije na temelju ostatkov materijalne kulture.
L: HL I, 28
arhitektura,
graditeljstvo, umjetnost organiziranja i konstruiranja prostora, pri čemu se uspostavljuje medjusobni prostorni odnos unutrašnjosti i vanšćine gradjevine i drugi odnosi s okolicom. Moramo razlikovati varoško i seosko graditeljstvo. Gr.H. stanuju u seoskoj sredini zato kod njih moremo govoriti samo o seoskoj arhitekturi. Glasovita je ona u Trajštofu, ka danas ali već ne postoji, ar se je i u selo uvukao urbanizam. Od gh. arhitektov su na glasu Mate –> Sauer i Rudi –> Sedenik.
L: HL I, 29
arhivi,
znanstveni uredi, u ki se čuvaju dokumenti, akti, sve pisano iz prošlosti. Države imaju svoj centralni arhiv i pokrajinske podružnice po pokrajinski centri. Gr.H. nimaju središnjega arhiva, njev materijal se more najti u madjarski, austrijski, slovački, češki i hrvatski arhivi. U zadnje vrime su –> ZIGH i –> HKDC počeli uz knjige prikupljati i pismene dokumente iz gh prošlosti. Bezizgledan posao prez državne znanstvene strukture!
armalisti,
plemići, ki su svoje plemstvo dokazivali na temelju kraljevske povelje, dokumenta za razliku od staroga, rodovnoga plemstva. Naziv je od lat. riči arma (grb).
L: HL I, 32
Arpadovići – Árpádházi királyok,
ugarska, kašnje i hrvatska kraljevska hiža. Nazvana po knezu Árpádu, ki je Madjare 896. dopeljao u kotlinu Karpatov. Vladala je do 1302. lj., kada izumre kraljem Andrijom III. Hrvatska je došla 1102. ljeta pod ugarsku korunu, kada su se Ugri pogodili s Hrvati u –> Pacta conventi.
L: HL I, 33-34
ARTH, Elfriede/Frida, učiteljica
(*Čajta, 24. 03. 1959., A)
Direktorica OŠ u Bandolu.
DJ: Stefan blickt zurück / Štefan gleda u prošlost, Großpetersdorf 1994, benua, hkdc
L: HN 2019/12, 29
Artikulularna mjesta crikve/Artikularkirchen,
u mirovnom dogovoru u Beču 1606. se je osigurala vjerska sloboda i za protestante, ali samo sa sporazumom gospošćine. Zakonskim artikulom su se točno imenovale općine za protestantske vjernike. U Gradišću je bila to samo kalvinska crikva u Borti. U Šopronskoj županiji za evangeličke u Nemeskér i Nemescsó. U samom varošu Šopronu je bila dopušćena nimška evangelička bogoslužba.
L: Ernst, 171
asimilacija,
izmedju nekoliko vrsti (narodna, vjerska, kulturna,…) govorimo ovde samo o narodnoj asimilaciji. Ona se odnaša na utopljenje, prelazenje vlašće narodnosti u drugu, tudju. Ako povjesničari iskazuju prik 200 sel u našem prostoru kamo su se doselili gr.H. u 16. st. a danas moremo najti samo manje od 1/3 znači to, da se je naša hrvatska narodnost rastalila u tudjoj: ugarskoj, austronimškoj, slovačkoj, češkoj, engleskoj sredini (prikmorske zemlje). Uzroki su vrlo različni i nisu do danas podrobnije istraženi. –> Breu se djelomično bavi u svojoj monografiji s tom tematikom, –> Thiele ju u svojoj disertaciji skrije u akulturaciju, Wilhelm
–> Stempin nam daje statistički pregled, Katarina –> Tyran raspravlja isto o tematiki.
Asiški, sv. Franjo, sveti Ferenc Serafinski,
osnivač reda svetoga Ferenca, Franje, franciskanerov/franjevcev = Ordo fratrum minorum = OFM i pomagač kod osnivanja –> klarisov.
