verzija 9_2023
SABAR/SZABAR, Ivan
DJ: Goszpodarenya nauk…, Budapest 1873
SABAR/SZABAR, Jakab/Jakob, svećenik
(*Židan, 15.07.1802. – †Črenšovci/Cserensócz, 15. 12. 1863.)
Škole pohadjao u Kisegu i Sambotelu, posvećen 1826. u Sambotelu kaplan u Cankovi, Turnišču., od 1833. je u Kančevci, od 1835. farnik Grada/Gornja Lendava, od 1859. u Črenšovcu. Djelovao je u Medjumurju, pisao vendski i ugarski.
DJ: Szvéta krizna pot, ali Bridko terplejnye … (1869).
L: wiki
verzija 9_2023
ŠAFARIK, Paul Josef, povjesničar književnosti
(*Kobeliarovo /SK, 13.05.1795. – †Prag, 26 06.1861., CZ)
Sridnjoškolski prof. u Požonu, Novom Sadu, cesarski cenzor, bibliotekar u Pragu, od 1848. sveuč. prof. slav. filologije u Pragu. Jedan od najznačajnijih slav. filologov i povj. literature. U svojoj literaturi je obdjelao i gh. književnike.
DJ: Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten, Ofen 1826; Geschichte der südslawischen Literatur/Geschichte der ilirischen und kroatischen Literatur, Prag 1865., ur. Josef Jireček; Opis gh. jezika u Slowansky Narodopis, Prag 1842, 47-73, 164-167
L: HL II, 508
verzija 9_2023
table,
dvojezične seoske table postavljene 2000. ljeta. Da li popis sel?
L: HN 2000/ (21.07), 1
TAKAČ, Ferdo/Ferdiš, svećenik SJ, jezikoslovac
(*Hrvatski Grob, 27.06.1920. – †Bratislava, 06.04.2013., SK)
OŠ u Senecu, gim. Bratislava, studij prava u Zagrebu (1941.-1944.), po povratku djela u Požonu kot novinar u uredničtvu časopisa “Čas” (1945-1948.), susret s Alojzijem Stepincem. Stupi u jezuitski novicijat (1948.) u Ružomberku, progon reda od vlasti, zaredjen tajno, 1955. zatvoren i osudjen na osam ljet uze., 1960. je pomilovan, to vrime –> Praškoga protulića je suradnik kod Katoličkih novin „Čas“ (1968.-1970.), 1970. sminjen, djela kot dušobrižnik kod časnih sestar, intenzivno prevadjanje hrv. djela na slovački (36 djel). Doktor honoris causa, Zagreb 2001.
verzija 9_2023
učiteljica,
kada ženske preuzimaju nekadašnju mušku domenu u podučavanju na svakom polju. Prve učiteljice u gh. školstvu imamo krajem 19. st. Jedna od prvih je bila Paula Szinovacz iz Vorištana (1851.-1922.), Roza Czarich iz Bijeloga Sela (1881.-1970.), Marija Prikoszovich iz Fileža (1884.-1947.), Hedwig Föhmel, rodj, Czarich iz Bijeloga Sela (1885.-1976.), Karolina Szedenik, rodj. Csizmazia iz Lukindrofa/Židana (1887.-1970.), Marija László, rodj. Czoklich iz Trajštofa (1887.-1972.), Marija Ekamp, rodj. Eisingerich iz Židana (1890.-?), Roza Thüringer, rodj. Mersich (1890.-1966.)
L: popis od I. Karalla
verzija 9_2023
VÁCLAVÍK, Anton
(*Pozlovice, 12.07.1891. – †Brno, 04.12.1959., SK)
DJ: Ako se posmievajú v Horvatskom Grobe a okoli, in Slovensk˘ dennik, 1924 (08.06.), 4-5; Podunajska dedina v československu, Horvatské spevy, Bratislava 1925; Jugoslavenske naseobine u Čâehoslovačkoj, Slovačka Jugoslavenima, Bratislava 1932, 50-54; Otázka juhoslovanské kolonizace v Čehoslovenském narodopise, Slovenské pohlády, 1931/67,490-498; Podunajská dedina v československu, Monografija o Chorvátskom Grobe, Bratislava 1925
verzija 9_2023
Wagram an der Donau – Kroatisch Wagram – Ogrun
Zvao se je do 1890. Kroatisch Wagram, Početkom 17. st. Hrvati imali polovicu stanovničtva, 1869. bilo 188 Hrvatov i 30 Nimac. Sredinom 20. st. su Hrvati asimilirani, germanizirani.
L: WSt, 30
Wasserkroaten,
tako naziva Johann v. Csaplovics (str. 7) u svojem djeli „Kroaten und Venden in Ungern, 1828. Zapanougarske Hrvate.
verzija 9_2023
zabavna muzika/mužika,
usmirena je na široku slušateljsku publiku za zabavu. Med gr.H. su to bile na početku narodne jačke i ciganska muzika, nek od druge polovice XIX. st. znamo za zabavnu muziku na piri i bali, tančeni zabavi. Producirale su takovu muziku tzv. muzičke bande različnoga sastava.
Pinka band, …VP, …
verzija 9_2023
A – Austrija
akad. – akademija
AKF – Austrijski kulturni forum (u Zagrebu)
austr . – austrijski, austrijska, austrijsko
BDM – Blažena Divica Marija
bgld. – burgenländisch
BF – Burgenländische Freiheit
BHAK – Bundeshandelsakademie
BORG – Bundesoberstufenrealgymnasium
verzija 9_2023
Žablje Selo – Krottendorf bei Güssing − Békafalu, od 17. st. Horvátfalu
Osnovano od Hrvatov oko 1631.,1697. po vizitaciji su Hrvati. Od druge polovice 18. st. počinje asimilacija, 19. st. potpuno nimško, germanizirano. Danas predgradje Novoga Grada
L: Breu; WSt, 108-109
verzija 9_2023
A bécsi Pázmáneum, ur. Zombori István, Budapest 2002.
ÁCS, Anna, Horvát halotti leplek Magyarországon, Élet és tudomány, 1979/44, 1394-1395; Hrvatska mrtvačka vela u okolici Mosonmagyaróvára, u Etnografija južnih Slavena u Mađarskoj 1982, Budimpešta 1982, 161-169.
ACSÁDY, Ignac, Magyarország népessége a Pragmatica sanctio koráben, Budapest 1896.
ANDRIĆ, Nikola, Iz starije književnosti ug. Hrvata, Vienac 1899/3, 9.
ANDRITSCH, Johann, Studenten und Lehrer aus Ungarn und Siebenbürgen an der Universität Graz 1586-1872, Graz 1956.
ANDROVIĆ, Karol, Kostol Zmrtvyshstania a sv. Kozmu a Damiana v Dubravke, in Katoličke Noviny, 1994. (05.06.)