Rodjen je u imućnoj familiji u Assisiju, po svemu 1181. ili 1182., umro 03. 10. 1226. u Assisiju. Dobio u mladosti dobru izobrazbu. Otac mu je odredio put trgovca. 1202. ide u boj protiv Peruggie, kade dojde u ropstvo iz koga se oslobodi 1204. Hodočasti u Rim, kade ima viziju i pozvanje na redovničtvo. Odrekne se svojega bogatstva i pokrene pokret siromaškoga reda, komu se priključi veliki broj mladih bogatušev. Dostane od pape odobrenje 1209. ljeta. Počne sa svoji brati redovniki renovirati crikvu u Portiuncoli odakle se red proširi po cijeloj Europi. 1219. je s –> Križari u Palestini, odakle se vrati betežan najzad, 1224. je –> stigmatiziran. Umro je 1226. u Assisiju, proglašen svetim 1228.
Za gh. duhovni život i nabožnu književnost su franjevci najsnažniji pokretači duhovno-vjerskoga života i preuzeli od jezuitov (misije) protivreformatorski pokret i dopeljali ga sve do vrhunca u prosvjetiteljstvo. Oni su počvrstili narodnu pobožnost i dali gh. književnom jeziku čvrste temelje.
Franciscus je ostavio veliki broj molitav, nabožnih djel, med njimi i Adoro te – Zmaljam te, ku je preveo Meršić Miloradić na gh. jezik. Najprošireniju pjesmu Cantico di Frate Sole / Il Cantico delle Creature – Pjesma brata Sunca je prevela pjesnikinja Doroteja –> Zeichmann, oglazbio ju je skladatelj Štefan –> Kočiš.
L: wiki
astrologija,
znanost, ka iz položaja zvijezdov i planetov prorokuje sudbinu pojedincev ili skupin i predvidja dogadjaje na Zemlji. Razvila se je u stari kultura Indije, Kine,…
L: HL I, 35
astronomija – zvjezdoznanstvo,
znanost o zvijezda i nebeski tijeli. Proučava gibanje, veličinu, udaljenost, svojstva nebeskih tijelov, kot i njev postanak i razvitak.
L: HL I, 35
ASZTALOS, Miklós, povjesničar, pisatelj
(1899. – 1986., H)
Školovao se je na sveučilišći u Klozsváru/Cluj, Budimpešti i Pečuhu, pravo i filozofiju. Bio zaposlen u Madjarskoj nacionalnoj biblioteki.
DJ: A nemzetiségek története Magyarországon abetelepülésüktöl napjainkig, Budapest., Budapest 1934.
L: wiki
atentati bombami,
ljeta 1993. u decembru je počeo teror Franca Fuchsa bombami u pismi protiv austrijske migrantske politike i ljudi s Balkana, bivše Jugoslavije i manjina u Austriji. Bombe su eksplodirale u ruka ORF-moderatorice, Hrvatice Silvane Meixner, farnika Hartberga Augusta Janischa, pak bečanskoga gradonačelnika Helmuta Zilka. Dalnje bombe su adresirane na muslimanske organizacije, na dalje Terezije –> Stoišić, Angele Rešetarić, 1955. je bomba u civi ubila četire Rome/Cigane u Borti i našla se je bomba na Stinjaki, ka je naranila jednoga djelača. Fuchs je djelao pod šifrom „Bajuvarska oslobodilačka armija“ i izvršio ili poslao 25 pisam bombom. 1997. ga je policija uhapsila, a 1999. je odsudjen na doživotni zatvor, kade je izvršio samoubojstvo.
L: HN, 2013/50, 3
atletika,
športska grana od discipline: hodanje, trčanje, skakanje, i bacanje/hitanje.
L: HL I, 36
Au am Lethagebierge –> Cundrava
AUERSWALD, Danica, prof., rodj. Krulj,
u svojoj disertaciji recipira i Miloradićevu povezanost Dantejovom Divinom Comediom.
DJ: Rezeption von Dantes ‚Divina Comedia’ bei den Kroaten und Serben, Wien 1969, Phil. Diss, o Miloradiću str. 250–257.
L: CGG,1971/22
Augustinci, Eremitae Ordinis Sancti Augustini, danas Ordo Fratrum Sancti Augustini = OSA,
crikveni red po pustinjcu Augustinu. Nastali su u 1. polovici 13. st. na Apeninskom poluotoku. Glavno zanimanje im je prodikovanje i podučavanje. U zapadnu Ug. je je 1655. pozvao Ferenc Nádasdy u Livku. Jožef II. je red 1784. raspustio.
L: HL I/38, MML I/22-23
Augustineum = Frintaneum = Höhere Bildungsantalt St. Augustin für Weltpriester,
cesarsko-kraljevski izobrazbeni zavod / ustanova za višu školovanost biškupskih svećenikov u Beču na inicijativu Jakoba Frinta. Djeluje od 1816. do 1920. Vrlo strogi intelektualni i duhovni odgoj s ciljem: odgojiti visoko kvalificirane dušobrižnike, profesore, direktore sjemenišćev, zaslužne kanonike i biškupe. Med njimi i nekoliko gr.H., kot npr. Jakob –> Blazović, Žigmond –> Bubić (1845./46.), Jure Sučić/Schusich (1826.), Andrija –> Verdenić/Werdenich (1894./95.). U njemu se je izobrazilo oko 130 Hrvatov, poznatiji med njimi, djakovački biškup Josip Juraj –> Strossmayer, zagrebački nadbiškup Anton –> Bauer (1880.),…
L: HL I,38; wiki
Austrija,
je nasljednica Austrijskoga carstva od nagodbe s Ugarskom = Austro-Ugarska. Nakon mirovnih ugovorov u Parizu 1919. Smanjena na teritorij današnje Austrije. Prozove se Austrijska Republika s vrimenski odsjeki: Prva Republika 1920. – 1934.; Staleška republika 1934. – 1938.; vrime nacionalsocijalizma 1938.1945.; boravak velesil 1945. – 1955., od Državnog ugovora 1955. do danas; 1995. pristup EU. Teritorij: 83 858 km2, oko 9 mil. stanovnikov (2022.).
Austrijska biškupska konferencija = Österreichische Bischofskonferenz,
postoji od 1849., u njoj sudjeluju svi austr. biškupi i jedan opat. Zadatak joj je uredjivanje crikvenih poslov katoličanov u Austriji. Od 1999. (do 2010.) je generalni sekretar bio biškup Egidij –> Živković.
Austrijsko carstvo / Austrijska carevina,
osnovano 1278. pod dinastijom –> Habsburg. Po Žigmundu Luksemburškim (1437.) pojerbali vlast u Ugarskoj i Češkoj, med njimi i u Hrvatskoj. Ženidbenimi vezami proširili svojui vlast. Kot rim.-nim. cesari vladaju u Burgundu, Flandriji, Luksemburgu i pojerbaju pravo na španjolske zemlje. Ferdinand I. je 1526. postao i kralj hrv.-ug. zemalj. Od 1868. Austro-Ugarska Monarhija. Ukinuta po PSB 1919.
Austrijsko društvo za kroatistiku, osnovano 2016. u Beču, po inicijativi veleposlanice Cvjetković, na čelu prof. Georg –> Holzer. Cilj društva je poticanje kroatistike u Austriji, produbljivanje austro-hrvatskih književnih i povjesnih vez, promicanje hrvatskoga jezika i kulture.
L: HN 2016/22, 5
Austrijski hospic Svete familije u Jeruzalemu = Österreichisches Hospitz zur Hl. Familie in Jerusalem,
izgradjen od Austrije u 19. st. (1857./63.) kot stan za hodočasnike na „Via dolorosa”. 1939. zaplinjen od Britancev kot nim. vlasničtvo. Nastane logor za internirane austr., nimš. i tal. svećenike i redovnike. 1948. je jordanski lazaret, 1967. zauzet od Izraelcev, ki su hospic 1985. vratili Nadbiškupiji Beč. Ona je 1988. ponovno otvorila hospic za hodočasnike. Veću svotu za izgradnju je darovao i mjenovski krčmar Jože –> Horvat. Upravitelj od 2005. je gr.H. Markus Štefan –> Bugnyar iz Bijeloga Sela.
L: Die Presse, 14. 04. 2006.; wiki
Austrijski kulturni forum, AKF Zagreb = Österreichisches Kulturforum Zagreb, stvoren je 1955. kot austrijska čitaonica u Zagrebu. Jedan je od najstarijih kulturnih institucijov Republike Austrije u inozemstvu. Glavni cilj mu je izgradjivanje, sudjelivanje med dvimi državami, servis za kulturne djelače, integracija političkoga puta Hrvatske u Europu i sl. Od 2001. do 2006. je bio Robert –> Sučić, gr.H. peljač AKF-a. Za njegovo vrime je forum razvio austrijske akcente s težišćem gr.H.
L: wiki
Austrijsko-hrvatsko društvo – Österreichisch-Kroatische Gesellschaft,
osnovano 1990. za poboljšanje i izgradjivanje vez izmedju Austrije i Hrvatske.
Prvi predsjednik je bio dr. Verner Varga, Čajtanac, od 2017. DI Niki –> Berlaković, zastupnik u Parlamentu iz Šuševa. I neki gr. Hrvati su učlanjeni.
L: wiki
Austro-Ugarska Monarhija,
od 1868. po –> nagodbi (1867.) do raspada države 1918. Zemlja je podiljena na Translajtaniju (ugarske zemlje) i Cislajtaniju (austrijske zemlje). Okupirana i anektirana Bosna i Hercegovina (1878., 1908.) dojde pod zajedničku upravu. Dualizam (austr., madj.) nije mogao riješiti odnose s drugimi narodi što pelja do raspada A-U.
Austro-Ugarska nagodba,
državopravni dogovor iz 1867. ljeta u kom su se sredili odnosi med Austrijom i Ugarskom, kada svaki dio Monarhije dobi svoj ustav i svoja upravna tijela. v. dualizam. Zajednički su ostali samo posli: vladar, financije, vanjska politika. Hrvatska se je prepustila Ugarskoj i riješila svoj status u –> Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868.
austrokofer,
je zbirka austrijske književnosti po DSB u presiku pod naslovom Landvermessung. Urednik Günther Nenning i dr., izdavač Residenz Vlg. Zastupani su južnotirolski i koruški slovenski, ali ne gh. pisci.
L: HN 2004/39, 21
austroslavizam,
politički program u drugoj polovici 19. st. o stvaranju višenacionalne državne zajednice na prostoru Habsburške Monarhije, tzv. –> trializam. Ideja je ventilirana u prvom redu pod peljanjem českoga povjesničara Františeka Palackoga i Františeka Ladislava Riglera. Podupiranje su imali i od austrijskih socijaldemokratov Otta Bauera i Viktora Adlera. U tom konceptu su i zapadnougarski Hrvati (danas gr.H.) po ki put u diskusiji igrali rubnu ulogu. Po austrougarskoj nagodbi (1897.) i nagodbi Ugrov s Hrvati (1898.) je ideja izgubila svoje opravdanje, a od 1890. tzv. „Mladi Čehi“ razviju novi koncept. Austroslavizam je bio za očuvanje Monarhije s nacionalnimi autonomijami.
L: wiki
autobiografija,
književno djelo u kom autor prikaže svoj život ili jedan dio svojega života. U gradišćanskohrvatskoj književnosti su takva djela nastala po DSB tematikom koncentracionih logorov ili proganjanja od nacijov: Vili –> Gregorić, Ferenc –> Harangozó, Štefan –> Kuzmić, Matija –> Semeliker, Hanna –> Sturm, Ambruš –> Sinković; Jandre –> Štefanić,…
L: HL I, 40
avangarda,
pretežno umjetnička, kulturno-povijesni opis za umjetnička usmirenja iz početka 20. st. Kasnije analogno i za druga gibanja.
L: HL I, 41
Avari,
nomadski narod. Odigrali su važnu ulogu u povijesti Hrvatov kad su 568. zauzeli Panoniju. Zajedno s podložnimi slavenskimi plemeni su se bojevali protiv Bizanta i tako zauzeli Balkanski poluotok, med kimi su bili i Hrvati. Potlačio je je Karlo Veliki (796.) – u tom boju su Hrvati već savezniki franačkoga kneza. Zničen je avarski kaganat i uspostavljena Dolnjopanonska hrvatska kneževina. Ostatki Avarov su se povlikli ili nasilno naseljeni u Zajezerju, izmed Jure i Nežiderskoga jezera i u Liki. Kot narod su nestali iz povijesti. Brojni arheološki nalaski u zapadnopanonskom prostoru.
L: HL I, 42; wiki
AVNOJ
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, osnovan 1942. ljeta u Bihaću. Općenarodno i općepoličko predstavničtvo Narodnooslobodilačkoga pokreta. Ljeta 1945. je preoblikovano u Narodnu skupčinu.
L: HL I, 42
AWECKER, Maria
Upraviteljica festivala „Wiener Festwochen“. U svojoj monografiji prikazala i gh. kazališće.
DJ: Theatergeschichte des Burgenlandes von 1921 bis zur Gegenwart, Wien 1995, VÖdW, skupa sa Sabinom –> Schmall.